novine5plus.com
Najbolji školski list
u vojvodini
photo: igor marinović
free copy
novine za srednjoškolce KÖZÉPISKOLÁSOK LAPJA
19
No
oktobar 2011.
od ovog broja
Naša ljubavna priča: Tamara i Dejan
2 nagradne igre delimo MBT patike i 3 xxl pizze!
interjú
Baráth Attilá Mácsai Endre V
Skola je zakon :) Reportaža iz Politehničke škole suliriport
A KÖZGAZDASÁGI KÖZÉPISKOLÁBAN JÁRTUNK
+
2011-es nyári filmek, vegyes válogatás
svakog meseca besplatno delimo
3 xxl pizze
Od ove školske godine u svakom broju Novina 5+ Denis picerija obradovaće tri naša čitaoca besplatnom XXL pizzom! Ukoliko želite da uživate u mirisima i ukusima najbolje i najveće XXL pizze u gradu, pošaljite nam e-mail na adresu:
[email protected] i odgovorite na pitanje: Iz koje zemlje potiče pizza? Pored odgovora napišite i vaše podatke (ime, prezime, razred i škola). Troje najbržih će osvojiti nagradu i povesti još tri osobe po izboru na večeru u Denis piceriju (Braće Radić 24, Subotica). Potvrdu o nagradi, nagrađeni učenici će preuzeti u redakciji Novina 5+ (Maksima Gorkog 9, Subotica).
denis pizzeria 55-11-55 denispizzeria.com
k i n d o v U
5
+
UVOD
3
Gradske novine za srednjoškolce középiskolások lapja
Direktor Robert Đivanović
[email protected]
Glavni i odgovorni urednik Boris Cupać v
Skola je zakon :)
sadržaj
. Septembar je najlepši jer se na ulicama pojavi na hiljade učenika Celog leta ulice su, kao i škole, puste, a onda, u prvoj nedelji septembra, sa svih strana se pojavljuju grupice mladih, obično u kojima nasmejanih, uvek bučnih, sa rančevima i torbama na leđima, su novi udžbenici i počinju nove školske avanture. Školovanje ne trebate gledati kao robiju ili rečnikom mladih - “smor”, već kao period kada se svakodnevno viđate sa svojim prijateljima, simpatijama, omiljenim profesorima; kada stičete nova saznanja i nova iskustva. Učite za svoju struku, pripremate se za život i onaj njegov ozbiljniji deo. Sada uživajte u ovim jesenjim danima, čitajte nove lekcije, pitajte kada vam nešto nije jasno, potražite na internetu dodatne informacije, budite znatiželjni i vredni. I nemojte se smejati štreberima - postoji mogućnost da ćete jednog dana raditi za jednog od njih, da citiram Bil Gejtsa, štrebera nad štreberima! :) Lepo je videti vas opet, raditi sa vama ove novine, ispred nas je cela školska godina i niz lepih priča koje ćemo ovde objaviti, radovati se zajedno peticama i ekskurzijama, brinuti zbog kontrolnih iz fizike i latinskog, brojati dane do raspusta, Nove godine, proleća. I zato - škola je zakon! :) , Ovo je treća školska godina da izlazimo u kontinutetu, redovnosada svakog meseca, tako da ne čudi da naša mala novinarska grupa iz svih broji tridesetak polaznika, na srpskom i mađarskom jeziku, iji ovih srednjih škola u Subotici. Ponosni smo na to, a pomoć u realizac u novina svakodnevno nalazimo među vaspitačima Doma učenika snađemo Subotici, srdačnim računovođama, koje nam pomažu da se a posebnu u komplikovanom svetu brojki, tabela i poreskih zavrzlama, iću. zahvalnost dugujemo direktoru ove ustanove, Robertu Đivanov školci Na naslovnoj strani oktobarskog broja su subotički srednjo učenik - Teodora Bođanec, učenica Medicinske škole i Ádám Sutus, i napornom Filološke gimnazije Deže Kostolanji. Hvala im na strpljenju poziranju po zanimljivim kvartovima Subotice. e igre, u U ovom broju smo rešili da vas obradujemo sa dve nagradn i kupone kojima možete dobiti zanimljive i zaista vredne nagrade, kao za popust na proizvode i usluge! Biće toga još... :) Čitajte ovaj broj i očekujte novi oko 10. novembra! B. C.
5 Hajdu Ágnes, a Svetozar Marković Gimnázium magyar szakos tanára: Minden mindennel ÖSSZEFÜGG Marija Peić Tukuljac, profesor stručnih predmeta u Hemijsko-tehnološkoj školi: ZA ČISTIJE I ZELENIJE OKRUŽENJE
6, 7 Reportaža iz Politehničke škole - U ZNAKU BROJA 3 9 Naša ljubavna priča - Tamara i Dejan 10, 11 VESTI IZ DOMA 12 Interjú: Baráth Attilá, Mácsai Endre 14, 15 školske vesti 18, 19 predstavljamo se... 21 Suliriport: A KÖZGAZDASÁGI KÖZÉPISKOLÁBAN JÁRTUNK 22 sve o f.e.a.r. 3, novi telefoni, filmovi, knjige, my top 10 25 Stresszoldó: 2011-es nyári filmek, vegyes válogatás 26 zoo news 30 test: da li si sujeveran/na 32 Horoszkóp, VICCES TESZT 33 biseri iz škole, in & out lista
[email protected]
pomoćnice glavnog i odgovornog urednika Tatjana Mandić Takač
[email protected]
Tómó Margaréta
[email protected]
Olivera Uščumlić
[email protected]
Papp Bartusz Karolina
[email protected]
Műszaki szerkesztő Arnold Tibor
[email protected]
Redakcija na srpskom jeziku Anamarija Kološnjaji, Ana Manojlović, Danijela Danojević, Dijana Majstorović, Darija Ćatipović, Marija Govlja, Nikolina Drašković, Srđan Miković, Teodora Bođanec, Danica Tomaš, Blanka Kele, Aleksandra Dubočanin, Ivana Vujković Bukvin, Jovan Antelj, Verica Kovač, Radmila Papić, Milica Obrenović, Danica Novak, Mila Vasić, Sofija Jurić Magyar szerkesztőség Berec Sára, Gál Júlia, Iván Korina, Kovács Anikó, Martonosi Máté, Nagy Mária, Sutus Ádám spoljni saradnici Tápai Renáta (lektor), Ana Krstić (lektor), Branislav Kolar (gaming), Siniša Zelen (web) osnivač Dom učenika, Subotica Izdavač nvo aktivni region, subotica Design, priprema za štampu i Marketing Refresh www.refresh.rs Web site www.novine5plus.com Štampa neopress Tiraž 1500 primeraka Podrška FOKUS Fondacija www.fokus-su.rs
Štampanje ovog broja pomogao je
Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu
8
www.novine5plus.com
4
Hová?
VÁROSI MÚZEUM
A biciklisek városa
környezetkímélő közlekedési eszközről is szó esik, többek közt a szabadkai kerékpáros mozgalom és a kerékpárutak bemutatásával. 2. Művészeti aspektus. A kerékpár, mint inspiráló eszköz a szabadkai művészek alkotásaiban a múzeum Képzőművészeti Osztályának gyűjteményében és a magángyűjteményekben található művek bemutatása alapján. Mindezzel párhuzamosan bemutatásra kerülnek a szabadkai írók (Csáth Géza, Tolnai Ottó, Marija Šimonković, stb.) kerékpár által ihletett művei is.
NÉPSZÍNHÁZ
Szabadkán a kerékpározásnak több mint 130 éves múltja van, és ez a közlekedési eszköz különösen az elmúlt fél évszázadban nagyon fontos helyet foglalt el a város életében. Ezt bizonyítják a szabadkai kerékpárutak, a témához kapcsolódó köztéri szobrok és emléktáblák, a kerékpáros megmozdulások, a helytörténeti kiadványok kerékpárra fókuszáló írásai és számai, a kerékpárnak, mint motívumnak az irodalomban és képzőművészetben való megjelenése. A szabadkai Városi Múzeumban 2011. május 14. és november 15. között látható, A biciklisek városa – A kerékpár történeti, néprajzi és művészeti aspektusai Szabadkán címet viselő kiállítás ezt a témát dolgozza fel komplex módon a következő területeket körbejárva: 1. Sport, szórakozás és életmód. A szabadkai kerékpározás 130 éves múltjának a megismertetése a kerékpározás kultúrtörténetén, a téma jeles személyiségein (Vermes Lajos, Szárits János), a szabadkai kerékpárkészítő és javító műhelyeken, gyárakon, a kerékpár szabadkai elterjedésének szokásán keresztül. A fenti témák mellett a bicikliről, mint
OKTÓBER 13. 19 ÓRA JADRAN SZÍNPAD Hyppolit, a lakáj, zenés vígjáték OKTÓBER 18. 19.30 ÓRA JADRAN SZÍNPAD Egy elmebeteg nő naplója, merülés Csáth Géza művei alapján OKTÓBER 19. 19.30 ÓRA JADRAN SZÍNPAD Eastwicki boszorkányok OKTÓBER 25. 19.30 ÓRA JADRAN SZÍNPAD Cseresznyéskert – bemutató – OKTÓBER 28. 17 ÓRA SOLTIS LAJOS STÚDIÓ A kortárs vajdasági szerzők VIII. Felolvasószínháza 18 ÓRA SOLTIS LAJOS STÚDIÓ Emberek, események – Faragó Árpád könyvének bemutatója 19 ÓRA A kortárs vajdasági szerzők VIII. Felolvasószínháza 20 óra A kortárs vajdasági szerzők VIII. Felolvasószínháza OKTÓBER 29. 19.30 ÓRA JADRAN SZÍNPAD Óz, a nagy varázsló, az Újvidéki Színház vendégjátéka 21.30 ÓRA JADRAN FOYER Színek háza – kiállítás a Népszínázat támogató képzőművészek alkotásaiból 22 ÓRA JADRAN SZÍNPAD A X. Pataki Gyűrű-díj gála OKTÓBER 30. 19.30 JADRAN SZÍNPAD A padlás, a Zentai Magyar Kamaraszínház vendégjátéka
eko strip u saradnji sa
5+
10/2011
OKTÓBER 31. 19.30 SOLTIS LAJOS STÚDIÓ Kreón ... vagy fordítva
ART MOZI OKTÓBER 13-A ÉS 16-A KÖZÖTT 18 ÉS 20 ÓRÁTÓL: A majmok bolygója: Lázadás, amerikai sci-fi akciófilm, 2011, 106 perc
KOSZTOLÁNYI DEZSO SZÍNHÁZ KOSZTOLÁNYI SHOWCASE – A KOSZTOLÁNYI DEZSŐ SZÍNHÁZ MINIFESZTIVÁLJA - Nézze meg Ön is három nap alatt hat év munkáját. Urbán András rendezései a színhűz fesztiválján időrendi sorrendben. OKTÓBER 21. 16 ÓRA BRECHT – THE HARDCORE MACHINE, 20.30 ÓRA URBI ET ORBI OKTÓBER 22. 16 ÓRA TURBO PARADISO, 20.30 THE BEACH OKTÓBER 23. 16 ÓRA TOLNAI OTTÓ: A KISINYOVI RÓZSA, 20.30 BÉRES MÁRTA – ONE GIRL SHOW A jegyek előadásonként diákoknak 100 dinárba kerül. Amennyiben bérletet vásárolnál, hat előadást 300 dinárért nézhetsz meg. Info:
[email protected]
EUROCINEMA VETÍTÉSEK 20 ÓRÁTÓL – BELÉPŐ 150 dinár OKTÓBER 6-12. Elkerülhetetlen gyilkosság, lengyel— norvég-ír-magyar film OKTÓBER 13-19. Johnny English – újjászületve, angolfrancia-amerikai film
JKP Čistoća i zelenilo Jožefa Atile 4, Subotica Telefon: 024/620-444 Web: www.cistoca-su.rs
ÁR / A TAN SOR PROFE TANÉVKEZDŐ GONDOLATOK
Minden mindennel ÖSSZEFÜGG Írja: Hajdú Ágnes a Svetozar Marković Gimnázium magyar szakos tanára
A nyári kánikula ellen ritkán lázadozunk, természetesnek tartjuk, viszont ugyanez a hőség szeptemberben már zavaró. Tanároknak, diákoknak egyaránt. Elszoktunk a melengető nyárutótól, s most, hogy itt ül a nyakunkon, elviselhetetlennek érezzük. Sokan abban a hitben ringatjuk magunkat, hogy még szünet van. A munka azonban nem állhat meg. Az elsősökkel arról beszélgetünk, mit jelent számukra az irodalom. Értékes gondolatokat fogalmaznak meg, s míg ezeket összegezzük, eszembe jutnak egyik kedves egyetemi tanáromnak a szavai, miszerint nekünk, tanszékeseknek gyönyörű hivatásunk lesz, mert az irodalom nem csupán tantárgy, hanem önismeretünknek, az emberi lélek megismerésének, a világban való tájékozódásnak az eszköze. Nem élhetünk át minden sorshelyzetet, nem tudjuk mindig megérteni a másik ember lelkének rezdüléseit. A regények, versek, novellák, … olvasása azonban segít ebben. A vizsgák hevében ezt nem éreztük, csak idővel. Visszatérve az elsősökhöz, fogalmazást íratok velük. Megbeszéltük már, nem ért senkit váratlanul, mégis ijedten merednek a fehér lapra, próbálják a legjobbat kihozni magukból még akkor is, ha nem kapnak rá osztályzatot, nem lesz semmilyen következménye; csupán nekem irányadó a továbbiakban, helyesírási, nyelvhelyességi stb. hibák kiküszöbölésére. Örömmel tölt el, hogy komolyan veszik, fontos számukra, már-már remekművet várnak maguktól. Művészi alkotásra nem mindenki képes. Sok-sok szorgalom, isteni adottság és szerencsés csillagzat kell az igazi művészet születéséhez. A szépség, a művészet adta örömök befogadására azonban mindannyian képesek vagyunk. József Attila szavaival: „Nem kell, hogy én írjak verset, de kell, hogy vers írassék, mert különben meggörbülne a világ gyémánttengelye.” A széphez, a tökéletes Széphez, Jóhoz másfajta szempontból is közelíthetek az órákon, mégpedig vallásilag. Örülök, hogy lehetőségem nyílt az iskola keretein belül hittant tanítani. Amikor a 90-es évek közepén a magyarral párhuzamosan beiratkoztam a teológiai főiskolára, elsősorban bibliai ismereteimet akartam bővíteni. A teológián a Gondviselés olyan tanárokat, papokat sodort az utamba, akiktől rengeteget tanulhattam: a vallási ismeretek mellett emberséget, a problémákhoz való másfajta hozzáállást, kitartást. Ahogy múlnak az évek, egyre inkább azt tapasztalom, hogy minden mindennel összefügg, hogy semmi sem történik véletlenül. Akkor távolinak tűnt, hogy iskolai tantárgy legyen belőle, most mégis kenyeret ad a kezembe. A jelen eseményeit leginkább a múlt fényében tudjuk értékelni, a jót és a rosszat egyaránt. A szívünk mélyén azt érezzük, valóban minden mindennel összefügg, ugyanis nem véletlen, hogy kikkel hozott/hoz minket össze a sors, mi történik velünk. Ezt a sorsot többféleként nevezhetjük: végzetnek vagy akár Gondviselésnek, én inkább az utóbbinál maradnék. Szerencsésnek mondhatom magam, mert olyan emberek, tanulók vesznek körül, akik keresik a szépet e rohanó világban is, az információk özönében. Ezt látom diákjaim dolgozataiban, végzős osztályom furcsa kérdéseiben, díjnyertes önálló munkáikban, versenyeken való szerepléseikben.
5
ZA ČISTIJE I ZELENIJE OKRUŽENJE piše: dipl. ing. Marija Peić Tukuljac, profesor stručnih predmeta, koordinator tima za zaštitu životne sredine u Hemijsko-tehnološkoj školi Decu učimo mnogim važnim stvarima. Nerviramo se ako ne čitaju dobro, ne računaju... Kasnije - ako zaborave zakone fizike, hemije... A da li ih naučimo kako „živeti život“, živeti ga zajedno sa prirodom? To smo nekako potisnuli u drugi plan. Izgovarajući se siromaštvom, zaboravljamo da koristimo ono što imamo. Dužnost odraslih je da nauče decu kako da se okrenu prirodi, da je osete i što više da isprepletu svoje obaveze, posao i zadovoljstvo kroz kretanje kroz nju. A istovremeno da je neguju i čuvaju. Pošto radim u stručnoj školi, obaveza mi je da organizujem decu za odlazak u zaštićena prirodna dobra, na izlete kraj jezera, u šume. Da zajedno uživamo u njima, a neke prostore smo i čistili. Poslednjih godina primećujem kako je drastična razlika u odnosu prema prirodi onih koji žive u kućama sa dvorištem i onih koji žive u stambenoj zgradi - uticaj Interneta je velik. Ministarstva za obrazovanje i zaštitu životne sredine i održivog razvoja Pokrajine Vojvodine organizovala su akciju pod nazivom „Za čistije i zelenije škole Vojvodine“, koja je okupila predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, kao i učeničke domove i lokalne sredine. Program je sprovođen od 15. oktobra 2010. do 15. maja 2011. godine, po drugi put. Ove godine akciji se odazvalo 148 učesnika. Svi su imali razrađen i detaljan plan rada i obaveza u realizaciji programa - podizanja ekološke svesti, prikupljanja, razvrstavanja i reciklaže otpada i kompostiranja, održavanja zelenih površina, učionica, školskih dvorišta, edukacije (kako vršnjačke tako i roditelja), uređenja eko-kutka, sadnje drveća i zelenila. Učesnici su dobili nešto publikacija, semena i sadnica - pomoć dosta skromna, ali želja ljudi za kvalitetnijim okruženjem velika. Tim profesora naše Škole, na čelu sa direktoricom, kao i veliki broj đaka iskazao je veliki entuzijazam. U kategoriji srednjih škola mi smo jedna od tri nagrađene. Moram istaći - sve što je uređeno čuva se i neguje. Akcija nas je podstakla da pojačamo saradnju i sa lokalnom samoupravom po ovom pitanju, tako da se nadam da će ubuduće biti još bolja radni elan postoji, samo manjkaju sredstva. Moja obaveza organizovanja dece je postala zadovoljstvo. Uživam kada ih vidim kako sa zadovoljstvom sade cveće, savesno čiste kamenje iz fontane... Decu sa asfalta naučićemo da pored Interneta podjednako uživaju i u dugim šetnjama pored Ludaškog jezera, čišćenju lišća... Pozdravljam sve svoje kolege i ljubitelje prirode koji pomažu deci da nauče da žive život u skladu sa prirodom. Deci želim čistije i zelenije okruženje.
8
www.novine5plus.com
6 Reporta
ža
ŠKOLAMA U POHODE (5) – POLITEHNIČKA ŠKOLA
U ZNAKU BROJA TRI
je da se sve učionice opreme multimedijalnim sadržajima i da se učionice i kabineti opreme ekonomičnom rasvetom, novim zavesama, novim podnim oblogama, da se uredi nameštaj... Idemo u tom pravcu da osavremenimo kabinete i učionice i, naravno, naše radionice (grafičke, drvoprerađivačke i građevinske) da opremimo mašinama i uređajima koji će realizaciju praktične nastave učioniti savremenom. To je Direktor škole, poznati alpinista: stalna borba, a stalna borba Iso Planić je i da učenicima nađemo angažovanje – da u okviru ičke škole Manje poznat pogled – unutrašnja strana zgrade Politehn praktične nastave ta deca Monika Huđi (III-1, zaista nešto i rade! Trenutno arhitektonski tehničar): keramičari prave česmu na “Najvrednije što sam naučila Danas se u Politehničkoj koja će oblikovati nameštaj Prozivki, uređujemo fasade, jeste da crtam u programima, školi školuje 950 učenika, na – tehničari za oblikovanje štampamo materijal za Dečije a naravno i ručno. To je jako čak tri lokacije. Dve trećine nameštaja i interijera, oni koji pozorište, Poštu… - nabraja bitno i pomoći će mi u kasnijem prisustvuje nastavi u poznatoj će taj prostor iznutra opremati direktor Škole. školovanju, dobra je osnova”. zgradi u Ulici Maksima Gorkog, i uređivati. U našoj Školi oba preostala trećina praksu razuju se i oni koji će kreirati Opremljenošću učionica obavlja na manje poznatim (ali grafičke proizvode – tehničari i radionica, profesorima i ne manje važnim!) adresama IZOSTANCI – VELIKi PROBLEM za oblikovanje grafičkih proizznanjem koje su stekli i još – u Ulici Matije Gupca 8 voda. Na sva tri područja rada uvek stiču, zadovoljni su i (radionice za građevinarstvo i naši đaci se bave kreiranjem - U Školi najviše muke imamo đaci, mada ne kriju da uvek grafičarstvo) i Mihajla Radnića lepih stvari. Drugo, mi smo sa izostancima učenika. To je može (i) bolje… 24 (drvoprerađivačka praktična Škola u kojoj se obrazuju vešte najveći problem zbog Zakona Strahinja Španović (I-3, nastava). Sa početkom zanatalije, škola u kojoj se koji deci praktično dopušta veliki građevinski tehničar za nove školske godine u prvi stiču korisne veštine. broj neopravdanih izostanaka. visokogradnju): “Upisao Imamo i dosta socijalnih slučajeva, sam Politehničku školu razvedenih prorodica, dece zato što u slobodno na smeštaju (hraniteljske ili vreme sa tatom idem po starateljske). Teška je ekonomska gradilištima, a volim i da situacija, dešava se da deca crtam. Škola mi se sviđa, bukvalno nemaju šta da jedu. Možda nastavnici su ljubazni, bi više trebalo da se bavimo decom znaju da objasne. Dopala koja su bolja, a mi imamo i inkluzivnu mi se nacrtna geometrija, decu u nastavi, što nije dobra stvar i matematika, fizika i ide na štetu druge dece u odeljenju, materijali. Opremljenošću kao i na štetu tog učenika. Trpi sam zadovoljan, ali uvek celo odeljenje, ali i ono samo može bolje. Milica Tomić (I-3, smatra školski psiholog Aleksandra re… profeso za Odmor i građevinski tehničar za Radulović Zelenika. visokogradnju): “Sve je dobro, zadovoljan sam. Andrej Popov (III-1, razred upisano je 254 arhitektonski tehničar): učenika. “Politehnička “Pohvalio bih nastavnicu škola specifična je po srpskog Stelu Šarović koja tome što obrazuje decu drži dobre časove. Bitno je na tri nastavna jezika – na da profesor zna da održi srpskom, mađarskom i pažnju učenika. Predmet koji hrvatskom. Imamo učenike volim je i primena računara na tri različita stepena Školska biblioteka raspolaže sa u građevinarstvu, gde učimo trećem, četvrtom i petom. Tri 5.000 naslova, prof. Olga Vermeš da crtamo na kompjuteru, su područja rada: geodezija da pravimo projekte… To je i građevinarstvo, bitno jer u suštini to ćemo da šumarstvo i obrada g psiholo Posebno su mi dopali predmeti Školski radimo u budućnosti. Pohvalio drveta, i grafičarstvo” – Ovih dana ić Radulov nacrtna geometrija i biologija, a bih direktora koji se trudi u znaku broja tri počinje Aleksandra a uređuje se Zelenik zanimljivi su časovi informatike da nam Škola bude lepša i priču o Školi na čijem je dvorište i muzičkog. opremljenost učionica bolja. čelu, direktor Iso Planić, Politehničke Nemanja Kuzmić (I-3, Dobri su profesori. Sve mi i dodaje: škole, zelene površine, građevinski tehničar za se sviđa, upisao sam ono što - Mi smo Škola u kopočinje izgradnja učionice visokogradnju): “Nisam se sam želeo. Planiram fakultet – joj se neguje kreiranje lepog. na otvorenom... I ove školske mnogo dvoumio oko upisa u arhitekturu”. Pre svega okrenuti smo deci godine, kao i prethodnih, srednju školu, inspirisao me je Sara Arbutina (III-11, tehničar koja su spremna da kreativno učionice se opremaju stric koji radi u Nemačkoj kao pejzažne arhitekture): “Na razmišljaju i rade jer se ovde multimedijalnim sadržajem: inženjer visokogradnje. Kada časovima stičemo znanja o obrazuju budući stručnjaci - Uspeli smo da sedam završim školu, želim da odem cveću, idemo na praksu u za, na primer, arhitekturu i kabineta potpuno opremimo tamo i radim sa njim. U Školi rasadnike, na blok nastavu u građevinu, mladi ljudi koji će računarima, a u polovini osmi se sve dopada, za sada je Novi Sad, Beograd, na sajmove jednog dana kreirati objekte talih učionica imamo multiu potpunosti ispunila moja cveća... Naučili smo kako se i prostor u kojem živimo. U medijalni sistem – kompjuter i očekivanja, jedino bi sala za biljke kaleme, sade, zalivaju... našoj Školi se obrazuju deca projektor. Plan za ovu godinu fizičko mogla biti veća. Spomenula bih i da su dva
5+
10/2011
ža 7
Reporta
Strahinja Španović
Milica Tomić
učenika iz našeg razreda: Ivet Stojanović Ivet i Radoš Milenković nedavno bili u Istraživačkoj stanici ‘Petnica’”. Filip Hupko (III-11, tehničar pejzažne arhitekture): “Upisao sam ovu Školu zato što volim crtanje, ali i predmete tipa botanika, zemljište, tako da
Nemanja Kuzmić
Strahinja
Huđi Monika Španović
Andrej Popov
Piše: Tatjana Mandić Takač Fotografije: Dejan Vuković
hortikulturom. U Školi uređujemo dvorište, brinemo o biljkama u hodnicima, imamo staklenik u kojem proizvodimo biljke, i uskoro ćemo organizovati akciju u okviru koje ćemo proizvoditi i prodavati biljke, obezbeđujući neki prihod za Školu. Na časovima praktične
)
Na času pejzažne arhitekture (TPA III-11, prof. Mira Šećerov
Sara Arbutina
Filip Hupko
Vanesa Distl
Luka Đorđević
Na času grafičke dorade (GFT IV-6, prof. Žarko Andrić)
Prof. Ljubica Dašić u odeljenju AT III-1 (projekti objekata visokogradnje)
Tehničari za grafičku pripremu (II-6, prof Čaba Vereš)
Na času računarstva – prof. Dražen Jovičin u odeljenju TON III-9
da
Neobična učionica – tehničari za oblikovanje grafičkih proizvo
U fiskulturnoj sali – odeljenje VT I-3
je to spoj crtanja i prirodnih nauka. Sviđa mi se Škola, za naš smer je dobro opremljena, imamo staklenik, sadimo cveće koje presađujemo u dvorište, pravimo baštu... Dobri su uslovi za rad, za učenje”. Vanesa Distl (III-11, tehničar pejzažne arhitekture): “Tu sam zato što volim biljke, crtanje, i želim da se bavim
nastave idemo u rasadnike u kojima učimo o struci, sadimo biljke, plevimo, gajimo i brinemo o njima. Mnogo sam naučila, odličan sam učenik, volim stručne predmete kao što su botanika, cvećarstvo, dendrologija... Lepo je i što se svake godine bira najlepša učionica pa se svaki razred trudi da svoju uredi najbolje
što može. Poslednja je izabrana učionica odeljenja III-11 TPA i učenici su dobili nagradno putovanje u Sombor”. Luka Đorđević i Veljko Stojadinović (I-1, arhitektonski tehničar): “Članovi smo školskog fudbalskog tima i nedavno smo imali priliku da pokažemo šta znamo na Paliću, gde je Škola organizovala Sportski dan, na terenima OŠ “Miroslav Antić”. Za sada imamo vremena i za sport i za učenje, jer smo dobro organizovali vreme, ali ako bude trebalo birati, škola je uvek na prvom mestu”.
U školskoj botaničkoj bašti
8
www.novine5plus.com
8
A DIÁK
Valami Amerika Farm. Igen, valószinűleg abban nem volt szerencsém, hogy pont egy farmra kerültem Dél-Alabamába, ami a legtöbb cserediáknak a legnagyobb rémálma, hogy pont olyan családot választanak számára, de attól függetlenül, hogy a hétköznapjaim itt nem nevezhetőek izgalmasaknak, és a hétvégéken is a legérdekesebb dolog a mozibajárás lehet, abban szerencsém van, hogy a család nem azért választott
Magyarok mindenhol vannak? Franciaországi utazásunk során az egyik múzeumban szándékoztunk jegyet váltani. Hiányos francia tudásunk révén próbáltunk angolul jegyet kérni. Mivel az eladó csodálkozással nézett ránk, megpróbálkoztunk a némettel is. De itt sem kaptunk biztató választ. Már haragtól telve magyarul, kissé emelt hangon kértük a jegyet, és erre az eladó magyarul kiszolgált minket. Látván csodálkozásunkat, később elmagyarázta, hogy ő ott egy magyar vendégmunkás és csak franciául tud...
5+
10/2011
engem, mert szükségük volt ingyen munkaerőre a farmon, és megtudták, hogy én is afféle „parasztlányka” vagyok – szerencsére nem kell segítenem a munkálatokban. Még nagyobb szerencsém van abban, hogy az egyik legvendégszeretőbb államba kerültem, ahol mindenki mindenkivel jóban van, ahol, ha egyszer beszélgetésbe keveredtél valakivel, már a barátai listáján vagy, ahol a „bless his/her heart” a legsűrűbben használt kifejezés, ahol mindenki „sweet tea”-t, azaz jeges teát iszik, ahol mindennel össze lehet kötni az amerikai focit (a múltkor a templomban a pap az üres templomot misekor a nézők-nélküli focimeccshez hasonlította) és mindenki minden meccset figyelemmel követ minden szombaton, majd utána egész héten zsong az iskola a focicsapatok és játékosok neveitől. És ami a legjobb, a családom már eljuttatott a tengerpartra, és szeretnék, ha minél többet látnék Amerikából.
A nyelv szépsége Egyik kedves ismerősöm volt fültanúja a következő beszélgetésnek: Idehaza, Vajdaságban hivatalos volt egy lakodalomba, ahol egy magyarországi magyar család is volt a meghívottak között.Az esti mulatságon ismerösöm ezzel a családal ült egy asztalnál, a következőkre lett figyelmes amikor a pincér asztalukhoz lépett: -Mit hozhatok? Sört?Bort?Szokot? -kérdezte a pincér Mire a családfő széles mosollyal a következöt felelte: -Hát..szoktam!
Ha valamit szeretnék megosztani akárkivel körülöttem, először be kell kapcsolnom az agyam „forditó” részét. Az elejében valószinűleg kiidegeltem az embereket, amíg kinyögtem egy mondatocskát, főleg ha olyan szó is volt a kívánt mondatomban, amit angolul nem tudtam. És az a rengeteg „Sorry, what? Can you repeat that?”, ami elveszi az emberek kedvét, hogy beszélgetésbe bonyolódjanak velem. De javulófélben vagyok, habár a fekete embereket még mindig nem tudom megérteni, akármennyire is cool-nak találom a „tájszólásukat”, és a litván cserediákkal, Simonnal törekszünk elsajátítani a dialektusukat, ő sikeresen, én még mindig próbálkozom: szerintem nincsenek megfelelő nyelvizmaim, hogy olyan sebességgel ejtsem ki a szavakat. És akármennyire is könnyebb itt az iskola, a matekkal még itt is problémáim vannak. Az egyik osztálytársam meg is jegyezte, hogy „azt gondoltam, hogy a
Helyi specialitás Szlovén főváros, Ljubljana. Érettségi kirándulás egyik állomása a sok közül. Reggel, hideg, mindenki papucsban meg trénerkában, éppen feleszmélve az éjszakai buszozásból, de azért jó gimisekhez híven a városnézés után megkérdezzük az idegenvezető nénikét, hogy tudna-e ajánlani valami helyi kis éttermet, ahol mi villával ehetünk valami meleget végre. Erre az asszony a nagy sárga M betű felé mutat, hogy ott a mekdonáldsz egy sarokra. Helyi különlegesség, gondolom…
cserediákok okosabbak matek terén”. De szerencsém van, hiszen elmondhatom, hogy ez volt talán a legsértőbb dolog, amit bárki is mondott az ittlétem alatt. Folyt.köv. Csőke Emese
Amikor anyukának néznek...
Tengeren voltunk a barátnőmmel, ahol összefutottunk egy ismerős családdal. Két gyermekük van, a fiatalabb még csak 3-4 éves. Egyik nap elmentem vele fagyit venni. Az eladó a kezébe adta a visszajárót, s hozzátette: „Ezt add oda anyukádnak.” Közben nézve rám, nem hétköznapi mosollyal az arcán. Annyira zavarba jöttem, hogy az előző napi helyünket kerestem a strandon vagy tíz percig, mire végül kapcsoltam, hogy teljesen rossz irányba indultunk.
naša ljubavna priča
NICI
Ne znam za vas, ali ja sam uvek za ljubav. Iz tog razloga sam odlučila da pišem rubriku ”Naša ljubavna priča”. U svakom broju biće Vam predstavljena jedna ljubavna priča - jedan ljubavni par. Ovoga puta je reč o Tamari i Dejanu koji nam dolaze iz Bikova pored Subotice. Tamara Bašić Palković je maturant Srednje medicinske škole, a Dejan Babijanović je po završetku srednje škole dobio radno mesto kojim je, kako kaže, zadovoljan. Kako su se upoznali to ni oni sami ne znaju: ”Ne možemo tačno da odredimo kada smo se upoznali s obzirom da se znamo od malena. Išli smo u istu osnovnu školu a i živimo u istom mestu. Kao svi mladi imali smo mesto na kojem se društvo okupljalo i tu smo se i zbližili.” Početak njihovog zabavljanja je bio spontan, kao kod većine parova. Zaljubljenost je vremenom prerasla u ljubav, ljubav koja traje već četiri i po godine. Svoje “ljubavno vreme” provode gledajući filmove, družeći se sa prijateljima, ponekad šetajući u prirodi, a kada dođe leto, rado otputuju. Teško je reći šta je ono najlepše kod nekoga koga volite, pogotovo kada ste dugo sa nekim, kada se sa tom osobom krećete, kada isto dišete, vremenom i razmišljate na isti način. Evo šta bi
Tamara i Dejan izdvojili jedno o drugom. Tamara: ”Stvarno je teško reći šta najviše volim kod njega, ali ono što bih posebno izdvojila su njegove okice i osmeh. :)Kao svaka devojka, o svom dečku mogu da kažem samo najlepše stvari. Pažljiv je, pored njega se osećam zaštićeno i voljeno.” Dejan: ”Najviše volim njene krupne, crne oči i činjenicu da je uvek uz mene. Tamara je veoma lepa devojka, jednostavno me je očarala. Pored toga, ona je veoma pametna i dobra.” Često čujem, a znam to i iz iskustva, da u vezi ne može biti sve sjajno, te sam zbog toga pitala naš par da li su “svađalice”. Evo šta odgovaraju: ”Kao što u svakoj
SANJIN I ALEN MEHIĆ, POLITEHNIČKA ŠKOLA
BUDUĆI OSVAJAČI SVETSKIH VRHOVA Učenici razreda GFT II-13 Politehničke škole, braća Sanjin i Alen Mehić bave se sportskim penjanjem, disciplinom koja se razvila iz alpinizma. Za razliku od alpinizma, smisao sportskog penjanja je savladavanje što težih detalja stene “slobodnom tehnikom”, bez obzira na visinu uspona. 5+ : Koliko se dugo bavite sportskim penjanjem? - Bavimo se već četiri godine. 5+ : Gde ste sve putovali baveći se ovim sportom? - Putovali smo po gradovima u Srbiji: Novi Sad, Beograd, Niš... Takođe smo išli i van granica: u Bugarsku, Rumuniju i Mađarsku. 5+: Šta ste sve osvojili? - Sanjin: Osvojio sam i bronzane i srebrne, a naravno i zlatne medalje. Vrh mog uspeha bio je kada sam u Beogradu na Državnom prvenstvu na Adi Ciganliji 2008. godine osvojio pehar - trofej Beograda u sportskom penjanju za juniore. Alen: Do sada sam osvojio šest zlatnih medalja. Naravno, nisam uvek najbolji, pa sam osvajao i srebrne i zlatne. Takođe sam osvojio i pehar 2008. godine u Karatašu kod Kladova, i tako sam postao državni prvak u Srbiji, kategorija - junior. 5+: Koji je vaš cilj? - Cilj nam je da postanemo što bolji penjači. Da jednog dana odemo na svetsko prvenstvo i kasnije da počnemo da osvajamo vrhove širom sveta! Trudimo se da pored svih obaveza uvek posvetimo vreme ovom sportu. 5+: Šta predlažete vršnjacima? - Penjanje je jedan lep i zabavan sport u kojem je uvek prisutan adrenalin. On je za ljude koji vole prirodu, druženje i visinu, i to su naši razlozi za bavljenje ovim sportom. Vršnjacima predlažemo da se bave onim u čemu najviše uživaju, a ukoliko žele više da saznaju o sportskom penjanju, dodatne informacije dobiće u Politehničkoj školi... Verica Kovač, Politehnička škola, gft 2/13
UČE vezi postoje nesuglasice, tako i u našoj. Nastojimo sve probleme da rešimo kompromisom.” Smatram da je to pravi odgovor i pravo rešenje za sve parove. Nesuglasice ne smeju da budu pogubne po ljubav. Ne znam kako je bilo nekada, ali danas se retko ko usudi da prizna svoja osećanja. Radije zadržava svoj ponos po cenu da izgubi ono što bi ga možda jednog dana činilo srećnim, a to je voljeno biće. Verujem da su to Tamara i Dejan već shvatili jer su na moje pitanje da li se vide zajedno za još četiri i po godine, odgovorili : ”Da, naravno.” Većina bi na to rekla: ”Otkud oni znaju da li će biti toliko dugo zajedno? Još su mladi”. Tamara i Dejan veruju u svoju sreću i u svoju zajedničku budućnost, a to je više nego dovoljno. Nadamo se da smo vas barem malo inspirisali :) Ukoliko i vi želite da vaša ljubavna priča bude objavljena baš u ovim novinama, pišite nam na adresu:
[email protected]
9
Anamarija Kološnjaji Srednja medicinska škola 4/5
LUKA MEDIĆ, TEHNIČKA ŠKOLA „IVAN SARIĆ“
OKIĆEN ZLATNOM MEDALJOM U trenucima kada seniorska odbojkaška reprezentacija Srbije slavi zlatnu medalju osvojenu na Evropskom prvenstvu u Beču, mi smo ponosni na našeg Luku Medića, učenika četvrtog razreda Tehničke škole “Ivan Sarić” i, što je sada još važnije, člana odbojkaške kadetske reprezentacije Srbije koja je u avgustu u Argentini osvojila zlatnu medalju! Sa Lukom smo razgovor za “5+“ vodili u junu, tada smo najavljivali predstojeće Svetsko prvenstvo. Sada, okićen zlatnom medaljom, Luka priča novu priču... 5+: Opiši nam Argentinu u nekoliko reči. - Argentina je jedna vesela i jako lepa zemlja. Iako siromašni, ljudi su veseli i velikodušni. 5+: Kako su tekle pripreme? - Pripreme su bile naporne. Odigrali smo nekoliko kontrolnih utakmica na kojima smo dostigli nivo na kojem smo sad. 5+: Da li je trema bila prisutna pred početak utakmice? - Ne, nije bila prisutna. 5+: Da li ste imali neku taktiku? - Jedina taktika je bila da igramo kao tim! 5+: Koliko vam je značila podrška navijača? - Puno bi nam značila, ali je u Argentini baš i nismo imali. Na primer, kada smo igrali sa Španijom, 90 posto publike je navijalo za Špance, ali smo na kraju pobedom uspeli da osvojimo publiku. 5+: Opiši nam osećaj kada su vas proglasili pobednicima (jer ipak se to ne dešava svaki dan) - To je jako teško opisati. U tom trenutku znaš da si uradio nešto veliko za svoju zemlju i nešto po čemu ćete ljudi gledati i pominjati tvoje ime. 5+: Kako ste proslavili pobedu nad Španijom u finalu? - Proslavili smo je u autobusu sa Francuzima (putovali smo devet sati do Buenos Airesa), a svako je posebno slavio kući kada je došao. 5+: Kako je bilo vratiti se kući sa pobedničkim peharom? - Dočekala nas je cela delegacija i mnogo medija, bilo je super vratiti se kući i podići taj pehar pred svim tim ljudima. 5+: Imaš li nešto da poručiš mladim sportistima? - Samo rad, upornost i strpljenje je potrebno da bi se ostvario cilj. Antelj Jovan i Maja Bukvić, Tehnička škola „Ivan Sarić“
DUNJA ĐUKIĆ, HEMIJSKO-TEHNOLOŠKA ŠKOLA
SA LOPTICOM NA „TI“
Učenica II-1 odeljenja Hemijsko-tehnološke škole Dunja Đukić trenirala je tenis punih osam godina! Na prvi trening otišla je već u prvom razredu osnovne škole, a tenis je zavolela gledajući tatu kako igra. Nekoliko puta je učestvovala na različitim takmičenjima (na nivou države!), i dogurala do finala, ali prvo mesto joj je izmaklo. Zbog obaveza u školi prestala je profesionalno da se bavi tenisom, ali još uvek u slobodno vreme odlazi na teniski teren gde se druži sa lopticom. „Volela bih da se opet ozbiljno posvetim tenisu“ – kaže Dunja. Mi joj pružamo podršku i poručujemo da ne odustaje od svog cilja...
Aleksandra Dubočanin II-1 Hemijsko-tehnološka škola
8
www.novine5plus.com
10
O
INTERN
Erdődi Ágota:
Hogy érzed magad nálunk? Nothof Réka:
Először nem éreztem szimpatikusnak a helyet, de most már tetszik itt. Az első estém igen rossz volt így szülők nélkül, viszont már ez a kis idő alatt is összeszoktam a szobatársakkal. Nagyon furcsa
új emberek társaságában lenni, épp ezért várom a hétvégét, hogy találkozzam az otthoniakkal...
Nekem tetszik itt, és elsőre is nagy bulinak gondoltam az egészet. Az első estém szülők nélkül szuper volt. Kell ez a kis szabadság. Szobatársaimmal nagyon jóban vagyunk, viszont azért nekem is hiányoznak az otthoni barátaim. Középiskolásnak lenni pedig nagyon nehéz, de majd idővel hozzászokom.
Firic Martinella:
Rumi Zoltán:
Surányi Huba:
Most épp tetszik itt. Viszont az első benyomás szörnyű volt, itt sem akartam maradni. Szobatársaim nagyon tetszenek, és az első estém velük is egész jó volt. Viszont, úgy mint mindenkinek, nekem is hiányoznak
Nekem határozottan jó itt. Kedvemre valóak a szakkörök, na meg persze a konditerem. Szülök nélkül pedig kicsit szabadabbnak
Az első benyomásom az volt, hogy jó lesz itt. Az első estét pedig királynak mondanám. Szobatársaim
az otthoniak. Középiskolásnak lenni számomra még kicsit idegen.
érzem itt magam. Szobatársaimmal nem vitáztunk még, jól megvagyunk. Az otthoniak még nem hiányoznak, de persze azért minden hétvégén utazom haza. Elsősnek lenni igazán izgalmas.
egész tűrhetőek, habár volt velük már kisebb vitám. Azt, hogy várom a hétvégét, inkább természetesnek mondanám. Bakos Evelin, Svetozar Markovic Gimnázium
Tíz dolog, amit jó tudni a koleszos életről általában 1. Összetartás Egyik szobatársad szegényebb, mint a többiek, és nincs elegendő kajája, miközben ti dőzsöltök? Jut neki is, hidd el - és jobban is érzed magad, ha nem kell kidobnod anyukád ipari mennyiségű főztjét. Ez csak egy példa, de ezernyi módon megtanulod majd: egymást segítve lehet a leggyorsabban előre jutni! 2. Titoktartás Este elmondasz valamit a szobatársadnak, másnap reggel már az egész étkező ezen csámcsog - ismerős? A kollégiumban megtanulod, hogy egy zárt közösségben csakis a legeslegjobb barátnődben bízhatsz - és vannak titkok, amiket neki sem kell elmondanod. Az együttélés itt nem választott dolog, így nem bizalmon alapul. Te se élj vissza mások titkaival! 3. Beosztás Hét elején van egy csomó kajád meg pénzed, csütörtökön azonban száraz kenyérért házaltok az emeleten, hogy legyen mire kenni a penészes pástétomot...Nos, tetszik vagy sem, a koli megtanít az ésszerű költekezésre és a meglévő vagyonkád beosztására. 4. Alkalmazkodás Valaki ének szakra jár, és népdalokat kell gyakorolnia, van, aki dolgozatra készül, neked meg épp képleteket kéne magolni, a tanulószoba meg tiszta őrültekháza. Na, ilyenkor kell toleránsnak és empatikusnak lenni, és okosan beosztani, ki hogy tanul. Előbb meghallgatjátok a népdalokat, aztán kikérdezitek a szavakat, majd segítenek neked megtanulni a képleteket. Mert valaki mindig jobb az adott tárgyban a többieknél - ezt az előnyötökre kell fordítani! 5. Elfogadni a segítséget
5+
10/2011
Némileg kapcsolódik az előző ponthoz, ugyanis annak ellenére, hogy kiteszed a lelked, vannak tantárgyak, amelyekhez egész egyszerűen nem értesz annyira, mint kellene. Ilyenkor a legjobb, amit tehetsz, hogy segítséget kérsz, akár egy szobatárstól, akár egy felsőbb éves tanulótól. Vannak nevelőtanárok is, akiket megkérhetsz korrepetálásra. Nem szégyen beismerni, hogy valamit nem értesz - és sokkal okosabb elejét venni akésőbbi zavarnak a fejedben. Természetesen te is segíts annak, akinek tudsz! 6. Rend Nem elcsépelt frázis, hogy a koliban katonás rendet tanulnak a diákok, legyen szó pontos megérkezésről vagy a szoba tisztaságáról. Bár mindenkinek vannak legendái (e sorok írójának is) szekrénybe rohadt krumpliról (hogy mit keresett a koliban, azt ne kérdezzétek :D) és bepenészedett kajásdobozokról, azért alapvetően nem lehetnek túl nagy kihágások, hiszen szigoróan ellenőriznek, és ez így is van rendjén. Ne ellenkezz, később, ha háztartást vezetsz majd, ezerszer is hálás leszel a belédivódott rendszeretetért! 7. Gerincesség Mindenki ismeri azt a játékot, amikor a sor elején álló embernek súgnak egy mondatot, amit tovább kell adnia. Mire a sor végére ér a mondat, semmi köze az eredetihez. Tanulság? Elég egy rosszindulatú megjegyzés a szobatársad háta mögött, és kész is a harmadik világháború, ami egy egész tanévre megmérgezheti a kapcsolatotokat és a szoba hangulatát. A koli (ha máshogy nem, a saját károdon) megtanítja majd veled, hogy tényleg a legegyszerűbb, ha odaállsz az illető elé, és elmondod, mi bajod van vele. Még akkor is, ha
kellemetlen - semmi sem lehet annyira kellemetlen, mint amikor azt terjesztik rólad, hogy gerinctelen vagy. 8. Időbeosztás Mivel szűkös szabadidőd és sok kötöttséget kell megszoknod a koliban, gyorsan alkalmazkodnod kell majd, és megatnulni, hogyan használhatod ki legjobban és leghatékonyabban a kimenődet. Mivel nem csak a szabadidőd, de a tanulásod is meg lesz szabva. Vacsora alatt például tuti, hogy esélyed se lesz tanulni, úgyhogy jobb, ha a tanulószobában teszed meg, amit megtehetsz. 9. Higiénia Előre szólunk, hogy ne kapj sírógörcsöt: a koli tusolójában és vécéjében érnek majd kellemetlen meglepetések. Nem mindenkinek ugyanazok az elképzelései a higiéniáról, mint nekünk, így az otthagyott sminklemosós vattakorongtól az árválkodó használt tamponig sokminden keseríti majd meg az életed. Sajnos mások helyett nem tarthatsz (és ne is tarts) rendet, de megtanulhatod, hogyan óvd meg magad a fertőzésektől és egyéb kellemetlenségektől. Ha jó példát mutatsz, talán mások is követnek. 10. Kitartás Nincs szundi funkció, mert a tanárod kíméletlenül kiszed az ágyból reggelente. nincs finnyáskodás az ebédnél, hogy te ezt nem szereted - vagy megeszed, vagy éhen maradsz. Nem várhatod el a szüleidtől, hogy duplán eltartsanak anyagilag, mert épp nem kívánod a tökfőzeléket. Természetesen semmit sem kell megenned, amitől rosszul vagy, de megtanulod majd, hogy az étlap, a felkelés és a lefekvés a koliban sajnos nem hangulat kérdése.
EXPECTO U SUBOTICI
Dana 20.9.2011. u prostorijama Doma učenika otvorena je zanimljiva izložba u organizaciji INCEST TRAUMA CENTRA iz Beograda u saradnji sa Fondacijom mentalne higijene Exspecto iz Subotice. Tema izložbe je seksualno zlostavljanje maloletnika.
NOVA ŠKOLSKA GODINA DONOSI NOVE IZAZOVE
naš mali mikrokosmos Ko bi rekao - već je početak nove školske godine! Zato smo i mi zakucali na pravo mesto - na vrata kancelarije našeg direktora Roberta Đivanovića da saznamo kako napreduje izgradnja novog krila Doma, kao i o svakodnevnom životu i radu u Domu. I pored velike želje da novu školsku godinu počnemo sa proširenim kapacitetom, to se, po rečima direktora, na žalost nije ostvarilo zbog ekonomskih prilika u državi. Radovi su prolongirani do početka drugog polugodišta, a nama ostaje nada da će se planiranih 116 mesta tada i realizovati. Na pitanje kako se Dom pripremio da dočeka svoje stanare u novoj školskoj godini, direktor nam je rekao da se po tradiciji leto u Domu provelo radno; u krečenju, farbanju, spremanju, a sve u cilju da se naši domci što bolje i lepše dočekaju. Nastavljamo i sa težnjom da otklonimo sve uočene nepravilnosti u radu i funkcionisanju Doma, kao i da primenom novih, korisnih elemenata utičemo na poboljšanje uspeha učenika u školi, kao i na razvoj njihove ličnosti. U sferi slobodnih aktivnosti radimo na proširenju sadržaja i kvaliteta sekcija u okviru Doma u koje se učenici uključuju shodno svojim afinitetima i sposobnostima. U nastavku razgovora direktor ističe da se u našem Domu, našem malom mikrokosmosu, trudimo i kontinuirano radimo na tome da se on učini što lepšim i boljim. Ne treba samo gledati ružnu i negativnu stranu sveta i sve loše što nas okružuje. Treba se truditi da se poboljša svoja okolina, pročisti svoj mali mikrokosmos, jer se time doprinosi da svet oko nas postane bolji. Ana Manojlović Srednja medicinska škola III/4
Sve prisutne pozdravio je direktor Doma učenika Robert Đivanović, a zatim ustupio reč Dušici Popadić (direktorki INCEST TRAUMA CENTRA iz Beograda) koja nas je bolje upoznala sa samom izložbom. Po rečima Dušice Popadić izložba će biti postavljena u Subotici mesec dana. Koncepcija izložbe je sledeća: na polici se nalazi 150 kutija a svaka od njih nosi sopstvenu poruku i priču o preživljenoj traumi . U nekim kutijama nalaze se dragi predmeti dece koja su doživela seksualno nasilje. Neke od njih su prazne dok se u nekima nalazi diktafon na kojem je zabeleženo svedočanstvo ili poruka. Jedna kutija - jedan život. Incest Trauma Centar radi sa puno dece i trudi se da ponudi dobro rešenje za njihove probleme. Sve ovo radi se uz potpunu diskreciju. Ukoliko imate problem i ne znate kome biste se mogli obratiti, uradite to na sledeći e-mail:
[email protected] ili telefon: 024687-620. Izložba je trenutno postavljena u Šantićevoj 27. na adresi organizacije Exspecto. Srđan Miković GFT 4-5 Politehnička škola
prvi SASTANAK
Na početku nove školske godine u Domu je održan zajednički sastanak direktora, stručnih saradnika i vaspitača sa učenicima prvog razreda.
DOM
11
šta kažu domci? Jelena Koprivica nam dolazi iz Vrbasa. Treća je godina smera tehničar za farmaceutsku industrijsku tehnologiju. U Domu je od prve godine i aktivna je u radu dramske i recitatorske sekcije. Nije aktivna samo u Domu, već i u školi gde je izabrana za predsednicu učeničkog parlamenta. Njena funkcija kao predsednika je, pored borbe za naša prava, da iznosi predloge i usvaja ono što je kvalitetno. Nikola Mihaljević je prvak, novajlija, dolazi iz Lovćenca, malog mesta pored Bačke Topole. Pohađa Srednju medicinsku školu. Odlučio se za ovu školu iz razloga što želi nešto da postigne u životu, a siguran je da će svojom voljom, radom i upornošću to i uspeti. S druge strane, morao je neko u porodici da nastavi tradiciju medicinara. U Domu mu se sviđa to što nikada nije dosadno, zanimljivo mu je zvono koje označava kraj učenja, te svoje slobodno vreme nakon tog zvona iskoristi na najbolji mogući način sa društvom. Nikolina Drašković 2.1 Srednja medicinska škola
Direktor Doma, Robert Đivanović je poželeo dobrodošlicu svim učenicima i upoznao ih sa pravilima Doma i aktivnostima u oblasti slobodnog vremena.
ADAPTACIJA
U cilju olakšavanja procesa integracije učenika u domsku sredinu organizovane su radionice za učenike prvih razreda i učenike koji su po prvi put u Domu. U sklopu radionice organizovani su obilazak i upoznavanje grada. Svi domci su imali sastanak sa svojim vaspitačima gde su se još jednom podsetili da se domski život odvija po “ planu i programu”. Osim učenja tu je i mogućnost uključenja i angažovanja u radu brojnih sekcija- sportskih, kulturnih i edukativnih. Ana Manojlović Srednja medicinska škola III/4
Teodora Ruža nam dolazi iz Novog Kneževca, pohađa prvi razred Muzičke škole, smer violina. Za ovaj smer se odlučila nakon što je već devet godina svirala violinu i kako kaže, ne može sebe da zamisli ni u jednoj drugoj školi. Dom ju je oduševio, sviđa joj se društvo, ambijent, atmosfera, kao i način na koji se vaspitači ophode prema učenicima. Ana Manojlović Srednja medicinska škola III/4
8
www.novine5plus.com
12
ú Interj
ÚJ SZÍNÉSZEK A SZABADKAI NÉPSZÍNHÁZBAN
Költő és színész Baráth Attilával beszélgettem, akit az idei évadtól a Népszínház megszokott színészei között láthatunk először a Cseresznyéskertben, majd az Aszka és a farkas című darabban. 5+: Miért döntöttél úgy, hogy színészi pályára lépsz? – Ötödikesként kezdtem amatőr színjátszással foglalkozni a magyarkanizsai Ozoray Árpád MME-ben. Nem különösebb elhatározásból lettem színészpalánta, hanem hívtak, hogy legyek a csoport tagja, miután részt vettem egy foglalkozássorozaton. Másodikos gimnazista koromban színitanodás voltam, így már nem külsősként tekintettem a színházra. 3.-ban még pszichológiára akartam továbbmenni, aztán az egyik tanárom térített erre az útra… 5+: És a rendezéssel, hogy állsz? – Ha rendezés, akkor nem a színházban, inkább filmet. Amatőrként már kipróbáltam magam, de profiként viszont nem tudom, hogy menne, hiszen az már nagyobb falat. 5+: Miért nem színház? – Képekben gondolkodom, úgy a filmezésnél, mint amikor verseket írok. A színház világában színészként érzem magam jól. 5+: Többször felléptél a Tanyaszínházzal. Mesélj erről! – Ez egy nyári kötelező gyakorlat a színi növendékeknek, úgymond egy kis tapasztalatszerzés. Mivel ez egy csináld magad színház, mindenkinek megvan a maga feladata a napi próbák mellett. 5+: Milyennek látod a vajdasági nézőközönséget, akik nyaranta megjelennek egy-egy ilyen fellépésen? ÚJ SZÍNÉSZEK A SZABADKAI NÉPSZÍNHÁZBAN
„Pszichiáter akartam lenni”
Bizonyára sokak fülébe eljutott, hogy a szabadkai Népszínház társulata új tagokkal bővült. Egyikük a zentai születésű, 24 éves Mácsai Endre, kinek egész élete a szereplés körül forog. Kiskorában szavalt, 9 évig versenytáncolt, mostanra pedig a színház varázsa ejtette hatalmába. „Mielőtt felvettek volna a színművészetire, négy évig voltam amatőr színjátszó a Zentai Színtársulatban. De csak a negyedik
– A Tanyaszínház lényege az, hogy minél több városba, faluba eljuttassa a színházat, megismertesse olyan emberekkel is, akik nem az a kimondott „színházközönség”. Vannak rossz és jó indulatúak is. A színházhoz szokott emberek ismerik a színházi szabályokat, mások pedig inkább részt vesznek a darabokban: közbeszólnak, és innen látjuk, hogy követik a történetet, szinte ők is részesévé válnak. Berec Sára Kosztolányi Dezső Gimnázium év végén döntöttem el, hogy én színész akarok lenni. Előtte keményen készültem az orvosira, pszichiáter akartam lenni. Végül meg itt kötöttem ki. Úgy gondolom, ez így van jól. A SZÍNHÁZ csodálatos, és velem is csodát tett. Teljesen megváltoztatott. Az egyetemen sok dolgot megéltem, ami segített abban, hogy a bennem levő pozitív és negatív érzelmeket oly módon tudjam kiadni magamból, hogy a végeredményt úgy hívják, MŰVÉSZET.” 5+: Milyen volt az akadémia? Hogy élted meg? Az akadémia alatt voltak jó és rossz pillanatok is, de így utólag… szerettem. Bár nem kezdeném előről. A színészek fanatikus emberek. Szerintem én is az vagyok. Teljesen bele tudok feledkezni a Színházba és elfelejtem a körülöttem levő világot. Ez sokszor rossz tud lenni, mert elhanyagolom a barátaimat, és keveset vagyok a családommal. De szerencsére mindig megértőek velem, és szerencsésnek érzem magam, hogy ilyen emberek vesznek körül. 5+: Hogy kerültél a Népszínházba? A Népszínházban először a Szerb Dráma csoportja adott lehetőséget, hogy megmutassam magam. Játszok a Galeb 2 című előadásban. Utána a Magyar Társulat kért fel minket, hogy ott mutassuk be a negyedéves vizsgaelőadásunkat, miután az osztályból hármunkat felkértek, hogy legyünk a tagjai a csapatnak. Újként érdekes és ijesztő volt minden, de hát így van ez, mikor az ember bekerül egy új közösségbe. Mindegyikük barátságos, jó ember, akiktől sokat lehet tanulni. 5+: Tudod már, hogy mi lesz az első darabod a Népszínházban? Hernyák György tanárom rendez egy jónak ígérkező, több generációnak szóló előadást. Ebben főként majd táncolnom kell, ami nagy örömet jelent számomra, mert a mozgás az egyik lételemem. Nagyon szeretem a testszínházat, ezért a jövőben mindenképp szeretném képezni magam e téren. 5+: Szabadidődben mit szoktál csinálni? Mennyi szabadideje van egy színésznek? A Színház mellett nem sok szabadideje van az embernek. (Ezt tapasztaltam is, mivel Endre annyira elfoglalt volt, hogy csak a modern technológia segítségével tudtuk összehozni ezt a beszélgetést is. - a szerző megjegyzése). Én meg amikor csak tehetem, a Zentai Színtársulat tagjaival dolgozok együtt. Jó visszatérni oda, ahol kezdte az ember. Most készítjük a harmadik előadásunkat. Első volt az Antigoné, másodjára összehoztunk egy Padlást, most pedig a Valahol Európában című musical utolsó simításain dolgozunk. Nagyon jó csapat van Zentán. Olyan fiatalok, akik értékes dolgokat akarnak megvalósítani. A
jövőben is mindenképp együtt szeretnék dolgozni velük.
Kovács Anikó Ivan Sarić Műszaki Szakközépiskola
5+
10/2011
Mutasd a bizonyítványod!
KÖNYVESPOLC
Ezt olvasd el! Charles Dickens
Két város regénye Charles Dickensnek (1812--1870), a XIX. századi angol szépprózaóriásának ez a kései regénye (1859) nyolcvan éve nem jelent megmagyarul, az utóbbi generációk számára tehát jóformán ismeretlen azéletmûbõl.”Azok voltak a legszebb idõk, és azok voltak a legrútabb idõk, az volta bölcsesség kora, az volt a balgaság kora, azok voltak a hit napjai,azok voltak a hitetlenség napjai, az volt a Fény évadja, az volt aSötétség évadja, az volt a remény tavasza, az volt a kilátástalanságtele...”Az 1789-es forradalmat közvetlenül megelõzõ idõk Franciaországára utalez az egyik leghíresebb angol regénykezdet, a címbeli két város pedig:Párizs és London.ét város -- és két férfi, akikre lesújtanak a francia forradalomrettenetes eseményei. Londonban az osztálya által elkövetett bûnök elõlmenekülõ, azokat megtagadó fiatal francia arisztokrata, Charles Darnayés a züllött életmódot folytató angol ügyvéd, Sydney Carton ugyanabba afiatal nõbe szeret bele. Darnaynak akarata ellenére vissza kell térniePárizsba, és szembe kell néznie a Terror anarchiájával. Carton sorsavégzetesen összefonódik riválisáéval, s a végsõ próbát neki isPárizsban kell kiállnia.A szerzõ által “legjobb történetének” nevezett regény erõteljes, elevenportréja a változásnak, a felfordulásnak, amely nemcsak a történelemmenetét, hanem az egyének életét is alapjaiban változtatja meg.
ra
kultú
13
Lázadóból zenész-igazgató Ezzel a címmel egy új rovatot indítunk. Kiderül, hogy nemcsak a színkitűnő tanulókból lehet kiváló felnőtt, nevelő, tanár, vagy bármilyen más szakmában dolgozó. Első alanyunk lázadó, szabadságot kereső fiatal volt, akiben most a Diákotthon igazgatóját, Djivanović Róbertet tisztelhetjük. Vele beszélgettem, vajon neki hány ötös lapult a bizonyítványában, milyen volt tanulóévei alatt. Kezdjük a legelején! Általános iskolában nagyon könnyen vettem az akadályokat, mivel már öt éves koromban tudtam olvasni, hála az akkor igen népszerű Buksi c. újságnak, amiben mindenről volt szó: tudományokról, művészetekről, irodalomról. Elemiben, talán e korán érő típusomnak köszönhetően jó tanuló voltam, szinte előre mondtam az anyagot. Az általános iskolát a színkitűnő tanulmányi eredményemért járó Vuk-diplomával a kezemben hagytam el. A középiskolában is jó tanuló maradt? Annak, hogy én ilyen „kisokos” voltam, megvolt a hátulütője: nem tanultam meg tanulni, ami pedig középiskolás korban már elengedhetetlen. Tehát ennek a hátrányát nagyon is megéreztem, kicsit megszenvedtem azokat az éveket. A középiskola egy egészen más történet, ott már nem volt elegendő az az általános műveltég, amivel én rendelkeztem. A Svetozar Marković Gimnázium társadalmi szakára jártam, és itt nem hoztam azt a „megszokott formámat”, így hármas-négyes tanuló voltam.
Kukorelly Endre
Ezer és 3 avagy a nőkben rejlő szív Kedvcsináló részlet: “[V] különösebben nem hajt a nőkre. Mondhatni, egyhelyben áll, nem kerget senkit, a hajkurászás nem jut eszedbe róla. Hogy megerőszakolná, akit lehet. Pedig megerőszakolja. [V] erőszakot követ el Karenin feleségén, ahogy [O] is a gyerekei francia nevelőnőjén, hogy lehetne másképp? A behatolás erőszak, [L] megerőszakolja Kátyát. Majd. Még nem. [L] passzív, mint egy fatörzs, szinte nem mozdul, kész csoda, hogy képes így is megerőszakolni bárkit, viszont megerőszakolja, mivel férfi, most kizárólag férfiakról beszélünk. És nőkről. Apám az anyámat. Rózsi nénit, meg még ki tudja, hány másik Rózsit. [V] aktivitása nem paródia, ahogy Don Juané Mozart szerint, és [O] statikussága sem torzkép, mint Almaviváé, nem figuráz ki senkit, ezért tökéletes könyv az Anna Karenina. Mozart operája tökéletes, de parodisztikus, mint sok szempontból ellentéte, egy másik spanyolról, Don Quijotéról szóló regény. Tolsztoj könyve meglepően könnyen kerüli a túlzásokat, azért ennyire jó.”
Ehhez nagyban hozzájárult az is, hogy mással is foglalkozott… Hatodikos korom óta zenélek a mai napig. Akkor éltem a lázadó korszakomat, ki akartam szakadni a társadalomból. Volt saját zenekarunk is, nagyon élveztünk minden egyes zenével eltöltött időt. Párizsban nemcsak az ősz járt. Hogyan került oda? Ismerősökön keresztül mentem ki, leginkább nyelvtanulás céljából. Fél évet tartózkodtam kint, majd lázadó, nyughatatlan természetem hazahozott Szabadkára… …ahonnan ismét odébbállt. A Zágrábi Egyetemen egy évet etimológia, néprajz és francia szakon hallgattam. Különböző okok miatt abba kellett hagynom. Abban az időben még nagyban dúlt a poszt hippi korszak, ami engem is magával rántott. A szabadságvágyam végül alábbhagyott, így az Újvidéki Egyetemre iratkoztam, ahol francia és angol nyelv és irodalmat tanultam, így ez lett a szakmám is. Berec Sára
8
www.novine5plus.com
EMOTIVNO DRUŽENJE
VESTI
14
TEHNIČKA ŠKOLA “IVAN SARIĆ”
POČELO JE… Prvog radnog dana u novoj školskoj godini u Tehničkoj školi „Ivan Sarić“ dočekano je novih 454 učenika, raspoređenih u 17 odeljenja prvih razreda. Sa radošću su dočekani i ostali učenici, tako da Škola u ovoj školskoj godini broji 1.417 učenika. Osim standardnih obrazovnih profila upisani su i ogledni profile: administrator računarskih mreža, tehničar telekomunikacija i autoelektričar na mađarskom jeziku. Takođe, naša Škola je “obnovljena” modernizovanim Internet kabinetom u kome se nalazi 15 novih računara, klima uređajima u svim računarskim kabinetima i novim nastavnim sredstvima. Dok su učenici “dremali”, nastavnici su učili! Naime, trideset nastavnika je krajem avgusta pohađalo obuku pod nazivom „Komunikacione veštine i interpersonalne veštine nastavnika”. Cilj obuke je poboljšanje komunikacije između učenika i nastavnika na času, kao i poboljšanje nastavnih metoda. Naravno, i ove godine održana je tradicionalna razmena udžbenika na kojoj mlađi učenici mogu od starijih drugara da kupe (ili čak dobiju na poklon!) potrebnu literaturu. Kao akt dobre volje, učenici su neprodate udžbenike poklonili školskoj biblioteci i time osnažili fond knjiga naše biblioteke. U petak, 9. septembra, u zgradi Nove opštine, održan je zajednički roditeljski sastanak za roditelje učenika prvih razreda. Uvodnu reč imala je direktorica Škole Eržebet Ivanović. Predstavljeni su zamenici direktora, pedagoška i psihološka službe, razredne starešine prvaka, profesori izbornih predmeta, školski policajac i radnik na obezbeđenju. Roditelji su upoznati sa projektom “Škola bez nasilja“. Filip Vojnić Purčar i Dalibor Bebić, Tehnička škola „Ivan Sarić“ EKONOMSKA ŠKOLA “BOSA MILIĆEVIĆ”
UGOSTILI STUDENTE Zahvaljujući međunarodnoj studentskoj organizaciji AISEC, u Ekonomskoj školi početkom septembra održano je šesto okupljanje studenata iz inostranih zemalja. Ove godine gosti su došli iz Turske, Poljske, Rusije i Ukrajine. Svaki gost imao je priliku da na prvom sastanku upozna prisutne sa svojom kulturom, običajima
i tradicijom. Tokom boravka studenata u našem gradu (do polovine oktobra) organizovane su radionice koej se bave aktuelnim temama: efikasna komunikacija, značaj učenja stranog jezika, pisanje biografije, vođenje intervjua tokom prijave za posao i mnoge druge. Naravno, sve to kroz zabavu, druženje i timski rad. Sofija Jurić IV-1, Ekonomska škola
5+
10/2011
Crveni krst je 9. septembra organizovao predavanje o emocijama za sve učenike Ekonomske škole “Bosa Milićević”. Radionice su vodili psiholog Larisa Gvozdenović, psihoterapeuti, doktori i zaposleni u Crvenom krstu. Oni su srednjoškolcima objasnili da su ljudi sačinjeni od istih emocija i pokazali im načine kako da se nose sa njima. Adolescenti često doživljavaju razne emotivne krahove koji sa formiranjem ličnosti postaju marginalizovani. Ova radionica je imala za cilj neponavljanje opštepostojećih postulata. Sofija Jurić IV-1, Ekonomska škola
ROĐENDANSKA PROSLAVA Ekonomska srednja škola “Bosa Milićević” je 23. septembra proslavila 104. Rođendan! Na dan proslave organizovano je tradicionalno okupljanje gostiju iz mađarskih, hrvatskih i naših ekonomskougostiteljskih škola, kao i takmičenje učenika smerova - kuvar i konobar, u kuvanju kotlića. Najbolji su nagrađeni vrednim nagradama, a svi profesori i gosti imali su priliku da uživaju u malim tajnama velikih majstora... Sofija Jurić IV-1, Ekonomska škola
SVI BI ČETVRTI STEPEN U odnosu na prošlu školsku godinu u Politehničku školu upisano je manje učenika u odeljenja trećeg stepena, dok je za upis u odeljenja četvrtog stepena vladalo ogromno interesovanje. Izuzetno popularni smerovi su: tehničar za pejzažnu arhitekturu, tehničar za oblikovanje grafičkih proizvoda, arhitektonski tehničar, tehničar za pripremu štampe, tehničar za oblikovanje nameštaja, interijera, a smanjeno je interesovanje za krovopokrivače, tapetare, hidrograđevinare… Medicinska škola
Radio stanica U Srednjoj medicinskoj školi je osnovana radio-stanica. Koncept radiostanice kao i celokupan program osmislili su učenici. Učenici ove škole imaju priliku da emisiju zabavno-informativnog karaktera slušaju svakog četvrtka za vreme velikih odmora u obe smene. U okviru informativnog dela pružaju se informacije učenicima i profesorima o događajima u školi i gradu, a tokom zabavnog dela se pušta strana i domaća muzika, čitaju se aforizmi, šale i slično. Nadamo se da ćemo istrajati u ovom projektu.
POLITEHNIČKA ŠKOLA
PO PLANU I PROGRAMU
Dana 9. septembra održan je prvi sastanak Đačkog parlamenta u Politehničkoj školi, pvodom izbora rukovodstva Parlamenta. Za predsednika je izabran Damir Grbić HT IV-3. Potpredsednici su: Tamara Trbović VT III-3 i Andrej Popov AT III-1. Takođe je izabran i zapisničar - Gordana Kojić VT III-3. Profesori koji predvode Parlament su: Suzana Nemčev Trajer, Ligija Vlček, Suzana Maravić i psiholog Aleksandra Radulović Zelenika. Na prvom sastanku razgovaralo se o rešavanju problema siromašnih učenika, o učeničkom dinaru koji bi bilo poželjno da svaki učenik uplati radi snabdevanja Škole savremenijom opremom, ulepšavanja... “Nadamo se da ćemo ove školske godine uspeti da uradimo sve što je predviđeno planom i programom“- saopštava rukovodilac Parlamenta. Verica Kovač GFT II-13, Politehnička škola
UČENICI GRADE ČESMU U parku na Prozivci, pored sportskih terena, učenici Politehničke škole, u okviru praktične nastave, uz nadzor stručnjaka, grade česmu. Direktor Politehničke škole Iso Planić najavljuje da će radovi na izgradnji česme najverovatnije biti okončani do kraja oktobra. Gradonačelnik Subotice Saša Vučinić smatra da je saradnja sa Politehničkom školom izuzetno dobra i da je ideja da se kroz razne akcije, poput učešća u obnovi Opšte bolnice i akciji „Mladi protiv grafitera“, učenicima te Škole pruži prilika da steknu i praktična znanja iz oblasti koja su u okviru njihovih budućih zanimanja.
Ivana Radić 2.1 Srednja medicinska škola HEMIJSKO-TEHNOLOŠKA ŠKOLA
I ZA ĐAKE – TAPACIRANE STOLICE
Šta je novo u novoj školskoj godini u Hemijsko-tehnološkoj školi, pitali smo direktoricu Iboljku Đokić, i dobili sledeći odgovor: “Zadovoljni smo upisom učenika u prve razrede. Škola broji 926 đaka, raspoređenih u 45 odeljenja. Ove godine imamo i novi obrazovni profil – tehničar za kozmetičku tehnologiju. Prošlu godinu obeležili su brojni događaji: susret Međunarodnog odeljenja Karpatskog regiona, otvaranje renoviranog sportskog terena… Ove godine planiramo rekonstrukciju košarkaškog terena, uvođenje tople vode u učeničke toalete, tapaciranje svih učeničkih stolica. Uređena je pogonska laboratorija i krojačka radionica. Planira se i uvođenje razglasa i Internet kutka za učenike”. Blanka Kele II-1, Hemijsko-tehnološka škola
IGRA BEZ GRANICA Od 16. do 18. septembra u Debrecenu (Mađarska), u Gimnaziji „Tot Arpad“, održano je takmičenje „Igra bez granica“, na kojem su učestvovali i učenici Hemijsko-tehnološke škole, čiji je mentor bila profesorica Otilija Čavić, a pratilac - direktorica Škole Iboljka Đokić. Na takmičenju su učestvovali učenici iz Mađarske, Rumunije i Srbije, a za svoje uspešno učešće naši đaci: Judit Agošton,
Bela Borbelj, Greta Eter, Karolina Kovač, Katarina Tikvicki i Anamaria Čeke (svi učenici odeljenja II-6), dobili su diplomu i knjige za školsku biblioteku. Aleksandra Dubočanin II-1, Hemijsko-tehnološka škola
STARTOVAO ĐAČKI PARLAMENT Sa početkom školske godine u Hemijsko-tehnološkoj školi počeo je sa radom Đački parlament, koji broji 86 članova iz 45 odeljenja. Na prvom susretu izabrana je predsednica Parlamenta – Jelena Koprivica III-13, dok je potpredsednica – Ines Dobo III10. Izabrani su i predstavnici određenih područja rada: PROIZVODNJA I PRERADA HRANE – Klaudia Hegediš i Marija Stantić; HEMIJA I NEMETALI – Nikola Horvacki i Greta Eter, TEKSTILSTVO – Anamarija B. Palković i Agneš Apro. Za kulturno-zabavni život zaduženi su Boris Ivanov i Valentina Salma, za sport i rekreaciju – Bojan Vuković i Čongor Mačković. Planirane aktivnosti Đačkog parlamenta za ovu školsku godinu su: analiza ponašanja učenika, predlog mera bezbednosti učenika, predlog slobodnih i vannastavnih aktivnosti, organizacija kulturnih i sportskih događaja i manifestacija (Nova godina, Sajam obrazovanja, Sveti Sava, Dan škole, Ovorena vrata škole, ispraćaj maturanata), kao i druge aktivnosti.
gradova Evrope, pod parolom „Svi smo mi istraživači“. Hemijsko-tehnološka škola predstavila se projektima „Stvarnost – iluzija“ i „Svet pod mikroskopom“. Hemičari su pravili koktele i vinske napitke, postavljajući pitanje – hoćeš li ih popiti?! Takođe, posetiocima su omogućili da zavire pod mikroskop i saznaju ko su male radiše koje „pomažu“ da se napravi vino i hleb. Saznali smo i koju vodu smemo da pijemo, a koju ne – iako na prvi pogled deluje čista i bistra... Osnovni cilj manifestacije je da se mladi zainteresuju za nauku i dopune svoje znanje nečim novim i zanimljivim. Dunja Đukić II-1, Hemijsko-tehnološka škola
KAMPOVANJE U MIŠKOLCU Učenici Hemijsko-tehnološke škole: Žofija Hulo, Minja Subotin i Anuš Beatriks, predvođeni direktoricm Iboljkom Đokić, prisustvovali su letnjem kampu Međunarodnog odeljenja Karpatskog basena, održanom u Miškolcu, od 24. do 29. jula. U radu kampa učestvovali
U Hotelu „Galeria“, 23. septembra održana je manifestacija „Noć istraživača“, koja je, između ostalih, okupila učenike Medicinske, Ekonomske, Tehničke, Politehničke i Hemijskotehnološke škole. „Noć istraživača“ je manifestacija koja se odvijala u čak 320
15
ZBRATIMLJENE ŠKOLE Hemijsko-tehnološka škola iz Subotice zbratimila se sa Elektroekonomskom školom iz Bijelog Polja, pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata, koji podržava međunarodnu saradnju škola. Povelju o bratimljenju, ispred Hemijsko-tehnološke škole, potpisala je direktorica Iboljka Đokić. - U Bijelo Polje smo vodili grupu učenika- ekologa koji su uzorkovali vodu i uzeli uzorke zemlje. Pošto se planinski i ravničarski kraj razlikuje, upoređivaćemo rezultate. Zahvaljujući bratimljenju dve škole imaćemo mesto gde ćemo odrađivati blokove za ekologe (da bi mogli da upoređuju rezultate). Naš odlazak u Bijelo Polje bila je prilika da se deca upoznaju, što je prvi korak ka saradnji – saznajemo od profesorice Nataše Nikoloski.
O RADU ĐAČKOG PARLAMENTA
HVALA ROTARIJANCIMA
NOĆ ISTRAŽIVAČA
VESTI
GIMNAZIJA „SVETOZAR MARKOVIĆ“
Radmila Papić I-9, Hemijsko-tehnološka škola
Zahvaljujući velikoj pomoći Rotari kluba Subotica, Hemijsko-tehnološka škola danas se može pohvaliti renovinarim sportskim terenom i obnovljenim tribinama, stolovima za stoni tenis, novim nastavnim sredstvima – fudbalskim, košarkaškim i odbojkaškim loptama... „Hvala rotarijancima!“ – poručuje direktorica Škole Iboljka Đokić, u čemu joj se pridružuju i svi đaci. Osim što pomažu pojedinačnim školama, subotički rotarijanci obezbeđuju i stipendije za najbolje srednjoškolce jer, kako kaže Nikola Matković, član Rotari kluba Subotica, najvažnije je ulagati u mlade. Ako niste znali, članovi rotarakt klubova su sposobni i obrazovani ljudi, najbolji u svom zanimanju, koji su se posvetili humanitarnom radu kako bi pomogli onima kojima je pomoć najpotrebnija. Danica Novak III-13, Hemijsko-tehnološka škola
Strane uređuje: prof. Tatjana Mandić-Takač
su mladi ljudi iz pet zemalja: Rumunije, Slovačke, Slovenije, Ukrajine, Mađarske i Srbije. U kampu smo se družili i upoznavali sa novim kulturama. Ove godine teme su bile: zaštita životne sredine, upravljanje otpadom i upotreba alternativnih izvora energije. Puno smo saznali o tome kako ljudi u Miškolcu prerađuju otpad. Posetili smo Regionalni centar za upotrebljavanje otpada, išli na izlet u grad Eger i šetali zamkom... Išli smo vozom do Lilafureda, šetali se u šumi Buk. Posetili smo pećinu Svetog Stevana, išli na kupanje… Proveli smo pet uzbudljivih i lepih dana koje mislim da nikad nećemo zaboraviti. Anuš Beatriks IV-2, Hemijsko-tehnološka škola
„LAZAR“ ILI HEMIJSKOTEHNOLOŠKA?
Kada u razgovoru sa prijateljima kažete da idete u Hemijsko-tehnološku školu, pogledaće vas začuđeno i pitati: „Je l’ to ‘Lazar Nešić’?“. Zanimljivo je da ni neki učenici naše Škole ne znaju njeno pravo ime. Naziv „Lazar Nešić“ datira od 1983. godine, a promenjen je u Hemijsko-tehnološka škola 1. septembra 2007. godine. Te 24 godine su dug period i uglavnom svima ostaje u sećanju popularni „Lazar“. Zato ćemo verovatno (iako već četiri godine postojimo kao Hemijsko-tehnološka škola), još dugo biti upamćeni po prvobitnom nazivu... Mila Vasić III-13, Hemijsko-tehnološka škola
Đački parlament Gimnazije ‚‚Svetozar Marković‚‚ na prvom sastanku koji je održan 20. septembra, izabrao je predsednika, zamenike predsednika, koordinatore timova i sastavio godišnji plan rada za školsku 2011/2012. godinu. Za predsednika je izabrana Ivana Vujković Bukvin, učenica IV-2 razreda. Zamenik predsednika je Branko Kisin, učenik III-b razreda, kao i Bence Jo, učenik III-e razreda. Zapisničar je Ana Tomić, učenica III-c razreda. Koordinator za reklamu - Milja Jović, učenica II-b razreda; koordinator kulturno-zabavnih aktivnosti - Nastasija Leontijević, učenica IV-d razreda; koordinator sportskih aktivnosti - Marija File, učenica III-f razreda; koordinator humanitarnih aktivnosti - Đorđe Kesić, učenik I-f razreda, koordinator naučnih aktivnosti - Stefan Stojković, učenik III-a razreda; koordinator ekoloških aktivnosti - Nikola Paovica, učenik II-2 razreda. Teodora Đurić II-b, Gimnazija
BAZAR ZDRAVE HRANE U Gimnaziji se 17. oktobra organizuje Bazar zdrave hrane, manifestacija čiji je koordinator profesorka biologije Jasminka Bogar. Po njenim rečim, cilj manifestacije je da se propagira značaj voća i povrća u ishrani mladih: - Gimnazija već treći put obeležava Dan zdrave hrane (16. oktobar). Prvo se organizuje trodnevni seminar o značaju pravilne ishrane za adolescentski period, koji drže lekari iz centra za promociju zdravlja. Oko 120 učenika prolazi taj seminar (svake godine druga grupa) i posle se organizuje Bazar zdrave hrane, u okviru kojeg svaki razred ima neki zadatak, tako da cela škola učestvuje! Ove godine tema su salate, pa će svaki razred pripremati neku namirnicu od voća i povrća, ali i promotivni materijal o značaju salate u ishrani. Na ovaj način želimo da navikavamo đake da jedu povrće i voće u svežem obliku. Bazar se priprema u školskom dvorištu, gde će učenici salate da probaju i usput razmene promotivni materijal, recepte... T. M. T.
8
www.novine5plus.com
MŰSZAKI SZAKKÖZÉPISKOLA
Ó IHÍRAD 16 SUL
A nyelvek világnapján
DIÁKOTTHON
Pici dobozokban az erőszakról Minden ember életében történnek olyan dolgok, melyek meghatározzák életének azt a bizonyos korszakát, illetve kisebbnagyobb mértékben kihatnak rá akár jó, akár rossz értelemben. A szabadkai Exspecto Mentálhigiéne Alapítvány szeptember 20-tól 22-ig a Középiskolások Diákotthonában érdekes, számomra mégis kicsit bizarr módon próbálta felhívni a diákok figyelmét a rájuk fenyegető veszélyekre. „Mikor bementünk, még nem tudtuk, mik azok a dobozok. Volt ott egy néni. Telefonált, de közben mutatta, hogy nyugodtan megnézhetjük a dobozokat. Megfogtam az egyik legközelebbit. Kinyitottam. Rajzok voltak benne. A felsők vidám színekkel voltak festve, mintha azt akarta volna a készítője sugározni, hogy a rajtuk levő fiú és lány boldog. Ám a többi rajzhoz hideg színeket használt. Valószínűleg kislány rajzolhatta, hasonlított a kiskori műveimhez. Visszatettem a rajzokat a dobozba, s levettem egy másikat. Az tele volt ékszerrel. Osztálytársnőm eközben egy harmadikat mutat, melyben egy dezodor és egy papír van, melyen a következő áll: Utálom ezt az illatot. Egy percig elmerengve álltam ott, míg aztán arra lettem figyelmes, hogy a gyerekes fiú osztálytársaim nevetgélnek. Egy dobozt néznek, tele gyógyszerrel. Majd a lányok egy dobozból diktafont vesznek ki. Elindítják. Szerb, nem sokat értek. Egy kislány – a hangjából ítélve alig néhány éves – énekel vagy versel rajta valamit. (Nem tudtam eldönteni, a gyerekeknél a verselés is ritmussal, hangsúly nélkül történik). A fiúk abbahagyják a nevetést. Mindenki figyel. Mindannyian koncentrálunk, hogy megértsük. Ezt látva osztálytársnőnk elhadarja a szokásos „Majd később fordítok.” monológját. S ekkor: „Nemoj! NEmoj! NEMOJ!” Halljuk a kislányt a diktafonról. A levegő megfagy, szóhoz sem jutunk. Csak bámulunk ki a fejünkből, miközben próbáljuk elképzelni, mi történhetett a kislánnyal. Nyilvánvaló, hisz tudjuk, hogy hova, mire jöttünk. De azt hiszem csak most gondoltunk bele igazán.” – mesélte szobatársnőm. Azokban a dobozokban a személyes tárgyak olyan lányokéi voltak, akik már estek erőszak áldozatává, de nem beszélnek róla. Ily módon próbálják felhívni a többi lány figyelmét, illetve túltenni magukat a történteken. De mind tudjuk, hogy egy esemény képes alapjában felforgatni az életünket. Főként egy ilyen. Kovács Anikó
5+
10/2011
mint a kóstolók tanúsították, tényleg a legjobb ételt főzték. SVETOZAR MARKOVIĆ GIMNÁZIUM
Testfestés a gimiben Iskolanap volt a Svetozar Marković Gimnáziumban is. Immár hagyományosan testfestést is szerveztek, de számos program várta az érdeklődőket, diákokat szombaton délelőtt.
2011. szeptember 27-én, a nyelvek világnapján, az Ivan Sarić Műszaki Iskolában irodalmi estet tartottak. Az iskola diákjai és tanárai léptek fel, akik különböző nyelveken magyarul, szerbül, angolul, németül, franciál szavaltak, énekeltek. A tanárok elégedettek voltak a fellépőkkel, a többieket pedig ösztönözték, hogy tanuljanak nyelveket, és legyenek nyitottak az irodalomra. Kovács Anikó
KUTATÓK ÉJSZAKÁJA
POLITECHNIKAI KÖZÉPISKOLA
Rendhagyó nagyszünet Szabadkán is részt vettek az általános iskolák, a középiskolák tanulói és az egyetemisták a Kutatók éjszakája elnevezésű mozgalomban. Az eseményt a Galleria szálloda átriumában szervezték meg, s a szabadkaiak számos kísérletet próbálhattak ki ingyen, közben zenét hallgathattak, együttesek és dj-k is felléptek, valamint dokumentumfilmeket is nézhettek.
A Politechnikai Középiskolában szeptember 22-én rendhagyó volt a nagyszünet. Az udvarban latinamerikai ritmusok szóltak, ugyanis a Sambansa csapata vonult be és dobolt a hangszereiken. Akit érdekelt, ki is próbálhatta a hangszereket, ütögethetett párat. KÖZGAZDASÁGI KÖZÉPISKOLA
104 éves a közgazdasági Iskolanap volt a Bosa Milićević Közgazdasági Középiskolában. Pontosan 104 éves az idén az iskola, az ünnepnapon pedig egy nemzetközi pincér- és szakácsversenyt is szerveztek, amelyen tíz iskola vett részt az országból, Magyarországról és Horvátországból is. A verseny elsősorban a barátkozás és a tapasztalatcsere miatt volt érdekes. Az eszéki vendégek már harmadik alkalommal voltak Szabadkán. A szakácsversenyt majdnem megnyerték a hazaiak, a magyar végzős osztály negyedik helyezést ért el, a legjobbak pedig a szegediek lettek, akik,
Puha ész omlósz? Cirke!! Mi az ami minden évben bekövetkezik a Kosztolányi Dezső Tehetséggondozó Gimnáziumban? A csibebuli! Idén az én generációmra hárult a megtisztelő feladat, hogy megrendezzük ezt e víg eseményt, melynek a dísztermünk adott otthont. Lássuk a bulit megelőző eseményeket. Hosszas tervezés után ma, délután 3órakor összegyűltünk és megkezdtük az előkészületeket. Díszítés, karaoke, és még sok fontos dolgot műveltünk. De természetesen mindenhol helye van egy kis diliskedésnek. Egyik osztálytársam remekre szabott szólót adott nekünk. Hosszas melózás után elkezdődött az apokalipszis. Megjöttek a csibék. Gyerekek, ott aztán elszabadult a pokol! Nyolc csoport tele friss csirkefalatokkal. Első kihívás: Ajtó előtt lepedőt a fejre, ajtó előtt jól megpörgetve, majd kígyóalakban végiglökve. Ezután megkezdődött a szivatás. Nyolc próbát kellett kiállni. Volt ami még bennünket is meglepett, mivel nem várt események történtek. Az egyik játék célja az volt, hogy kedves kollégámat nevetésre kellett bírni. Majd mikor közelébe merészkedett a kis csibe,
akkor jól megijesztette. Csakhogy a nyolc áldozat közül háromat sikerült megijeszteni. A többit sikerrel könyvelhettük el. Majd kicsit tanárainkat, lektorainkat is megedzettük. Ez után jött a csibeeskü, ami az évek folyamán jócskán kibővült. Többé-kevésbé letették diákok, tanárok egyaránt. Majd Dj Kohajda szórakoztatta közönségét remekre szabott zenéjével. Esküszöm belőle egyszer egy csillag lesz, és nem túlzom ha azt mondom, hogy sokra fogja még vinni az életben. Röviden: a szivatás jó, az eskü pazar, a zene pedig fantasztikus volt. Kosztolányi Én így szeretlek!
VaMaDisz
Civilek
17
Bemutatni egy olyan szervezetet néhány mondatban, amely immár több mint 10 éves múlttal rendelkezik, túlélve számos nehézséget, generációt, és számos programot, nagyon nehéz. Én mégis megpróbálkozom vele és szeretnék betekintést nyújtani a Vajdasági Magyar Diákszövetség működésébe.
Sutus Ádám Kosztolányi Dezső Tehetséggondozó Gimnázium II.A
INTERVJU SA SUBOTIČKIM MUZIčARIMA
GRUPA PANIKS Grupu Paniks čine Vladimir Todorović i Nikola Begović. Grupa je nastala 2003. godine, a iza njih su brojni nastupi po Evropi i regionu (Pariz, Amsterdam, Budimpešta, Ljubljana, Kraljevo, Subotica...). Vladimir je član benda još od prve postave, a radi kao nastavnik gitare u Muzičkoj školi u Bačkoj Topoli. Nikola Begović Nikola Begović je, zasigurno, najperspektivniji mladi gitarista u Vojvodini, osvajač prvih nagrada na takmičenjima širom države. Student je druge godine na Muzičkoj akademiji u Novom Sadu, u klasi profesora Zorana Krajišnika i radi kao nastavnik gitare Vladimir Todorović u Muzičkoj školi u Vrbasu. Postavio sam im nekoliko kratkih pitanja, koja ćemo postavljati i ostalim subotičkim grupama. Zašto muzika? Zato što jedino muzika može da nas oživi. Kuda za vikend? Ka totalnom haosu. Šta je haos? Nešto slično užasu. Zašto ste u Subotici? Što da ne? Šta bi ste poručili čitaocima novina 5+? Da većinu slobodnog vremena provedu slušajući muziku.
PESMA MESECA
Mediterranean Sundance Al Di Meola, Paco De Lucia & John McLaughlin
ALBUM MESECA
TRETA MAJKA Vlatko Stefanovski & Miroslav Tadić
juniormusicstudio.com
Ez a civil (politikai pártól teljesen független) szervezet 1998-ban alakult meg. Azokban az időkben 3 részből állt (Szabadka, Újvidék, Nagybecskerek). Ma csak két tagszervezettel rendelkezik, egy újvidékivel és egy szabadkaival, elnöke Saláta Zoltán. A szabadkai tagszervezetet Bába Attila, az újvidékit Sóti Attila vezeti. A VaMaDisz egy non-profit szervezet, vagyis programjait, céljait pályázatokon keresztül, támogatók segítsége által valósítja meg. A vajdasági magyar diákok érdekképviseletével foglalkozik és egyik jellegzetessége, hogy egyetemi, főiskolai hallgatók és középiskolások a motorjai és ők irányítják. Lássuk csak, hogy mi az, amit mi szervezünk. Először is minden évben megszervezzük a Tájékoztató Körutat, amellyel az a célunk, hogy a végzős középiskolások számára egy másik szemszögből is bemutassuk a továbbtanulási lehetőségeket, mégpedig hallgatói szemmel. Vajdaságszerte meglátogatunk minden középiskolát és elmondjuk mi a személyes észrevételünk, benyomásunk, tapasztalatunk az egyetemeket és az egyetemista életet illetően. Tájékoztatjuk a jövendőbeli gólyákat minden fontos tudnivalóról. A másik kiemelten fontos programunk, az 1 Biztos általános műveltségi vetélkedő. Ezen minden szabadkai középiskolából részt vesz 4 diák, akik előzőleg a legjobbnak mutatkoztak a selejtezőkön. Majd saját iskolájukat képviselik a döntőn, ahol kiderül, melyik középiskola diákjai a legműveltebbek. Az újvidéki tagszervezet aktivistái rendezik meg az újvidéki Gólyabálat az egyetemisták számára. Még mi, szabadkaiak a VIFÓ-val együtt szervezzük a Gólyabulit. Ezen kívül még számos képzésünk van, konferenciákra járunk az egész Kárpát- medencében és nyári táborokban képezzük tovább magunkat. Szerintem azért jó iskolán kívüli programokban is részt venni, mert így sokkal több tapasztalatot nyerhetünk, nagyon sok helyre el lehet jutni, rengeteg barátra lehet szert tenni, látókört bővíteni, és még sorolhatnám, de helyette leírom, hogy a szervezet néhány tagja mindezt hogyan látja. “A VaMaDiSz húzott ki a szürke hétköznapok rabságából. Nagyon jó érzés egy csapat tagjának lenni, és olyasmit csinálni, ami hasznos a fiatalok számára, számunkra és számos érdekes dolognak, eseménynek a részesei lehetünk ezáltal.” Hunyadi Hajnalka “A VaMaDiSz, kicsit olyan mint egy család. Ha egyszer valaki a család tagjává válik, nehéz onnan kiszakadni. És ezt én is tökéletesen érzem. Nem tudnám azt mondani, hogy holnaptól már nem leszek az. A Vamadisz egy életforma. Jó Vamadiszesnek lenni, mert mindig történik valami amire az emberek felfigyelnek és érdekli is őket, amiben örömüket lelik. És én is! ” Bába Attila Nagyon röviden ennyit kell tudni rólunk. Amennyiben bármi kérdésetek van, vagy esetleg ti is szeretnétek vamadiszesek lenni, megtaláltok minket a Corvin Mátyás utca 9. alatt (a valamikori Engels utcában, a Boss után) vagy a világhálón. Kocsis Flóra, a szabadkai VaMaDisz tagja
8
www.novine5plus.com
18
E SEKCIJ
OTKRIVAMO KO SU POLAZNICI NOVINARSKE SEKCIJE NOVINA 5+
BAŠ DOBRA EKIPA! “Jedva čekam dan kada izlaze novine jer znam da je tamo i moj tekst i svi naši tekstovi. Dobar je osećaj. I profesori vole da čitaju naše novine, pogotovo kada se vide u njima…”
S
vakog utorka, od 20 časova, u informatičkom kabinetu Doma učenika u Harambašićevoj ulici, okupljaju se stanari Doma, zaljubljenici u pisanje i druženje - polaznici novinarske sekcije koju već nekoliko godina uspešno, uz podršku direktora Doma učenika Roberta Đivanovića, vode glavni i odgovorni urednik Novina 5+ Boris Cupać, Olivera Uščumlić, urednica redakcije na srpskom jeziku, Margareta Tomo, urednica redakcije na mađarskom jeziku, kojoj pomaže Karolina Pap Bartuš, vaspitačica u Domu. “Proizvod” ove odabrane ekipe nalazi se u vašim rukama – Novine 5+. Dok listate stranice koje sa puno ljubavi i entuzijazma uređuju vaši vršnjaci, imajte na umu da je 5+ u 2011. godini proglašen za najbolji školski list u Vojvodini! Pravi povod da porazgovaramo sa onima koji su doprineli ovoj tituli… Ana Manojlović, učenica III4 odeljenja Medicinske škole, član je novinarske sekcije već tri godine: “Volim da pišem zato što kroz novine možemo da iskažemo sebe, budemo slobodni i kažemo šta želimo. Sekcija je u potpunosti ispunila moja očekivanja, još samo da novine izlaze češće…”. Dijana Majstorović, učenica IV-5 odeljenja Medicinske škole, član je novinarske sekcije četiri godine, a poslednje dve i sama se našla u ulozi urednika: “Uređujem rubrike IN I OUT i NEKAD I SAD. Posmatram svoje vršnjake, zapisujem šta vole, šta ne vole, i tako sakupljam ideje za rubriku…”. Marija Govlja, učenica IV-5 odeljenja Medicinske škole, član je novinarske sekcije od prve godine srednjoškolskog obrazovanja: “Pišem o muzici i filmu, to mi je najinteresantnije. I uvek imam neke nove ideje…”. Srđan Miković, učenik IV-5 odeljenja Politehničke škole, dve godine je član sekcije i, kako kaže glavnik urednik Boris Cupać, jedan je od najredovnijih polaznika koji uvek prvi predaje tekst: “Nemam posebnu rubriku, već pišem po zadatku koji dobijem od urednika. Mnogo
5+
10/2011
sam naučio za ove dve godine, na primer, da intervju ne mora da se piše klasično u smislu pitanje-odgovor, već kao neka priča da se sastavi. Sada mi ne pomaže niko, sada ja pomažem drugima”. Nikolina Drašković, učenica II-1 odeljenja Medicinske škole, drugu godinu je članica sekcije, a pisanjem se bavi još od osnovne škole: “Velika je razlika između novina za koje sam pisala u osnovnoj školi i Novina ‘5+’. Ovo je ozbiljno, novine se štampaju, dele po školama, čitaju u celom gradu…”. Anamarija Kološnjaji, učenica IV-5 odeljenja Medicinske škole, najbolje se oseća u trenutku kada “sveži” broj novina uzme u ruke: “Jedva čekam dan kada izlaze novine jer znam da je tamo i moj tekst i svi naši tekstovi. Dobar je osećaj. I profesori vole da čitaju naše novine, pogotovo kada se vide u njima…”.
Redakcija 5+ na srpskom jeziku
NOVINARSKA RADIONICA Sa početkom nove školske godine, Novine “5+” dobile su i svoje pojačanje – Novinarsku radionicu, namenjenu svim srednjoškolcima koji vole da pišu, koji žele da se (dobra)
Teodora Bođanec, učenica III-4 odeljenja Medicinske škole, kaže da je u novinarsku sekciju došla da nešto nauči, ali i zbog dobrog društva: “Dobra smo ekipa, svi smo vredni, trudimo se…” Radoje Milutinović, učenik IV-1 odeljenja Politehničke škole, nedavno je postao član sekcije i nema nameru da ode: “Vaspitačica Olivera mi je rekla da bi bilo lepo da dođem, i ja sam prihvatio predlog. Lepo se družimo, dobra je ekipa, može nešto da se nauči…”. Danica Tomaš, učenica I-a odeljenja Gimnazije “Svetozar Marković”, najmlađi je polaznik novinarske sekcije. Ipak, poseduje dobro predznanje: “Novinar treba da zna šta interesuje druge ljude, da ume lepo da piše i zainteresuje ostale, da bude pismen. Ja volim i srpski jezik i književnost i pisanje”. A na pitanje šta je potrebno da znaš da bi bio dobar novinar i pisao za “5+”, polaznici sekcije gotovo horski odgovaraju: “Moraš da budeš pismen, da znaš pravopis, da imaš bogat vokabular, da znaš da sastaviš tekst koji liči na nešto…”. T. M. T.
rubrika ŠKOLSKE VESTI, INTERVJU i druge, dali su: Blanka Kele, učenica Hemijsko-tehnološke škole: “Pisanje za novine mi se svidelo od starta. Posto se profesionalno bavim sportom, prvo sam ja bila intervjuisana, a sada sama pišem. Zanimljivo
Pažljivo prate plan urednika
vest o njihovoj školi čuje i van školskog dvorišta, i koji pre svega žele da se upoznaju sa osnovama novinarstva: kako se piše, vest, izveštaj, intervju, koliko reči treba da ima naslov, kako da razlikuju bitno od nebitnog… Radionicu vodi prof. Tatjana Mandić Takač, a mesto sastanaka se iz Doma učenika pomerilo na samu redakciju Novina “5+”, koja se nalazi u Ulici Maksima Gorkog (tačno preko puta “Subotičkih novina”). Već u ovom broju veliki doprinos obogaćivanju
je kada saznajemo nove stvari, istražujemo, pitamo, pišemo... Lep je osećaj kada se u novinama pojavi vest sa tvojim imenom, kada znaš da si ti to napisao”. Aleksandra Dubočanin, učenica Hemijsko-tehnološke škole: “Za ‘5 +’ sam pisala i prošle godine., tako da mi ništa nije nepoznato. Kakve su reakcije? Odlične! Kada drugovi iz razreda vide vest, kažu da je super i pitaju me
Polaznice sekcije
da li ću i kada opet da pišem, a kod kuće se oduševe. Prošle godine me u školi nisu znali pošto sam bila prva godina, a sada sam stekla veći ugled i kod profesora i kod direktorice pošto sam sa njom pravila razgovor”. Ivana Vujković Bukvin, učenica Gimnazije “Svetozar Marković”: “Već u osnovnoj školi počela sam sa uređivanjem školske veb stranice, zatim došla u Gimnaziju i počela da pišem tekstove za ‘Gimnazium’, čiji sam danas urednik. U ‘Gimnaziumu’ imamo više beletrističkih tekstova, a ‘5+’ je jedno novo iskustvo”. Jovan Antelj, učenik Tehničke škole “Ivan Sarić”: “Nije teško doći do teme, može se o svemu pisati, sve može da bude tema, samo je bitno da se napiše tako da bude interesantno za čitaoce, da ne bude dosadno, da neko ne zaspe dok čita”. Verica Kovač, učenica Politehničke škole: “Šta je prednost pisanja za novine? Na primer, da bi i učenici i profesori u drugim školama saznali šta se dešava u našoj! Prednost je i upoznavanje novih ljudi u radionici, neka vrsta međuškolskog druženja”. Radmila Papić, učenica Hemijskotehnološke škole: “zahvaljujući Novinama ‘5+’ razvija se zdrava konkurencija među školama i učenicima, jer kada i druge škole saznaju šta se dešava, na primer u našoj ili nekoj drugoj, mogu da se ugledaju i možda poprave nešto u svojoj”.
GIMNAZIJA “SVETOZAR MARKOVIĆ” OBELEŽILA SVOJ DAN
ava
prosl
5 DO 12 Učenici i profesori Gimnazije “Svetozar Marković”, u subotu, 1. oktobra, obeležili su Dan škole. Aktivnosti su počele već u osam ujutru, kada je startovao tradicionalni “bodypainting” (oslikavanje tela), a nastavljene su šahovskim turnirom, igrama bez granica (najznanimljiviji je bio odbojkaški meč između profesora i učenika), “kaunter strajkom” u kabinetu informatike i kvizom opšte kulture (na mađarskom jeziku). Najsvečaniji deo proslave Dana škole bio je koncert zanimljivog (simboličnog?) naziva “U 5 do 12”, koji su upriličili gimnazijalci pod mentorskom palicom prof. Mirka Kiseličkog. Na koncertu su nastupili: Mia Petrović III-1 (klavir), Janoš Bagi I-2 (gitara), Nataša Kovačević I-f (prim), Mila Šupić II-2 (klavir), Aleksandar Lazičić I-a (gitara), Evelin Bakoš, Žofija Reb, Agneš Sedlar, Oršoja Torok, tamburaši: Milan Nedić II-1, Lidija Bašić Palković IV-1, Marijana Skenderović III-2, Anamarija Skenderović IV-f, Petar Skenderović IV-f, Vladimir Peić Tukuljac IV-f, Bojan Bukvić III-f, Marko Babičković II-a, Andrija Sente IV-1, Dejvui Sarić i Marko Ivandekić Radak (ispomoć), kao i Predrag Mokan I-1 (klavir), Marko Vlačić I-1 (gitara) i Valentina Mesaroš I-2 (klavir). Info: T. M. T.
19
Nestrpljivo čekajući početak koncerta
Koncert je počeo tačno u 5 do 12...
Profesorske priče...
Budući novinari?
Milica Obrenović, učenica Hemijskotehnološke škole: “Nije teško izdvojiti sat vremena nedeljno za radionicu jer je atmosfera dobra, nije kao na času. Lepo je što svako ima mogućnost da promoviše svoju školu”. Danica Novak i Mila Vasić, učenice Hemijsko-tehnološke škole: “Učimo kako se piše vest, intervju, izveštaj..., osnove novinarstva uopšte. A to znanje koristi i za pismene zadatke…”. Sofija Jurić, Ekonomska škola “Bosa Milićević”: ”Za onog ko hoće da se bavi novinarstvom, ovo je dobra osnova. Lakše se probijaš kada imaš iskustva, poznanstva. Ovo je mali grad, i ako se baviš novinarstvom, mnogi mogu da te upoznaju i, naravno, da ti upoznaš njih”. Ukoliko i ti želiš da se pridružiš novinarskoj radionici, čekamo te svakog utorka od 20 časova, u redakciji Novina 5+ (Maksima Gorkog 9). B. C.
Ugledni gosti u prvom redu
Živo je bilo i u dvorištu Gimnazije
Kao slavuji: tamburaši su izveli „Ciganski uranak“ i „Slavujev poj“
Odbojkaški meč između profesora i učenika završen je rezultatom 2 : 0 (za učenike)
Direktorica Gimnazije Snežana Živić i pomoćnica gradonačelnika Ljubica Kiselički
8
www.novine5plus.com
cool
20
Hát igen, avagy van élet bizonyos dolgokon túl, amikor épp semmi másra nem lenne szükséged, csak egy…egy normális vécére. Bizonyos élethelyzetekben akár egy nem normális, AKÁRMILYEN darab is megtenné, de hát szerény kis végbélnyi Szerbiánkban a nyilvános vécé fogalma is kimaradt a civilizálós folyamatból. Az még hagyján, hogy nagyobb városokban fizetni kell a pisilésért egy-egy városközpontban, (ami valószínűleg persze abból ered, hogy az európaiak azt hiszik, hogy ők találták fel a tyúk...ban az ütőeret). Szabadkán akármennyit fizethetsz akárkinek, egyszerűen a legtöbb alkalommal nincs. Személy szerint vészhelyzet esetén a McDonald’s-ot ajánlom: hetven dinárért fagyi plusz szép tiszta vécé, majdnem, mint otthon. Habár nem tudom, mi a helyzet mostanában azzal a két szerencsétlen toi toi ürülékgyűjtővel a központban… Nah, de aki oda épp ésszel bemegy, és még ki is tud jönni, az fogadja minden gratulációm. Mondjuk a „nagybuszállomáson” már sokkal jobb a helyzet. Ötven dinárért olyan vécébe pisilhetsz, amit aztán egy madzaggal le is lehet húzni, valamint a bácsika, amikor fizetsz, megjegyzi, hogy még kéztörlő is van, megérte az árát, legyél boldog. Belgrádban ilyen nincs, ott a buszállomáson nyolcvan dinárt fizetsz egy pisiért, leordibál az öreglány, hogy miért nincs apród, aztán áthúzod az összes cuccod egy kis ajtócskán, amin alig férsz át magad is, és hoppá répa, a jó öreg guggolós vécére fintoroghatsz, amennyit csak akarsz a már-már émelyítő citromos bűzben. Amíg tőlünk nyugatabbra már azon paráznak, hogy úristen, milyen higiéniátlan meg erkölcstelen, meg mit én tudom milyenek, meg milyenek nem a nyilvános vécék, addig mi, vagyis én, nyavalyoghatok azon, hogy ez még csak egy kialakulóban lévő fogalom errefelé. És ha már itt vagyunk, akkor az angolok már a nők egyenjogú pisiléséért küzdenek, azaz egy bizonyos nőszemély kifejlesztette az ún. SHEWEE-t, hogy a nők is pisilhessenek állva. SHEWEE - titkos fegyver állva pisiléshez - CSAK NŐKNEK! Irigykedtél bármikor is a fiúkra, amiért ők szinte bárhol és bármikor képesek állva pisilni? Felmerült már benned fesztiválon, kiránduláskor, utazás közben, vagy éppen egy kempingben az, hogy mennyire igazságtalan a sors, amiért nekik ennyivel (is) könnyebb az életük? Nos, akkor örömmel jelenthetjük, hogy a sóvárgásnak ezennel vége, mert megérkezett a SHEWEE! Ennyi. Kész. Befejeztem. “Nem kell háború, nem kell a béke, ne legyen eleje és ne legyen vége! Nem kell rend és nem kell rendszer, felejtsetek el, pisilnem kell!” (SKATCH) Szőke Tímea Kosztolányi Dezső Tehetséggondozó Gimnázium
5+
10/2011
“Ha táncolsz, élsz... ha élsz, táncolsz.”
Mint azt a legtöbben tudják, a Kosztolányi Dezső Tehetséggondozó Gimnázium idén ismét megnyitotta kapuit a sportolók számára. Sokan éltek is a lehetőséggel, ám kemény volt a mezőny, ezért sokaknak nem sikerült. Úgy tűnik idén a tánc hódít, mivel a bejutott sportolók csaknem 40 százaléka táncol. Sikerült is kettővel elbeszélgetnem közülük. Német Tamara jazzbalett és hip-hop táncstílusokban képviselteti magát. Kicsit meg volt szeppenve, mikor leültem vele szemben, de később belejött és egyre nagyobb lelkesedéssel válaszolgatott a kérdésekre. 5+: Mióta „űzöd az ipart”? Tamara: 10 éve. 5+: Miért döntöttél a Kosztolányi Gimi mellett? Tamara: Tulajdonképpen nem ez volt az első számú választás, hanem Szeged, de nagyon elgondolkodtatott a hír, hogy nyílni fog sporttagozat, és hát most itt vagyok… 5+: Mennyire hátráltat téged a sport a tanulásban? Tamara: Egyáltalán nem, sőt! Kikapcsolódást jelent a számomra egy kis tánc, akár tanulás közben is. 5+: Mennyire költséges ez a sport? Tamara: Hát… (elneveti magát) Egy versenyre fel kell készülnöm minimum 100 euróval, mivel csak maga a nevezési díj legalább 3000 dinár szokott lenni. Ám nem elég csak azt befizetni… A ruha, a cipő, minden versenyen másikra van szükségem… 5+: Valami eredményei vannak a sok edzésnek? Tamara: Persze. Országos második helyezett vagyok, Mediterrán-Bajnokságon egy második és egy harmadik hely, a Balkán-Bajnokságon nyolcadik lettem, ami számomra óriási eredmény és egy ausztriai versenyen ötödik helyezést értem el, de leginkább annak örültem, hogy a zsűri megdicsért és azt mondta, belőlem még ki lehet hozni valamit.
Drobina Norbert már kicsit bátrabban és nagyobb lendülettel állt hozzá a dolgokhoz. Ő versenytáncol, sztenderd és latin táncokkal foglalkozik. 5+: Mióta táncolsz? Norbert: 10 éve. 5+: Mi vonzott téged a Kosztolányi Gimi felé? Norbert: Úgy volt, hogy társadalmi gimibe megyek, ám mikor hallottam a sport tagozat nyitásáról, megfordult a fejemben, hogy nem lenne rossz egy célirányosan sportra koncentráló iskolába menni. 5+: A tanulás útjába áll a sport? Norbert: Hát nem sok időm akad a tanulásra.
Magyarországra járok edzeni, ami sok utazást jelent, így nem túl sok szabadidőm marad. 5+: Milyen rendszerességgel vannak ezek az edzések? Norbert: Hetente hat vagy hét alkalommal. Hétköznaponként „csak” három órásak, ám hétvégente van, hogy hat-hét órát edzek egyfolytában. 5+: Milyen eredményeket értél el a sportban? Norbert: 10 éve vagyok vajdasági bajnok, 7 éve tartom a második helyezést Szerbiában, továbbá én voltam az egyetlen szerbiai táncos, aki a világbajokságon képviselte az országot Moszkvában. Fényszárusi Tamás Kosztolányi Dezső Tehetséggondozó Gimnázium 2/A
A KÖZGAZDASÁGI KÖZÉPISKOLÁBAN JÁRTUNK
Ahol a szakácsok főznek, a közgazdászok számláznak
Suliriport
21
- Én legszívesebben a sólet babot készítem el, ez a kedvenc ételem is, és ezt tudom a legjobban megfőzni. Otthon is szoktam kísérletezni, de a családom jól tűri. Szeretek azért kísérletezni is, díszíteni a tányérokat, ahogyan az most divat.
J
elenleg harminc osztályban folyik a tanítás. Amikor belépek a kapun, síri csend honol mindenfelé, órán vannak a diákok, csak a két ügyeletes ül a lépcsőnél. Az igazgató fogad, Bem Igor, akivel mindvégig magyarul beszélgetünk. Egyharmada a tanulóknak, vagyis tizenegy osztályban magyar nyelven tanulnak. Kilenc különböző szakon, ezek közül vannak klasszikus szakok, illetve van egy csomó kísérleti osztály, amelyek tulajdonképpen a piachoz alkalmazkodva jönnek létre. A kísérleti osztályokban 24 tanuló van, a klasszikus osztályokban pedig több mint harminc. A modern szakórákon szimulálják a piacot, olyan szoftvereken tanulnak, amelyekkel a bankok többsége dolgozik Szerbiában. Nagy hangsúlyt fektetnek itt a gyakorlatra és ösztönzik a diákokat arra, hogy önmagukat fejlesszék és tanuljanak, annak érdekében, hogy minél könnyebben tudjanak munkát kapni, amint befejezik az iskolát. Ebben az iskolában az a jó, hogy amennyiben befejezik, azonnal egy népszerű szakma van a kezükben, legyen szó közgazdászokról, pénzügyesekről, vagy pincérekről, szakácsokról, turisztikai szakemberekről. Viszont adott a lehetőség, hogy az adott szakmában tovább is tanuljanak, főiskolán, egyetemen. A beszélgetésünket követően – amely során elhangzott, hogy nagyon sok partneriskolája van a közgazdaságinak, az országban, Magyarországon, Németországban és Horvátországban, ahová utaznak a diákok – egy sétát teszek az iskola folyósóin és bekukkantok egy-két osztályba is. Pintér Molnár Edit Magyar szakos tanárnő kísér el, aki közben
elmeséli, hogy tavaly volt egy hároméves szakon tanuló osztálya, akikkel meggyűlt a baja, a végén mégis büszke rájuk, mert az osztály majdnem fele amellett döntött, hogy beírja a negyedik évet és továbbtanul. Először a szakácsokhoz nézünk be, ahol éppen töltött gomba készül és kenyeret pirítanak mellé. A diákok minden figyelme a tanárra irányul, két fiatalemberrel azonban sikerül a szakmájuk szeretetéről elbeszélgetnem. Ezek a diákok nem véletlenül kerültek erre a
Mencsik Tamás elmesélte, nagyon szereti a gyakorlatokat. Az iskolán kívül volt már a Népkörben, a Kisvendéglőben és a Galleriában, most a Gurinovic étteremben tanul. – A Galleriában sikerült a legtöbbet eddig megtanulnom, ami a főzést, tálalást, dekorációt illeti. A példaképem, Székely Ferenc is ott dolgozik, tőle nagyon sokat lehet tanulni, több tíz éves tapasztalattal rendelkezik. Tamás még elmondta, ő szívesebben dolgozna majd az iskola befejeztével egy modernebb konyhában,
szakra. Komoly terveik vannak, egyesek külföldön akarnak továbbtanulni, mások hajón szeretnék megmutatni tudásukat. - Sokkal érdekesebb így tanulni, hogy a gyakorlatban is mindig elkészítünk valamit. Izgalmasabb is és többet meg is tanul az ember - meséli Jagodic Tamás.
először külföldre szeretne menni még tanulni és tapasztalni. Hajón helyezkedne el legszívesebben, mert úgy látja, az a legjobb pénzkereseti lehetőség. Utunk során bepillantottunk egy magyar osztály szerb órájára is, akik szemmel láthatólag fellélegeztek arra a néhány percre, illetve a modern tantermeket is megnéztük, ahol a legújabb számítógépeken és szoftvereken tanulnak a diákok. Egy gond nyomja most az igazgató és a diákok vállát is. A tornatermet biztonsági okokból le kellett zárni, a tetőszerkezetet kellene kicserélni. Amíg szép az idő addig az udvaron kosaraznak, tornáznak, és eljárnak konditerembe is. Egyelőre azonban nem tudni, hogy télen, a korcsolyázás mellett milyen sportolási lehetőség adódik majd a 815 diáknak, akik a Közgazdasági Középiskolába járnak. Meséljenek még a fényképek, amelyek az iskolában és az iskoláról készültek. tm
8
www.novine5plus.com
22
NOKIA C6
A ZABAV
My Top 10
Ocena telefona: 4/5
Teodora Bođanec Srednja medicinska škola 3/4
1. DJ Fresh & Sigma – Lassitude 2. Ellie Goulding – Starry Eyed 3. Moby – Lift me up 4. Rihanna – Black Butterflies 5. Underworld – Between Stars 6. Katy Perry – E.T. 7. Kosheen – Hide You 8. Tinie Tempah ft. Eric Turner – Written in the Stars 9. Hadouken – Mecha Love 10. Hurts – Better than Love
cool websites www.museumofme.intel.com
www.tripyourface.com
Intelova aplikacija “The Museum of Me” prikazuje informacije sa tvog Facebook naloga kao izložbu u ultramodernom muzeju!
Koristeći svoje Facebook fotografije ili kamericu, Hotels.com želi da povede tebe i tvoje prijatelje na putovanje u Njujork, Las Vegas i Pariz!
x 10/2011
&
5+
Nokia C6 je jedan on novijih modela koji je proizvođač NOKIA izbacio na tržište, dostupan je u crnoj i beloj boji. Ko je ciljna grupa za model Nokia C6? To su mladi ljudi koji dosta komuniciraju i zbog toga im je potrebna tastatura. Sada se postavlja pitanje da li je C6 na bilo koji drugi način osim tastature bolji nego prethodni model. Na to pitanje nema odgovora jer su, osim dodatnog widget režima rada, oba modela identična. Maloprodajna cena modela C6 trebalo bi da bude slična ceni modela Nokia 5800, što dodatno može olakšati izbor. Ipak, popularnost Nokia 5800 opada, a Nokia već ima nekoliko zamena za nju. Na žalost, usmeravanje modela C6 na mlađe ljude donekle je veštački osmišljeno i ne odražava trenutnu situaciju na tržištu. To je više nešto što proizvođač želi nego što se stvarno događa. Imajući to u vidu mogu reći da će to biti model koji će zabeležiti osrednju prodaju. O telefonu: Dimenzije: 113x53x16.8mm, 80mm, Masa : 150 grama, Baterija: li-Ion 1200 mAh, Oblik: komunikator, Tastatura: qwerty, Tip ekrana: TFT, osetljiv na dodir, 3.2 inča, Broj boja: (24-bit) 16.777.216 boja, Rezolucija: 360x640 piksela, Zvučnici: stereo, Format Melodija: mid, mp3, aac, wma, wnv, Ostalo: spikerfon, fm radio prijemnik, Rezolucija: 2592x1944 piksela, Broj piksela: 5 megapiskela, Memorija: 240 MB, Tipovi kartica: microSD (Trans Flash) – do 16MB Srđan Miković GFT 4-5, Politehnička škola
urednica rubrike Film & Muzika
Marija Govlja, Srednja medicinska škola, 4/5
A ZABAV
Tri metra iznad neba
23
Tri metra iznad neba je film o svakodnevnom životu. To je istovremeno romantična komedija i realistična drama, vrlo uzbudljiva ljubavna priča o životu mladih i njihovih roditelja u velegradu. Velika priča o ljubavi, o mladima, o gnevnim životima koji pokušavaju da se odvoje od tla, da koračaju tri metra iznad neba. Ona je bila romantična devojka, on nasilan tip. Jednog dana ih je sudbina navela da se sretnu i počele su nevolje za sve.
Sestre Film Sestre rađen je po istinitom događaju. Zbog zaštite žrtava promenjena su imena, tačna mesta događanja i pojedini detalji. To je uzbudljiva i potresna priča o sudbini devojaka koje su žrtve trgovine ljudima. Autori na ovaj način žele da utiču na podizanje svesti javnosti o ovom problemu. Ovaj film je jedan od pobednika na konkursu Evropske unije. Trgovina ljudima predstavlja najgrublje kršenje ljudskih prava - zločin koji ljude pretvara u robu.
Britney Spears
Britney Spears američka pevačica, glumica, plesačica. Po nekim procenama do danas je prodala 100 miliona diskova širom sveta. Na listi najprodavanijih ženskih izvođača zauzima osmo mesto.Njenom uspehu solo izvođača treba dodati i druge angažmane: snimila je nekoliko filmova, napisala dve knjige. Njen najnoviji album je Femme Fatale, a najslušanija pesma I Wonna Go ušla je u Top 10 Billboard listu i postala njena najslušanija pesma.
Aleksandra radovic’ Aleksandra Radović je veoma poznata domaća pop pevačica. Nakon završetka Muzičke akademije počinje da radi kao studijski muzičar a u međuvremenu postaje jedan od najtraženijih pratećih vokala u Srbiji i Crnoj Gori. 2003 god. postiže prvi veliki uspeh, a za svoj prvi album dobija odlične kritike i izbija na sam vrh muzičke scene. Organizuje i svoju školu pevanja u kojoj radi sa talentovanim mladim ljudima i bori se za kvalitet i povratak pop muzike na naše prostore. Ove godine zajedno sa DJ duom The Beatshakers objavljuje spot za zajedničku numeru U inat prošlosti i nakon velikog uspeha, pesmu snimaju i na engleskom jeziku u novoj verziji i pod novim nazivom Who’s Gonna Stop Me Now.
Harlan Koben
Samo jedna prilika
Mark Sajdman se budi u šok-sobi, zavijene glave i sa iglom za infuziju. Dvanaest dana ranije živeo je u mirnom prigradskom naselju kao uspešni hirurg, bio je oženjen lepoticom iz visokog društva i imao je ćerku koju obožava. Sada je u bolnici i ne zna ko je pucao u njega. Žena mu je ubijena, a šestomesečna kći Tara je nestala. Kada se Marku čini daje sve izgubljeno, stiže poruka koja govori o otkupu deteta. Poruka je surova, ali on samo želi da spase svoje dete. Ne sme da se obrati ni policiji ni FBI-ju. Sofi Kinsela
Tajni svet snova jedne kupoholičarke
Rebeka Blumvud je novinar, a posao joj je da savetuje druge kako da upravljaju svojim novcem. Slobodno vreme provodi u kupovini. Ona živi u luksuznom stanu u otmenoj četvrti Londona, druži se sa džetsetom, a ormar joj je krcat krpicama koje je jednostavno neophodno imati ove sezone. Jedina nevolja je što ona sebi sve ovo ne može da priušti, zapravo ništa od svega toga. Pokušava da prestane da troši i da zaradi više novca. Ništa od toga joj ne polazi za rukom. Teodora Bođanec Srednja medicinska škola 3/4
Melina Marketa
SPASAVANJE FRANČESKE Frančeska je krenula u “San Sebastijan”, mušku gimnaziju u koju su se prvi put upisale devojke. Svi se zapravo samo foliraju da je to mešovita škola – jedino što je žensko u njoj jeste ženski WC. Sve ostalo pripada momcima, a njih je sedamsto pedeset! Znam šta misliš ako si devojka. Život iz snova, zar ne? Ali u stvarnosti to je kao da živiš u akvarijumu i Frančeski nedostaju stare prijateljice. Što je još gore, kod kuće je totalni raspad, i to baš sada kada se zaljubila i kad joj je podrška najpotrebnija. Majka se razbolela, otac se ne snalazi u novoj ulozi, a mlađi brat Luka strašno pati…
Dr. Csernus Imre
A FÁJDALOM ARCAI
Minden változás fájdalommal jár – akár a mindennapok gyakorlatában, akár érzelmeink terén igyekszünk rendet teremteni. Ugyanakkor mindenki szabadon dönthet arról: megfutamodik-e a kihívások elől, vagy szembenéz a félelmeivel, és nap mint nap megvívja személyes küzdelmeit. Dr. Csernus Imre elmúlt években tartott előadásai újra és újra ezt a kérdéskört boncolgatják, legyen szó akár a társfüggésről, az intimitásról, az alkalmazkodásról, a szülői szerepekről vagy egyéb párkapcsolati problémákról. E kötet az előadások legjavából szemezget, amelyek nem csupán húsba vágó kérdéseket szegeznek szembe az olvasókkal, de felidézik a szerző személyes varázsát is…
8
www.novine5plus.com
24 Stresszo
ldó
A sötétség markában Szörnyek üldöznek. Démonok kergetnek. Élőhalottak futnak utánam. Egyszercsak elesek. Érzem itt a vég. Mikor már közeleg a game over, és nincs mit tenni, kinyílik a szemem. Testem a hideg járja át és fagyos izzadtság borítja. Ez csak egy rossz álom, de akkor miért van ilyen sötét? Olyan mintha egy végtelen sötét térben ragadtam volna, de tudom, négy fal vesz körül, és az egyiken van egy ajtó. De melyiken? Megvan, csak épp zárva. Érzem, ahogy eluralkodik rajtam a depresszió. Elkezdek zuhanni, egyre mélyebbre és mélyebbre. Ezt vajon mivel érdemeltem ki? Mit tettem, ami ezt vonta maga után? Szinte fojtogat az a fülledt levegő, ami itt bent van. Egy dologra elég csak, arra, hogy életbentartson, semmi másra. Éhezem, szomjazom, Istenbe vetett hitem elvesztettem rég. Egy dolog tart életben, ez az átkozott levegő. Ez a mindenem.
Megvan! Tudom már! Tettem valamit, ami megbocsáthatatlan. Hát ez az, ami ide vetett. Érdekel, hogy mi az? Elmondom, de figyelj, mert mindjárt tényleg game over. Szóval... Az ajtó kinyílt. Megcsap a friss levegő, a tiszta víz, és finom étel illata. Megbűnhődtem bűneimért. Az ajtóban egy sötét alak, arcát nem látom mégis tudom, ki az. Én vagyok. Hófehér ruhában. Már nem zuhanok. Sosem zuhantam. Aki zuhant az a bűnöm volt, és a súlya húzta mélyebbre és mélyebbre. De ez elszállt. A koszos ruhában szenvedő, alakomat kölcsönvevő és használó bűn hattyúvá válva elszállt. Szabad vagyok a végtelen fehérség országában, bűn mentesen. Hogyan kerültem ide? Egy fekete csuklyás ember - később rájöttem, hogy én voltam abban a csuklyában - karját nyújtotta felém, és testemhez rögzített lelkem láncát kaszájával égy suhintással elvágta. Úgy bizony. Értitek már? A game over már rég megvolt, azután jött a tisztulás, és a tisztaság megszerzésével élvezhetem az örökkévalóságot. Oh és még valami. Egy életed van, élvezd ki. Itt nem jár bónusz a multi-killért, vagy a több milliárdos pontért, esetleg csalásokért. Lehet, hogy elsőre kicsit fura ezt hallanod, de értsd meg. A legközelebbi viszont látásra, ha lesz olyan. Sutus Ádám, Kosztolányi Dezső Tehetséggondozó Gimnázium II.A
5+
10/2011
A hosszú nyakú nők országában Bizonyára mindenki ismeri a „hosszú nyakú” nőket. Ők a mai Myanmar területén élő Padagung törzs tagjai. A lányok nyakára első alkalommal öt és hat évesen helyeznek el vastag rézgyűrűt, melynek a számát kétévente növelik. Felnőtt korban tömege már a 4-5 kilót is elérheti, ami számbelileg huszonöt gyűrűt jelent. Úgy tűnik, mintha megnyújtott nyakuk volna, de valójában a vállcsontjukat nyomja lefelé a fémspirál. A gyűrűktől elnyomorított nő vállát élete végéig kíséri a súly, mely a gerincoszlopot csökevényesíti, az izmokat sorvasztja, irritálja a bőrt, eltorzítja az arcot és a fej egyensúlyozó készségét veszti.
Náluk egy nő annál szebb, minél hosszabb gyűrűt visel. A zsiráfnyakról szóló egyik legnépszerűbb sztori az, hogy az első padagung egy sárkánylány volt. A sárkánylány és a szél szerelméből született meg az a törzs, melyben a nők szépsége az aranylóan csillogó hosszú nyak. Egy másik legenda szerint eleinte a tigrisek harapása ellen hordták. Nem csak a nyakon, hanem a lábszáron is vannak ilyen karikák, szintén a tigrisharapás ellen. Persze élnek olyan tézisek is, miszerint a hűség feltétlen megtartása végett vannak ott a nyakon, így ha valaki félrelép, a gyűrűket eltávolítják és az összerogyó nyak halállal fizet a bűnért. A gyűrű nem csak a szépség, hanem a gazdagság jele is, a sok gyűrűt viselő jobb férjet kaphatott magának. De nekik ez a természetes, ők így élnek, a bambuszkunyhóik teraszán varrogatnak, szövögetnek, és egy-egy turista láttán inkább a csodálkozás látható arcukon. Bakos Evelin, Svetozar Marković Gimnázium
A nyarat a PC játékok készítése terén uborkaszezonnak nevvezzük, mivel ilyenkor a készítők inkább pihennek, és kevesebb játkot adnak ki. De a nagy szünet közben is megszokott jelleni egy-két gyöngyszem. 2011-ben ilyen a Deus Ex: Human Revolution. A történet elég futurisztikusnak tűnik… de van benne valami ami arra utal, hogy ez a világkép talán nincs is olyan messze a jelentől: A világ immáron a biometrikus adatok, a kibernetika és az implantátumok körül forog, mellyel bárki növelheti testi erejét – a múltban még csak életmentésre használták, új májat, vagy vesét kapott a rászoruló delikvens, de a közeljövőben kibernetikus testrészeink is lehetnek, ha meg tudod fizetni. Olyan erővel és gyorsasággal ruháznak fel bennünket, mely alapjaiban borította fel az emberi társadalmat. A főszereplő Adam Jensen, egy bistonsági ügynök , aki robotikus végtagokkal van megáldva, nem önként vállalkozott a műtétre, hiszen egy baleset következményeként nem volt más választása. Ha a történetet nézzük a Human Revolution kimagaslik a nagyátlagból, Soha semmi nem az, amit elsőre láttunk, maga a sztori szerteágazó és mély, jó pár alkalmunk lesz arra, hogy figyeljünk a háttérinformációkra, az érdekekre és a titkokra, a világ több metropoliszában: Sanghajtól, Detroiton át, Montreálig. Mégis, jó volt érezni azt, hogy itt tényleg van kihatása cselekedeteinknek a játék végkimenetelére. Okos és kiforrott játék lett a Deus Ex: Human Revolution, mély tartalommal és kikezdhetetlen hangulattal. Bár számos elemét érte kritika, például, hogy csupán összelopkodott klisékből áll, mégis kellő egyediséggel van megáldva. Minden egyes szeg, apró szemétkupac az utcákon, minden épület újabbnál újabb lehetőségeket kínál, maga a téma és a történet jó 20 órán keresztül fogva tart. Íme, egy játék mely tényleg tartalmasabb mondanivalóval bír, mint egy tucat-dokumentumfilm, véleményt alkothatsz arról, hogy vajon a technológia minden felett áll-e. Martonosi Máté Bosa Milićević 3/6
5
ldó 2
Stresszo
2011-es nyári filmek, vegyes válogatás Volt a nyáron azért jó pár pillanat, amikor nem buliztunk sehol, és nem a szabadban töltöttük az időnket, hanem bent penészedtünk a szobában, a számítógéphez láncolva, és a legújabb filmkre vadásztunk. Íme egy kis összeállítás többféle műfajból a nyáron megjelent filmekből. Először is volt egy pár remek rajzfilm, amik az unalmas, esős időkben kedvderítőnek jól jöttek: Újból jött a túlsúlyos, ügyetlen pandamaci, aki össze-vissza bénázik, mégis minden ellenséget levert vagyis a Kung Fu Panda 2. Befutottak a startvonalon a Verdák 2, ami szerencsére a remek első részhez képest is tartja a színvonalat. Majd a nyár végén megjelent a Hupikék Törpikék, hát lehet, hogy ezt mégse kellett volna megcsinálni. Én csak röhögtem a bénán meganimált kék kis gombócokon,amik nem is hasonlítottak a régi kézzel rajzolt figurákra. A Marvel is előrukkolt két képregény
alapján készített filmmel: A Zöld Lámpás és az Amerika kapitány. Akik szeretik az akció és fantázia dús, és szuperhősös történeket, azoknak szinte ajándék ez a két alkotás.
A nyár várt akció-scifi filmje a Transfomers 3, ami az elvárásokkal szemben elég gyengére sikerült. Úgy tűnik, hogy a robotos, földönkívüli történetből már
nem lehet valami újat kihozni. Apropó űrlények, a Cowboyok és űrlények, című filmben jó ötlet volt a vadnyugati korszakot választani, és ez dobta fel az eléggé unalmas, és elcsépelt alapsztorit. Viszont lehetett nevetni elég szépen Paul, történetén... ami két idióta fickó és egy szintén szerencsétlen űrlény kalandos, és röhejes utazásáról szól. Jim Carrey, a gumiarcú színész-legujabb filmjét Mr. Popper pingvinjeit, szintén nem fogod nevetés nélkül végignézni. És befejezésül egy kis mágia... a Harry Potter 7 második része, ami pontot tesz a történet végére, sőt nyálcsorgatava lehet nézni a 3D-s effekteket. Természetesen nyáron nem az volt a cél, hogy csak filmezzünk, hanem az, hogy élvezzük ki a szabadidőnket, de remélem adtam egy kis ihletet, hogy utána nézzetek a nyári filmeknek is. Martonosi Máté Bosa Milićević 3/6
8
www.novine5plus.com
ZOO
26
Piše i fotografiše: Mirjana Alapović
stigli merkati Nakon dužeg vremena i višemesečnih priprema skrivenih od pogleda posetilaca, zoološki vrt Palić je svojim gostima konačno priredio pravo “osveženje” . U volijeri Savana sa terase, koju nastanjuju isključivo afričke vrste životinja, sredstvima Grada Subotice sazidan je novi objekat za zimsko-letnji smeštaj nove vrste. Sam po sebi objekat jeste interesantan, sa drvenom terasom i višestrukim prilazima, ali bez svojih stanovnika to je samo kućica u cveću. Zahvaljujući saradnji Zoo Palić i Vrta Dobre Nade iz Beograda, to nije slučaj. Kućicu su naselili razigrani merkati (Suricata suricatta). Za one koji ne znaju ko su ta mala bića predlažem da pogledaju crtani film Timon i Pumba i posle dođu da provere koji od dvojice likova je kod nas. Ova životinjica u prirodi naseljava polupustinjske krajeve jugoistočne Afrike, Kalahari. Usled veoma surovih prirodnih uslova, malo vode i hrane i veoma različitih temperatura od +40°C pa do minusa, ova stvorenja su morala da razviju posebne tehnike preživljavanja. Osnovali su kolonije tj. porodične grupe. Svaka grupa ima svoju teritoriju koju brani do smrti. Grupa je matrijarhat, odnosno, ženke su te koje vode glavnu reč. Svaka jedinka, kao u mravinjaku, zna svoj položaj i zaduženja. To ne znači da nema povremenih pobuna, ali se one brzo ugase. Grupe mogu da broje i preko 50 jedinki. Pošto u polupustinji nema baš mnogo rastinja gde bi se sakrivali, merkati kopaju tunele i prave humke zemlje koje im služe ne samo kao ulaz već i kao osmatračnica. Na najvišem delu uvek stražari barem jedan član zajednice i na prvi znak opasnosti signalizira ostalima da se povuku pod zemlju. Najveći neprijatlji su im ptice grabljivice, ali i šakali i druge zveri. Merkati su i sami nekome pretnja. Jedu sve što pronađu - bube, guštere, jaja, ptice, zmije i škorpije, ali i plodove i biljke. Po svojoj veštini su slični mungosima i spretno se obračunaju sa veoma opasnim stvorenjima. Iako nisu potpuno imuni na životinjske otrove, u slučaju uboda škorpije ili ujeda zmije, mogu se oporaviti. Ove male zveri pripadaju velikoj porodici sisara i majke na svet donose do 5 mladunaca o kojima se brine cela kolonija. Kada porastu mladunci moraju da prihvate status u koloniji ili da potraže novu teritoriju. Nisu retki ni okršaji susednih grupa gde neretko ima i smrtnih posledica. Ovakvo ponašanje je uslovljeno područjem na kojem žive i ako ne bi branili svoju teritoriju vrlo brzo bi sva hrana i svi resursi bili iscrpljeni. Moglo bi se reći da su merkati zapravo veoma “ekološki svesna bića”, za razliku od mnogih u našem okruženju. U zoo vrtu na Paliću živeće u idiličnom okruženju sa dovoljno hrane. Društvo im u komšiluku prave znatiželjne žirafe i zebra, a trenutnom paru uskoro stiže i društvo iz Budimpešte. Jedina nevolja će ih zadesiti na proleće, kada se vrate rode koje imaju gnezdo u blizini pa će leteti veoma nisko i verovatno uneti malo, srećom neosnovanog, straha malim životinjama. Posetioci mogu videti merkate kroz velike prozore na zimskoj kućici, sa drvene terase spoljašnju volijeru a oni najmanji i najradoznaliji mogu da se uvuku u tunel i pogledaju svet merkata iz njihove prespektive. Nadamo se da će radoznalost i živahan temperament ovih zverki upriličiti mnogo zanimljivih trenutaka posetiocima vrta.
ZOO Palić - Krfska 4, 24413 Palić - 024/753-075 -
[email protected] - www.zoopalic.co.rs
5+
10/2011
' Cecile Ja sam Cécile, stigla sam u Suboticu kako bi volontirala u Centru lokalne demokratije do maja 2012. godine, u sklopu projekta podržanog od strane programa Evropske komisije: Evropski volonterski servis 2.2. Osnovne studije završila sam iz filozofije u Lyonu, Francuskoj, istovremeno volontirala sam u međunarodnoj organizaciji ONG Handikep koja je imala za cilj promovisati svetsku kulturu i život u zajednici. Mislim da je EVS program dobra mogućnost mladima da upoznaju drugu zemlju, kulturu i da se osećaju korisnim kao Evropljani. Subotica je veoma interesantan grad, mislim na vašu multikulturalnost i rad u okviru Centra uvešće me u omladinske aktivnosti i programe, zatim kako funkcionišu civilne organizacije i lokalne vlasti, kao i promocija ljudskih prava i demokratskih vrednosti. Moji prvi utisci vezani za Suboticu su da je jako lep grad sa predivnim zalaskom sunca, prelepim jezerom, arhitekturom, sa značajnim brojem kulturnih aktivnosti i festivala. Po dolasku ljudi su mi dali toplu dobrodošlicu i ja sam otkrila projekte Centra lokalne demokratije, učestvujući na prvoj aktivnosti obeležavanje Međunarodnog dana mladih 12. avgusta. I’m Cécile and I have just arrived in Subotica in order to be a volunteer at Local Democracy agency for the European program: European Voluntary Service from August 2011 to May 2012. I’m graduated in philosophy in Lyon, in France and I was a volunteer in some organisations in the fields of world cultures, poverty and loneliness, and in the ONG Handicap international. I think that EVS program is a great opportunity for young people to discover another country, culture and to feel useful and a European citizen. Subotica is a very interesting town because it’s multicultural and with LDA I could know the youth
Iz Evrope u Suboticu!
27
programs, the functioning of NGOs and local authorities, and the promotion of human rights and democratic values. My first impressions are that Subotica is a nice city with sunshine, a beautiful lake, architecture, some cultural activities and festivals. People give me a warm welcome and I have discovered LDA projects, notably with the Youth International day on 12th August.
Charlene Zovem se Charlene, imam 24 godine i dolazim iz Francuske. Volonter sam kao i Cécile u civilnoj organizaciji Centar lokalne demokratije sve do kraja juna 2012. godine! Prošle godine stekla sam zvanje Mastera međunarodnih odnosa i prava završivši studije na Političkim naukama u mestu Clermont-Ferrand u Francuskoj. Osim toga, boravila sam i u prekookeanskim zemljama: godinu dana u SAD, šest meseci u Austriji, tri meseca u Južnoj Americi, a tokom vremena sam se veoma zainteresovala za upoznavanje drugih kultura posebno Balkana. Tako, živeći i volontirajući u Srbiji nalazim najbolji način za upoznavanje ljudi koji žive oko mene, učeći njihov jezik, kulturu i sve što ih karakteriše. Mislim da možemo učiti puno jedni od drugih, učiti iz tuđih iskustava i o drugačijim načinima življenja, pa ukoliko želiš pomoći mi u predstavljanju sebe i razmeniti deo svog kulturnog nasleđa, nemoj se ustručavati upoznati me tokom mog boravka u Subotici! My name is Charlene, I am 24 and I am French. I am also volunteering with Cécile
SANJA DOBRIČKI, HEMIJSKO-TEHNOLOŠKA ŠKOLA
BRZA NA VODI Učenica Hemijsko-tehnološke škole Sanja Dobrički uspešna je članica Jedriličarskog kluba “Palić”. Sanja je ove godine postigla dobre rezultate, pa je to pravi povod za razgovor. 5+ Reci nam nešto o ovom sportu. - Jedrenje je lep i interesantan sport. Dok je regata (takmičenje), veći deo vremena provodimo na vodi. Kada jedrimo, potreban je dobar vetar. Sport je mnogo zabavan, ali je potrebno dosta vežbanja i napora da bi se postigli dobri rezultati. 5+ Kada si počela da jedriš i šta te je navelo na to? - Počela sam sa deset godina, tačno pre pet godina! Počela sam iz čiste znatiželje, kasnije sam jedrenje mnogo zavolela. 5+ Šta ti se najviše dopada u ovom sportu?
AK EU KUT
- Brzina dok jedrim! Talasi koji udaraju i voda koja prska - to je za mene uživanje. Naravno, tu je i društvo sa kojim se dobro provodim i zabavno je što uvek putujemo na razne regate. 5+ Gde si sve putovala i da li si stekla dosta prijatelja? - Bila sam u Mađarskoj, Makedoniji, a u Srbiji u Novom Sadu, Beogradu, Beloj Crkvi, Golupcu, Donjem Milanovcu… Stekla sam prijatelje gde god da sam otišla! I danas smo u kontaktu. 5+ Da li osećaš strah kada duva jak vetar i da li ti se desilo da se prevrneš? - Osećala sam strah, naravno, ali to dok sam jedrila u “Optimistu” tj. kada sam počinjala. Sada ga nemam, skroz sam se oslobodila, sada je uživanje kada je jak vetar. A prevrnula sam se mnogo puta i po hladnom vremenu padala u vodu,
at the Local Democracy Agency until the end of June 2012. Last year, I graduated from a Master Degree in Political Science, International Relations and Law in Clermont-Ferrand (France). I also spent a long time abroad: one year in the United States of America, six months in Austria, three months in South America… I am really interested into discovering other culture and particularly the Balkans´ one. Thus, living and volunteering in Serbia is the best way to get to know the people living around, the language, the culture... I think we can learn from each other, learn from other experience and other way of live, so if you want to share things and show foreigner a little bit of your culture don´t hesitate to meet us here in Subotica! pogotovo sad kad sam u “Laseru 4.7” teže je i treba imati snage i kondicije. 5+ Ove godine ostvarila si dobre rezultate. Kakav je osećaj biti među najboljima? -Zaista sam se trudila i naporno trenirala pa ni rezultati nisu izostali. Osvojila sam treće mesto u Mađarskoj. U Makedoniji u Ohridu sam ove godine bila prvi put i osvojila treće mesto. Na “Berbanskim danima” na Paliću u septembru takođe sam osvojila treće mesto (naš klub je bio domaćin). Ponosim se prvim mestom koje sam osvojila na regati “Vojvođansko prvenstvo 2011” na Paliću. Osećaj je predivan, svi ti čestitaju, a ja imam medalju oko vrata i pehar u ruci… 5+ Ko je doprineo tvom uspehu? - Naravno moja mama, sestra koja takođe jedri, porodica i svi prijatelji koji su uz mene. 5+ Šta te vodi ka pobedi? - To što volim da jedrim i uživam u tome, ali mislim da je to i zbog tate koji je bio uz mene dok sam bila mala i sada kada ga više nema, imam želju da pobedim i da on na neki način bude ponosan na mene. 5+ Šta bi poručila mladim ljudima koji žele da se bave ovim sportom? - Ako žele da se zabave, steknu nova prijateljstva, putuju i pre svega ako vole vodu i jak vetar, trebalo bi da se bave jedrenjem jer to je nešto što u jednom trenutku može biti smirujuće i opuštajuće, a u drugom - živahno i da uliva adrenalin. Ako je neko zainteresovan za jedriličarenje, može posetiti Jedriličarski klub “Palić”. Škola jedrenja počije sledeće godine u junu. Milica Obrenović II-17 Hemijsko-tehnološka škola
8
www.novine5plus.com
28
LJE
ZDRAV
Összetűzésben
Konfliktusok és azok kezelése
ZAŠTO
SE MENI UVEK OVO DEŠAVA? Maja Stoparić psiholog i transakcioni psihoterapeut
U svakodnevnom životu srećemo ljude koji uvek okrenu razgovor na šalu, ili vole da zaprepaste svoju okolinu, a poneki od njih uživaju I u tome da izazovu svađu ili naprave frku u društvu. Obratite pažnju na osećanje koje imate nakon razgovora ili druženja sa takvim osobama. Bar jedna osoba se oseća loše – vi ili sagovornik. S druge strane prepoznajemo ljude za koje je tipična rečenica „Zašto se ovo baš uvek meni dešava?“, a misleći da uvek „nalete“ na pogrešnog dečka ili devojku, uvek neko viče na njih, ili ih uvek izigra neki prijatelj. Tu su, naravno, i one oosobe koje najviše vole da pomažu drugima, a da im pomoć nije niko tražio, pa u toj razmeni izvuku na kraju deblji kraj pitajući se šta su zgrešili i po stoti put obećavajući ljutito sebi da više nikada neće nikome pomagati. Svaka od ovih spomenutih osoba, bez obzira na to što se situacija u kojoj se nalazi uvek završi neprijatnim osećanjem za nju, a i za druge, ponovo nastavi da se ponaša na istovetni način. Kada gledate sa strane – to je kao da plešu isti ples sa dobro poznatim koracima i u svakom trenutku se zna šta će učiniti. Njima se, opet, čini kao da nemaju nikakav uticaj na „zvezde“ koje im nisu naklonjene, ili da su ljudi oko njih bezobrazni i loši. Ipak, bez obzira na sve posledice, nisu ni malo svesni toga da i oni u tom krugu ili plesu negde greše u svom ponašanju.
5+
10/2011
U psihologiji ovakva ponašanja zovemo nesvesne igre koje osoba igra sa različitim ljudima sa osećanjem da joj se igra događa i da su samo drugi krivi. Navešćemo nekoliko primera u kojima ćete se možda prepoznati: w U vezi uvek budete ostavljeni. w Osoba ste koja stalno kasni. w Nikada ne uspevate, već vas stalno guraju u stranu. w Svako vaše prijateljstvo sa suprotnim polom se završi tako što vas “muvaju”, ili “iskorišćavaju” w Vi sti ti koji se uvek posvađate. w Uvek u poslednji trenutak naučite za kontrolni. w Svake godine obećavate sebi da ćete se promeniti, a onda opet završite na popravnom. w U svakom društvu vas napadaju i kritikuju. w Profesori koji važi za „opasne“ uvek „navale“ samo na vas. w Ništa vam ne polazi za rukom. Ovakve i slične rečenice zvuče kao da su iz nekog filma, ali vam to saznanje ne pomaže da rešite problem koji imate. Ako se prepoznate u primerima, razmislite o tome da li činite nešto čime izazivate ovakve situacije. U sledećem broju, detaljnije o psihološkim igrama i kako da prestanete da ih igrate.
Ricz Dencs Tünde pszichológus Visszavonhatatlanul vége van a nyárnak, de elsősorban a nyár legjellemzőbb eseményének, a szünetnek. Újra iskola, régi, új osztálytársak, tantárgyak, tanárok, szobatársak, lakótársak, ezidáig ismeretlen körülmények. Szeptemberrel újra élednek a szülői, tanári elvárások, de ez mellett megjelenhetnek az osztálytársak, barátok újszerű viselkedése is, amire eddig egyáltalán nem vagy csak részben figyeltünk fel. Ezen új körülmények kiváló táptalajt nyújtanak a konfliktusok kialakulásának. De mik is azok a konfliktusok? A pszichológia szerint a konfliktus egy személy különféle törekvéseiből eredő feszültség, amelynek forrása az, hogy egyszerre nem érhető el mindegyik cél, illetve, hogy nem valósítható meg mindegyik törekvés. Olyan küzdelem, amely egyéni, társadalmi csoportok, erők vagy közösségek ellentéteiből, vagy érdekkülönbözőségeiből fakad. Bármilyen konfliktusról beszéljünk is, jellemző, hogy a konfliktusban érintett felek úgy érzik, hogy a másik fél frusztrálja őket, veszélyezteti érdekeiket és pozíciójukat, gátolja céljaik elérését. A konfliktus szónak zömében negatív kicsengése van, azonban tudni kell azt, hogy a konfliktusok nem minden esetben jelentenek rosszat, a jó konfliktuskezelés magában hordozza a fejlődés lehetőségét. Nézzük, milyen általános konfliktuskezelési stratégiák léteznek: Az önérvényesítő (győztesvesztes vagy versengő) stratégia esetében saját szándékaink megvalósítása vezérel bennünket akár mások törekvéseivel szemben is. Gond akkor van, ha valaki csak ezt a megközelítést képes elfogadni, minden körülmények között kizárólag a saját szándékait, ötleteit, szempontjait tartja szem előtt. Bizonyos határon túl ez a törekvés gátlástalanságba, agresszióba torkollhat. Az önalávető (alkalmazkodó vagy engedékeny) stratégia mögött olykor erőtlenség, önbizalomhiány, szkepszis, közömbösség, passzivitás áll. De elképzelhető, hogy a háttérben a bölcs belátás, békülékenység, mások véleményének, kompetenciájának elismerése vagy a partner iránti feltétlen bizalom rejlik. Az elkerülő magatartás fakadhat
abból, hogy az érintett úgy véli: nincs most energiája, ideje ezzel a problémával foglalkozni, vagy úgy gondolja, hogy a dolog nem az ő hatáskörébe tartozik, nem kívánja magát beleártani, illetéktelenül beleavatkozni. Ha azonban valaki minden problémát elkerül, a szőnyeg alá söpör, számíthat arra, hogy váratlan helyen, időben, kontrollálhatatlanul zúdulnak majd rá a felhalmozódó feszültségek, amelyekkel azután már végképp nem tud mit kezdeni. A kompromisszumkeresés feltételezi az együttműködést, a kölcsönös bizalmat, az igazságosságot. Ha egy-egy kompromisszum megkötésénél ezek a feltételek hiányoznak, a megegyezés következtében csak rövid időre jöhet létre egyensúly, s ennek felborulásával mélyebb és rombolóbb hatású feszültségekkel, ütközésekkel kell számolni. A legoptimálisabb feltétlenül az ún. problémamegoldó stratégia. Ebben az esetben a felek, pontosabban a „konfliktuspartnerek” nem ellenséget látnak egymásban, hanem egy olyan együttműködésre kész társat, akivel közösen lehet megkeresni a közös probléma minden érintett számára legkedvezőbb megoldását. A konfliktuskezelésnek erre a konstruktív fajtájára jellemző, hogy nem a győztes-vesztes játszmára tör. Célja, hogy a felek közös megegyezéssel, mindenki szempontjait figyelembe véve egyeztessenek érdekeket, szükségleteket, szándékokat. Fontos tudni, hogy nincsenek „tiszta típusok” mindenkinél előfordul mind az öt típus, helyzettől, személytől, körülményektől függ, hogy éppen melyik módszert használja, arra azonban ügyelni kell, hogy ne kerüljön túlsúlyba a személyiséget és a társas kapcsolatokat romboló technikák. Felhasznált irodalom: Horváth Szabó Katalin: Konfliktuskezelő stratégiák. Új Pedagógiai Szemle, 1994. 11. sz. 28–32.
LJE
ZDRAV
Pripremila: Mr ph. Jelena Blažin
KOLIKO KOFEINA NAM JE ZAISTA POTREBNO? Kofein je aktivna supstanca biljnog porekla, ali se proizvodi i sintetski i kao takav se može naći u različitim vrstama hrane i pića, ili kao sastojak nekih lekova i dijetetskih suplemenata. Kofein pripada grupi stimulatora centralnog nervnog sistema, što znači da izaziva privremeno povećanje radne sposobnosti, ali nakom početnog povećanja nastaje period izrazitog pada, što može uzrokovati brojne neželjene pojave.
se da je 200-300mg kod odraslih ljudi dnevna doza u kojoj kofein neće ispoljiti neželjene efekte, ali svakodnevno unošenje samo 100 mg kofeina (jedna šoljica turske kafe ima oko 100-150 mg kofeina, a espresso kafe oko 90 mg kofeina) može izazvati zavisnost, što znači da se mogu pojaviti simptomi kao što su umor, preosetljivost ili glavobolja ako se naglo prekine sa unosom kofeina. Obratite pažnju ako uzimate neke lekove protiv bolova, povišene Kako kofein deluje na organizam temperature, za otklanjanje simptoma • Poboljšava respiraciju (povećava gripe i prehlade. Često su to lekovi osetljivost centra za disanje na koji sadrže više komponenti, a jedna CO2) od tih komponenti je i kofein, i to u • Poboljšava kognitivne dozama od 50-65 mg u analgeticima sposobnosti (pamćenje, koji su registrovani kod nas i mogu se razmišljanje) i smanjuje osećaj naći u apotekama kao OTC preparati zamora (Over the Counter), za koje nije potreban • Izaziva ubrzanje srčanog ritma recept lekara. Najčešće kombinacije • Ima slabo diuretičko delovanje su sa paracetamolom, propifenazonom, (pospešuje izlučivanje urina) acetilsalicilnom kiselinom, pa se obavezno posavetujte sa vašim Kofein se nalazi u kafi, nekim vrstana farmaceutom prilikom kupovine ovih čajeva (npr. crni čaj), čokoladi, raznim preparata. Tinejdžeri ne bi smeli unositi vrstama pića (naročito energetskim), više od 100 mg kofeina dnevno! ali i u nekim lekovima (najčešće u kombinovanim analgeticima) i Prestanak unošenja kofeina dijeteskim suplementima (preparatima Ako smatrate da unosite previše koji se reklamiraju kao preparati za kofeina i želite da prekinete sa unosom, poboljšanje koncentracije). Efekti najbolje je da to uradite polako, da se kofeina unetog u organizam mogu se ne biste osećali umorno, nervozno ili osećati do 6 sati. imali glavobolje koje najčešće prati Visoke doze kofeina mogu izazvati nagli prekid. Počnite tako što ćete pratiti uznemirenost, nesanicu, tahikardiju koliko puta na dan unesete napitak sa (ubrzan rad srca), glavobolje. Ne kofeinom, pa jedan od njih zamenite proporučuje se unos kofeina posle 15h, alternativom bez kofeina, npr. kafom u periodima izrazito toplog vremena, bez kofeina umesto jedne kafe. Probajte kada se mnogo znojite, puno vežbate ili tako nedelju dana, pa druge nedelje kada imate neku infekciju ili groznicu. zamenite dva napitka sa kofeinom Ako ste pod stresom ili anksiozni, kofein alternativom bez kofeina. Nastavite tako može pogoršati takva stanja, kao i sve dok dnevni unos kofeina ne bude glavobolje kod nekih osoba (kod nekih ispod 100 mg. Na ovaj način sprečićete vrsta glavobolja pomaže). pojavu neželjenih efekata koji se mogu Osetljivost na kofein (količina kofeina javiti zbog naglog prekida, i postići koja će prouzrokovati efekat kod neke svoj cilj. Može se javiti povećan umor osobe) varira od osobe do osobe, i zavisi u ovom periodu, ali to samo vaše telo od količine kofeina koja se dnevno signalizira da mu treba više odmora, pa unosi u organizam. Osobe koje redovno je najbolje da ga poslušate. Za nekoliko unose veće doze kofeina vremenom dana vaš energetski nivo će se vratiti u razvijaju manju osetljivost, pa će im normalu. vremenom trebati više kofeina da bi postigli isti efekat. Izvor: Kofein takođe može uzrokovati www.teenshealth.com gubitak kalcijuma iz kostiju, što može predstavljati rizik za razvoj osteoporoze Više informacija na: u kasnijim godinama, zato bolje popijte www.apotekasubotica.rs čašu mleka umesto nekog energetskog pića sa kofeinom, ili kafe. Za savet se možete obratiti: Apoteka Subotica, Ogranak 18 Prilagođavanje dnevne doze Beogradski put bb, TC IDEA Umerenost je ključ u individualnom 024/568-822 prilagođavanju dnevne doze. Smatra www.apotekasubotica.rs
29
HPV
Humani Papiloma Virusi
Piše: Sanja dr Burzan ginekolog u Savetovalištu za mlade
S
kraćenica HPV koju često srećemo, označava početna slova jedne velike grupe virusa - Humani papiloma virusi. Zbog čega su tako često pominjani i značajni ovi virusi? U centar zbivanja doveo ih je naučnik Harald zur Hausen kada mu je 2008. godine dodeljena Nobelova nagrada za medicinu, za istraživanja koja povezuju ove viruse i rak grlića materice. Ovi virusi poznati su unazad nekoliko decenija. Ima ih preko sto vrsta. Većina njih uzrokuje različite vrste kožnih bradavica, od kojih četrdesetak vrsta ima sklonost da napada kožu i suzokožu polnih organa žena i muškaraca. Istraživanja su pokazala da je svaka seksualo aktivna osoba nekad u životu imala infekciju izazavanu nekim od tipova HPV-a. Ova infekcija najčešće prolazi bez ikakavih simptoma i posledica, jer se naš imuni sistem uglavnom uspešno bori sa ovim virusima. Kod jednog manjeg broja pojavljuju se genitalne bradavice. Bradavice su izrasline koje se pojavljuju na koži i sluzokoži genitalnih organa, oko analnog otvora, preponama. Ponekad su praćene svrabom. Kad se pojave, potrebno je što pre posetiti ginekologa (tj. urologa, ako se radi o muškarcu), koji će predložiti terapiju. Uklanjanje bradavica vrši se zamrzavanjem, spaljivanjem (elektrokauterizacuja), laserom, radiotalasima ili hirurškim nožem. Uspeh lečenja je promenljiv, bradavice se često ponovo pojavljuju i potrebno je ponekad više puta sprovesti neki od tretmana odstranjivanja. Kada konstatuje genitalne bradavice ginekolog ili urolog će vas sigurno posavetovati da se pregleda i vaš seksualni partner. Iz ovoga postaje jasno da se radi
o seksualno prenosivoj infekciji. Virus se prenosi direktnim kontaktom kože ili sluzokože sa zaraženom kožom, odnosno sluzokožom, što je najčešće prilikom seksualnog odnosa. Sigurna i potpuna zaštita od HPV infekcije, na žalost, ne postoji. Jedna od mogućnosti je svakako kondom iako ni on ne pruža potpunu zaštitu, jer ne pokriva sve one delove kože koji mogu biti zaraženi i u kontaktu tokom seksualnog odnosa. Druga mogućnost je primena vakcine. Za sada postoje na tržištu dve vrste vakcina od kojih jedna štiti od dva tipa, a druga od četiri tipa virusa. Za sve ostale tipove virusa ne postoji vakcina. Primenjuju se sporadično i još uvek nije poznato koliko dugo traje njihov zaštitni efekat. Treća mogućnost su redovne ginekološke kontrole, uz kontrolu PAPA brisa . Na taj način mogu se sprečiti ili izlečiti eventualne posledice HPV infekcije. Pomenuti nobelovac zur Hausen otkrio je povezanost između nekih tipova humanih papiloma virusa (tzv. visokorizični tipovi) i raka grlića materice. To je svakako najteža, ali i najređa posledica infekcije ovim virusima. Redovnim ginekološkim kontrolama može se uočiti na vreme ovakav oblik infekcije, jer ona traje i po dvadeset godina i lečenjem grlića materice sprečiti ozbiljne posledice. Redovne ginekološke kontrole podrazumevaju odlazak kod ginekologa jedan puta godišnje radi uzimanja PAPA brisa čak i onda kada nemate nikakvih tegoba. Sa ovim kontrolama počinje se od početka seksualne aktivnosti, a najkasnije 3 godine nakon prvog odnosa.
8
www.novine5plus.com
Da li si sujeveran/a?
fun
30
Crna mačka prešla ti je preko puta. Ti joj umilnim glasom vičeš “mac-mac, dođi da jedeš” ili si ipak izvukla ceo arsenal ružnih reči kojima ćeš joj paljbom zahvaliti na lošoj sreći koju ti je donela? Da li si praznoveran/a ili ti te male vradžbine služe kao podstrek za stvaranje bolje budućnosti?
1.
Zaljubila si se i ne znaš više za sebe. Ali, ne znaš puno ni o dečku u koga si se zaljubila. Šta ćeš uraditi?
a
Daćeš na analizu njegov rukopis i saznaćeš neke zanimljive detalje.
b
Prići ćeš mu i pitati ga sve što te zanima.
3. 2.
Ti i dečko gledate zajedno tarot karte. Karte su vam pokazale da ste savršen par. Da li veruješ u to?
a
Da, karte nikad ne lažu.
b
Ma da, pa to je totalni sh... Kakve gluposti!
Dečko ti je malo čudan. Sestra ga je ubedila da morate da napravite zajednički horoskop. Da li se slažeš sa tim?
a
Da, zapravo jako me zanima šta će ispasti.
b
Ne, to je samo gubitak vremena i novca.
6. 4.
Jesi li ikad doživeo/la deja-vu, na primer - jesi li sanjao/la nešto što se stvarno posle ostvarilo?
5.
Tvoja najbolja drugarica ponela je amajliju na svoj ispit iz vožnje. Da li veruješ da će joj to pomoći?
a
Da, da, dešava mi se tako nešto povremeno.
a
Ne, da ima više samopouzdanja takvo nešto joj ne bi trebalo.
b
Ne, ne verujem u tu vrstu vidovitosti.
b
100% će upaliti. Pa i ja nosim amajliju.
šta radi tvoj znak kad pregori sijalica... Koliko je Ovnova potrebno da bi se promenila jedna sijalica? Samo jedan, ali je potrebno puno sijalica (jer su Ovnovi nespretni i grubijani i slome sve sto im dođe u ruke). Koliko je Bikova potrebno da bi se promenila jedna sijalica? Nijedan, Bikovi ne vole promene (njihove omiljene aktivnosti su jesti i odmarati se). Koliko je Blizanaca potrebno da bi se promenila jedna sijalica? Dva, naravno (trajać celi vikend, ali kad završe, sijalica ce pospremati kuću, govoriti francuski i svetliti u kojoj god hoćete boji... kako vam se sviđa, a?) Koliko je Rakova potrebno da bi se promenila nesretna sijalica? Samo jedan, ali trebaće mu tri godine emocionalne terapije da bi prebrodio gubitak prethodne sijalica. Koliko je Lavova potrebno da bi se promenila sijalica? Šta? Šta ti bi? Lav ne menja sijalice, potražiće svetlost nekih drugih sijalica da ga osvetle na pozornici dok mu obožavatelji tapšu. Koliko Devica treba da bi se promenila jedna jadna sijalica? Da vidimo... jedna da je skine, druga da zapiše kad je pregorela i datum kad je kupljena, još jedna da pažljivo zavije novu sijalicu... i deset za preuređenje kuće u kojoj se sijalica nalazi, jer je kuća šlampavo uređena.
5+
10/2011
Koliko Vaga je potrebno da bi se promenila ta ista jadna sijalica? Pa... zapravo ne znam, mislim da sve zavisi od toga koliko je pregorela... možda samo jedna ako se radi o običnoj sijalici ili dve ako osoba ne zna gde kupiti novu ili možda... aaaaaaa! Odluči se Vago! Koliko Škorpiona treba da bi se promenila prokleta sijalica? Ko to želi znati?... Zašto želi znati? Da nije možda policija? Za šta me optužujete? Koliko Strelaca je potrebno da bi se promenila jedna blesava sijalica? Sunce sija, život je... jedna velika zagonetka, još ne znamo šta je bilo prvo: kokoška ili jaje, a ti se brineš o menjanju jedne blesave sijalice? Koliko je Jaraca potrebno da bi se promenila prokleta sijalica? Nijedan. Jarčevi ne menjaju sijalice osim ako u tome ne vide mogćnost dobre zarade. Koliko je Vodolija potrebno da bi se promenila jedna sijalica? Pojaviće se na stotine vodolija i svi će se takmičiti da bi videli ko je od njih taj koji će svetu dati svetlost. Koliko je Riba potrebno da bi se promenila ista prokleta sijalica? Štaaaaa?..... Zar je nestalo struje? (Kakva nezgoda!!!)
7. a b
Za koga misliš da ima najviše uspeha u životu?
a
Ljudi kojima su važne činjenice i koji se služe zdravim razumom.
b
Treba čovek biti rođen pod srećnom zvezdom da bi bio uspešan. Drugo je sve uzalud.
Jedna tvoja drugarica je očajna jer se dečko, u koga je zaljubljena, smuvao s drugom. Šta ćeš joj savetovati? Popićemo kafu, okrenućemo šoljice... Ne škodi ako proverimo šta se događa. Kažem joj da prestane da priča i misli o tom kretenu.
Rešenje sa više A odgovora
ZNATIŽELJNA DEVOJČICA Jutro počinješ tražeći horoskop na teletekstu, internetu ili bar dnevnim novinama, a onda kad ti se prognoza ne svidi, samu sebe pokušaš uveriti kako to ne vredi jer se ne radi o tvom ličnom horoskopu. Pa neće se sve ribe na ovom svetu osećati kao ti, zar ne? No, ne propustiš priliku da poželiš želju kad sretneš odžačara ili kad voz prođe iznad tebe. Malo sujeverja ne škodi. Loše je ipak ako te ono spreči da vidiš prave stvari u životu i kreneš putevima koje vredi isprobati. Nađi sama granicu. Rešenje sa više B odgovora
HLADNOKRVNA MAČKA Da prođeš ispod lestvi, crna mačka ti prepreči put, a prve osobe koje ujutru vidiš budu opatica, odžačar; i trudnica, ti bi samo odmahnula rukom. “Ništa mi neće pokvariti ovaj dan, a ni ružne vesti ni...” pevušila bi lagano. Ipak nemoj biti tako hladnokrvna kada se radi o momcima. Znaš i ti da malo razmene energije ne škodi. Uputiš li povremeno neke lepe misli u njegovom smeru - ko zna? Možda ih on uhvati... A ostalo bude zapisano u ljubavnim romanima.
male tajne
HRANA
31
JE
VELIKOG MAJSTORA KUHIN by Igor Fabijan
MAKARONe SA SIROM
HAMBURGERIJA - da ili ne? Na odmoru, u pauzama od 10-tak minuta, đaci Politehničke škole imaju vremena da ”trknu” na užinu u nekoliko obližnjih objekata koji nude hranu. Kada prođete pored jedne hamburgerije, miris koje dolazi iznutra vas mami da uđete i nešto prezalogajite. Gladni đaci tamo kupuju hamburger, panceroti, pomfrit i sendviče od raznog mesa. Međutim, kada sam prvi put ušla unutra ono što sam videla nije me oduševilo: mekani panceroti od bajatog testa, pomfrit pečen u hladnom ulju, a meso previše masno. Pogledala sam šta još ima na prodaju: naduvane kifle (više hemikalija, a manje brašna), razni preslatki kolači, bajate lepinje i masni hamburgeri. Sve je to naizgled ukusno, ali šta se dešava sa tom nezdravom hranom u nama? Ona goji i ne daje dovoljnu dozu vitamina. Ono što bi trebalo da se nalazi pored naših škola su pekare koje bi u ponudi imale i zdravu hranu. Hranu koja bi nam omogućila koncentraciju tokom napornih časova, kao što je hleb od integralnih žitarica, manje masna hrana i domaća hrana, naravno. To su stvari koje su potrebne učeniku, a ne testo koje nam utoli glad na neko vreme i samo nam uspori metabolizam. Darija Ćatipović, AT3/1 Politehnička škola
MARKETING ZA
5
+
Ako želite saradnju sa nama, distribuciju vaših poklona našim čitaocima (učenicima subotičkih srednjih škola), reklamni prostor u novinama ili na našem web sajtu, javite se na telefon: 063/353-756 ili nam pišite na e-mail:
[email protected]
Potrebni sastojci: Pakovanje makarona 2 kisele pavlake 200 grama šunkarice 300 grama sira trapista 5 komada jaja So, biber Način pripreme: Skuvati makarone da budu malo tvrđe, procediti ih i staviti u neku veću posudu. Šunkaricu iseckati na kockice, sir izrendati, u jednu posudu izmešati šunkaricu, 200 grama sira, jaja i pavlaku. To sve začiniti po ukusu i izmešati sa makaronima. Duboku tepsiju namazati tanko sa uljem i u nju staviti smešu, jednako raspoređno. Zagrejati rernu na 150 stepeni i peći makarone sa sirom oko 40 minuta da se dobro zapeku. Desetak minuta pre nego što bude zapečeno staviti i ostalih 100 grama sira gore na smešu da se istopi. Može se služiti sa jogurtom. Mala tajna: Da bi ove makarone bile ukusnije, dan ranije pre spremanja ih natopite sa mlekom - samo toliko sipate mleka da prekrije makarone.
8
www.novine5plus.com
32
smiley
Horoszkóp
BAK
Vállalkozó szellemű, nyílt, gyakran kiszámíthatatlan emberek. Valószínűleg Bakkal van dolgod, ha az illető: - koponyákkal díszíti fel karácsonyfáját - négykézláb állva alszik - sarlóval vág hajat
VÍZÖNTŐ
A szokványostól szívesen elrugaszkodó, kreatív, szabadszellemű emberek. Alkalmasint Vízöntővel futottál össze, ha az illető: - anyaszült meztelenül jár moziba - a horrorfilmben a baltás gyilkosnak drukkol - egy művégtaggyár elfekvő raktárában ad randevút kedvesének
Turuc Roxána Politechnikai Középiskola
BIKA
Türelmes, gyakorlatias, komoly emberek. Ez meglehetősen nyilvánvaló, ha az illetőt: - nem lehet leszoktatni azon szokásáról, hogy vezetés közben fennhangon számolja a közlekedési táblákat - gyakran tévesztik össze egy múmiával - gyakran látni abban a zokniban, melyre saját kezűleg hímeztt fel az enciklopédia bizonyos részleteit
IKREK
Nyughatatlan, sokszínű, találékony emberek. Valószínűleg Ikrekkel van dolgod, ha az illető: - használt parókákkal tapétázza ki a szobáját - gigantikus nonfiguratív szobrokat szokott készíteni főtt tojássárgájából - hegesztőpácával díszíti lábkörmeit
RÁK
HALAK
A Halak (február 20.-március 20.) álmodozó, titokzatos, érzékeny emberek. Minden bizonnyal egy Halak akadt a horgodra, ha az illető: - teljes részletességel képes elmesélni előző életét, élt le söprűként melyet - vezeték- és keresztnevet ad a sípcsontjának
KOS
Vakmerő, lázadó, öntörvényű emberek. Valószínűleg Kossal van dolgod, ha az illető: - az éj leple alatt keselyűt tetováltat a szembeszomszéd kisbabájának fejbőrére - ha betörik az ebédlője ablaküvege, mosolyogva megeszi a szilánkokat - puszta kézzel kavargatja meg az olajban sülő burgonyát
VICCES TESZT
OROSZLÁN
Társaságkedvelő, uralkodó természetű, egoista emberek. Csakis Oroszlánról lehet szó, ha az illető: - monogrammal látja el metszőfogait - pitizni tanítja pitbullját - saját magának küld névtelen fenyegetéseket
Precíz, alapos, tartózkodó emberek. Valószínűleg Szűz került az utadba, ha az illető: - kézfogás után lezuhanyzik - pillanatragasztóval visszaragasztja a strandolás után lehámlott bőrét - használat előtt mosógépben fertőtlenít minden papírzsebkendőt
MÉRLEG
Segítőkész, határozatlan, békeszerető emberek. Semmi kétség: mérleggel találkoztál, ha az illető: - vacsorára invitálja az őt éppen megkéselő gengsztert - feljelenti saját magát, mert előző este a zebra mellett kelt át az úttesten - habzó szájjal vicsorgó veszett kutyákba szájvizet diktál
SKORPIÓ
A Skorpiók életerős, birtokolni vágyó, titkolózó emberek. Valószínűleg Skorpiót sodort utadba az élet, ha az illető: - ujjlenyomatot vesz barátaitól, családtagjaitól - telihold idején szilaj táncot lejt a Macarena dallamára a mocsár közepén vigyázzállásba merevedik a Csillagok Háborúja kezdő taktusaira
NYILAS
Hagyománytisztelő, hűséges, hazafias emberek. Valószínűleg Nyilast sodort utadba az élet, ha az illető: - háromnegyedes ütemben mos fogat - fügefalevéllel takarja el az ágya fölött lógó poszteren Donald kacsa szeméremtájékát - befőttesüvegben gyűjti ősei fülzsírját
6. Ki a legjobb barátnőd/barátod?
13. Írj egy szörny nevet!
Ez egy humoros, de fárasztó teszt lesz. A lényege: a 15 alábbi kérdésre a válaszaidat írd le a kérdések alatti vonalra.Ha kész vagy, akkor olvasd el sorendben a „15 újabb kérdés”-t, az elöző kérdésben megadott válaszaiddal!
_____________________________
_____________________________
7. Mit mondasz, ha ideges vagy?
14. Szereted a helyes fiúkat/lányokat?
_____________________________
_____________________________
1. Hogy hívnak?
8. Melyik az a kaja amit utálsz?
15. Szereted az őrőlt borsot nyersen?
_____________________________
_____________________________
_____________________________
2. Ütött már el repülő?
9. Szereted a fagyit?
_____________________________
_____________________________
3. Le tudod írni, hogy „cica”?
10. Kit utálsz a legjobban?
_____________________________
_____________________________
4. Hogy hívják a szerelmed? (adj meg valakit)
11. Szereted az üdítőt?
5. Írj egy számot 10 és 30 között! _____________________________ Vicces idézetek
Lázadók is élhetnek normálisan -Ha megígérem, hogy hiányozni fogsz, elmész? -Ha nagy leszek, kisfiú akarok lenni. -Nem vagyok sportember, rosszak a reflexeim. A múltkor is elütött egy autó, amit két férfi tolt. -A múlt éjjel megint szörnyűséges dolog történt: semmi! -Az iskola nem kocsma, hogy mindennap oda járjunk. -A tudás bűn, de nyugodj meg te ártatlan vagy. -Sohasem voltam képes befejezni semmit... várjunk csak...DE MOST.
10/2011
_____________________________ 12. Írj egy számot 1 és 12 között! _____________________________
-Ha dolgozni támad kedvem, csendben leülök egy sarokba és várok, amíg elmúlik. -Akadályozd meg a túlnépesedést, legyél homokos. -Akadályozd meg a levegő szennyezését: ne lélegezz! -Mindig vigyáznom kell magamra, mert a jókat veszély fenyegeti. -Zavarban vagyok, mint Ádám anyák napján. -Igaz, hogy a kemény munka még senkit nem ölt meg, de miért kockáztasson az ember? -Az élet olyan, mint egy telefon. Valaki mindig beszól. -Mindenki jó valamire, ha másra nem, elrettentő példának.
1.Neved? 2.Biztos vagy benne? 3.Megcsókolt már? 4.Ki? 5.Hányszor? 6.Ki tanított? 7.Mit mondtál neki? 8.Milyen íze volt? 9.Van férjed? 10.Ki az? 11.Van gyereked? 12.Mennyi? 13.Kire hasonlít? 14.Olyan mint te? 15.Ezek után normálisnak érzed magad?
_____________________________
5+
Takarékos, gazdag érzelemvilágú, nosztalgiázós emberek. Valószínűleg Rákkal hozott össze a sors, ha az illető: - minden Jim Carrey-film végét megkönnyezi - albumba rendezve gyűjti elhasznált konyhai szivacsait, mert annyira a szívéhez nőttek - lopva megtapintja emelkedő pulzusát a szupermarket szezonvégi leértékelésén
SZŰZ
-Ha nem tetszik, ahogy vezetek, akkor tünés a járdáról. -A legjobb barátom és én olyanok vagyunk, mint két testvér - Káin és Ábel. Jól jegyezd meg,ha egy krokodil a kezedből eszik, az enni fog a lábadból is. A bizonyíték hiánya nem a hiány bizonyítéka. A szomszéd kertje zöldebb.. De Ő nem is lusta meglocsolni! Martonosi Máté Bosa Milićević 3/6 Sutus Ádám Kosztolányi Dezső Tehetséggondozó Gimnázium II.A
Ružne reči i psovke
RUŽNO JE RUŽNO ZBORITI
osmeh
33
Dа li postoji oprаvdаnje i nаučno objаšnjenje zbog čegа ljudi psuju? Otkаd potiču bezobrаzluci i koje jezike „krаse”? Ako kod nаs nepristojni glаgoli mogu dа se čuju i u pozorištu, nа filmu, televiziji, kаko to dа ih nemа u rečniku mаternjeg jezikа?
Profesor: „U petak ćete dobiti nenajavljeni kontrolni!“ V Profesor: „Na času hoću da se čuje tišina!“ V Učenik: „Dobio sam pet iz matematike!“. Profesor: „Žariću, to ti je broj poena!“ V Učenik: „Dobio sam jedinicu iz vladanja, iako nisam ni jedan dan vladao!“ „Bisere“ sakupila Aleksandra Dubočanin II-1 Hemijsko-tehnološka škola Prvi razred srednje škole, pevamo nesto na muzičkom i jedan lik “peva” ali se ne čuje uopšte... Prof: “Je l` pevaš ti?” Učenik: “Pevam profesore!” Prof: “Pa nešto te slabo čujem...” Učenik: “A, pa ja to na plej bek!” V Profesorica: “Vrlo se neprijatno osećam“ V Učenik: “Profesorice, nema kuglice u laserskom mišu.” Profesorica: “Daj da vidim.” V Profesor: “Zašto je riba sluzava?” Učenik: “Zato što se znoji.” V Profesorica engleskog: “E sad je dosta, u četvrtak pišete test. Ja neću biti kriva ako svi dobijete jedinice!” Učenik: “A, iz čega pišemo?” V Učenik na času filozofije tvrdi da je estetika nauka o filozofiji. V Profesorica: “Ko ti je pomogao da napišeš lektiru?” Učenik: “Mama.” Profesorica: “Jesi li ti uopšte pročitao lektiru?” Učenik: “Jesam!” Profesorica: “A mama?” Učenik: “Ona nije.” V Učenik: “Bio sam svedok jednog nesretnog događaja, koji se, nažalost, nije završio nesretno.” V Učenica: “ Bre, stojim ovde već 15min, čekam te već pola sata.” Danijela Danojević Srednja medicinska škola, 4/5
Stručnjаci koji se bаve evolucijom jezikа kаžu dа je psovаnje univerzаlnа ljudskа osobinа. U svаkom jeziku, bilo dа se rаdi o živom ili „mrtvom”, postoje neprimerene reči. Nа spisku pogrdnih izrаzа neki se svrstаvаju u izrаzito prostаčke, često i uvredljive, dok imа i nаizgled bezаzlenijih psovki koje, аko nekom bаš i skliznu s jezikа, neće izаzvаti preveliko zgrаžаvаnje, čаk i kаd se upotrebe u društvu u kome se neprimeren govor smаtrа nečuvenom uvredom. Dа li ljudi mogu dа se podele nа „psovаče” i one druge, koji nikаd ne psuju? Istrаživаnjа tvrde dа skoro i dа nemа čovekа koji nikаd nije opsovаo, moždа to ne čini nаglаs već u sebi, аli bilo bi rаvno čudu dа bаr jednom u životu nije to urаdio. Stаtističаri nemаju bаš pouzdаne podаtke, аli rаčunicа im je dа u govoru prosečnog čovekа psovke otprilike čine od 0,3 do 0,7 odsto izrečenog. U nаmeri dа se neko povredi, izvlаče se nаjgore predrаsude o pripаdnicimа određenog nаrodа, određene grupe i njihove, kаko je to sаd uobičаjeno dа se kаže, verske, seksuаlne orijentаcije. Omiljene su i pogrde koje se upućuju člаnovimа uže i šire porodice. Osim mаjke, ocа, mаštoviti psovаči neće prezаti dа smisle nepristojne izrаze i sа strinаmа, šurnjаjаmа, svekrvаmа. Dа li ondа može dа se kаže dа psovke pomаžu čoveku dа se smiri i služe mu kаo nekа vrstа pročišćenjа, odаgnаvаjući lošа osećаnjа kojа su gа preplаvilа? To je jedno od objаšnjenjа. U životu se pokаzаlo dа, umesto dа se s nekim fizički obrаčunа, čovek sočno opsuje i kаo dа se nа tаj nаčin „isprаzni”. Tokom istorije psovke su bile kаžnjive, tаko je npr. Luj X, frаncuski krаlj, zа pogrdne reči odredio kаznu žigosаnjа čelа, ponovi li se isti prestup, sledilo je odsecаnje jezikа i usаnа. U Nemаčkoj, pre Hitlerа, bilа je propisаnа kаznа od tri godine zаtvorа zа osobu kojа bi opsovаlа nа jаvnom mestu. U Rimskom cаrstvu huljenje
nа Bogа bilo je nаjstrože kаžnjivo, često i smrtnom kаznom. Škotski kodeks iz 9. vekа zа psovаnje Bogа, аli i vlаdаrа, određivаo je kаznu sečenjа jezikа, аko bi se izgred ponovio, sledilа je smrtnа presudа. Prаvni izvori govore
o psovkаmа koje se u nаšim krаjevimа beleže još u 15. i 16. veku, iаko se dаlje nаglаšаvа dа se rаdilo više „o grdnji nego o seksuаlnoj ili bludnoj psovki”. Dаkle, zаključаk je ispitivаčа, psovаnje je u tesnoj vezi s duševnim, аli i fizičkim reаkcijаmа. Zаto ne čudi što su i nаši dаleki preci sigurno koristili ružne reči, jer se psovаnje povezuje s nаstаnkom prvih civilizаcijа. Preuzeto sa: politikin-zabavnik.rs Odаbrаo: Rаdoje Milutinović VT4/1, Politehničkа školа
Uređuje: Dijana Majstorović Srednja Medicinska škola 4/5 k ићи на неки спорт, бар рекреативно :D k јесењи распуст :D k палачинкееее са шлагоом :) k искористити још ово мало лепог времена што је остало :))) k погледати неки породични филм, наравно са твојим најближима :)
jсвађати се... jбомбардовање контролнима, а школа тек почела :/
Радиша Богдан Средња медицинска школа, 3-04
jдобити један у првој недељи Септембра :/ jхвалити се да идеш у теретану, а уствари свe време седиш тамо :/ jтрчати за бусом :D
Дорис Стантић Средња медицинска школа, 4-5
8
www.novine5plus.com
A PORUK 34 PRE
5+
10/2011
septembar u fokusu
KARTON – BELI ZEC Iz štampe je izašao sedmi broj Kulturpropagandnog lista u izdanju FOKUS Fondacije, čija je tema ovoga puta bila Beli zec. Zapitali smo se: Da li smo stalnim gledanjem na sat, u večitoj žurbi bez predaha, možda postali slični Alisinom belom zecu? Čega se plašimo? Kakvi su naši svetovi iza ogledala? U kom grmu leži zec? Osim poznatih rubrika, ovoga puta imamo novu - Children Poetry. Časopis je trojezičan i izlazi u tiražu od 2.000 primeraka.
Dali u Subotici Izložba grafika jednog od najvećih umetnika, čuvenog španskog nadrealiste Salvadora Dalija pod nazivom Beskrajni minut. Organizatori izložbe su Galerija Dr Vinko Perčić i FOKUS Fondacija iz Subotice, a u saradnji sa Viskonti art galerijom iz Ljubljane. Na izložbi je predstavljena serija od jedanaest numerisanih i potpisanih grafika dorađenih akvarelom koje ilustruju basne slavnog francuskog pesnika i basnopisca iz XVII veka Žana de Lafontena, kao i njegov portret, viđen očima Salvadora Dalija, te trinaest grafika iz serije Zodijak. Cena karte za organizovane školske posete je 70 dinara po učeniku. Radno vreme Galerije je od 9.00 do 18.30 časova.
FOKUS FONDACIJA RASPISUJE KONKURS
FILM JEZE
U cilju podsticanja kulturne produkcije i pružanja podrške mladim autorima raspisujemo Konkurs za prvo autorsko delo - LEDOLOMAC. Konkurs je osmišljen sa namerom da ohrabri mlade autore da realizuju svoja prva umetnička dela i na taj način probiju led do umetničke i stručne publike. Mladi autori koji se bave savremenom umetnošću, a nemaju do sada objavljeno, javno izloženo ili realizovano prvo autorsko delo, mogu da potraže informacije na: www.fokus-su.rs Autori prvih pet radova, koje bira stručna komisija primiće finansijsku podršku do 100.000 dinara, za realizaciju prvog umetničkog dela. Autori će na osnovu dobijenog budžeta imati priliku samostalno da realizuju svoj projekat, odaberu stručni tim, saradnike i partnere, izdavače, lokacije, odnosno samostalno odlučuju i učestvuju u produkciji.
Osamdesetogodišnjica od snimanja kultnog filma Drakula (1931), koji ga je za sva vremena ustoličio kao jednog od najupečatljivijih interpretatora ovog kultnog književnog i filmskog lika, povod je obeležavanju Dana Bele Lugošija u Subotici. Raspisujemo konkurs namenjen mladima za kratkometražno filmsko ostvarenje inspirisano Lugošijem i njegovim likom Drakule. Video-radovi mogu da budu snimljeni različitom low-fi video-tehnikom. Najuspešnije radove odabira stručni žiri. Autor/ ka najboljeg dela biće nagrađen/a trodnevnim putovanjem u Transilvaniju, sa posetom muzeju poznatim kao Drakulin zamak, dok će nosiocima druge i treće nagrade biti dodeljene HD filmske kamere. Opširnije na: www.fokus-su.rs
IV Ambush festival Ambush festival – festival new age muzike, održava se po četvrti put u Subotici. Festival traje od 30. septembra do 26. novembra i prikazaće jedanaest koncertnih dešavanja u okviru kojih će nastupiti 20 izvođača iz zemlje, regiona i celog sveta. Lokacije na kojima će se održavati koncertne večeri su: klub Mladost, Baš Soba i klub Studio 11. Ceo festival je potštapljen idejom i željom da se omladini našeg grada ponudi nešto konkretnije u vidu jednog muzičkog dešavanja koje je svedočanstvo onoga što stvaraju kvalitetni izvođači i bendovi u regionu. Organizatori Festivala su FOKUS Fondacija i Ambush music.