RAZVOJ CIKLOTURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

ANA-MARIJA MAKARIĆ

RAZVOJ CIKLOTURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZAVRŠNI RAD

ČAKOVEC, 2015. godine

MEĐIMURSKO VELEUČILIŠTE U ČAKOVCU MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA

ANA-MARIJA MAKARIĆ

RAZVOJ CIKLOTURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ DEVELOPMENT OF CYCLING TOURISM IN CROATIA

ZAVRŠNI RAD

MENTOR: Ivan Hegeduš, prof.

ČAKOVEC, 2015. godine

SAŽETAK Istraživanje tržišta vezanog za potrebe i želje cikloturista na području čitave zemlje, ali i samog područja Međimurske županije dovelo je do zaključka da unatoč današnjem ubrzanom načinu života postoji sve veća potražnja za takvom vrstom turizma na području čitave EU. Osim prirodnih resursa kao što su klima, niska razina kriminala, prirodne ljepote, kao dodatni pozitivni poticaj za odabir Hrvatske kao turističke destinacije je njezin ulazak u EU, što sa sobom donosi veći i nesmetani protok ljudi iz države u državu. Iz svega navedenoga jasno je da će cikloturist za dobru i primjerenu ponudu izdvojiti i adekvatno tome platiti određenu svotu novaca. Istraživanjem potražnje došlo se do zaključka da se upravo klijentela visoke platežne moći odlučuje za ovaj, u Hrvatskoj još uvijek inovativni oblik turizma, zbog rekreacije, te tjelesne i mentalne obnove. Zbog kontinentalno-mediteranske klime nemali broj cikloturista kao jednu od destinacija na svojim putovanjima odabire baš Hrvatsku. S druge strane istraživanje ponude cikloturizma na području Hrvatske i pojedinačno njezinih županija pokazalo je da je razina usluga koje se pružaju u centrima takve vrste veoma niska te da postoji problem nedostatka upravo tih specijaliziranih centara. Isto tako nedostatak inovativnih i kvalitetnih sadržaja za goste, „klasični“ nacionalni turistički marketing, te ponajviše nedovoljna diverzificiranost proizvoda i usluga dovoljan je dokaz da su promjene nužne. Upravo su ti podaci polazišna točka za predstavljanje čitavog sektora turizma, konkretno cikloturizma, čiji bi dodatni razvoj, uz postojeći, izuzetno pridonio razvoju hrvatskoga turizma, gospodarstva, ali i kreiranju iznimno dobrog imidža. Kako bi se sve navedeno stavilo u realnije okruženje, izdvojene su najuspješnije županije u segmentu cikloturizma Hrvatske. Pokušava se prikazati daljnji smjer i mogućnosti razvoja takve vrste turizma i u drugim županijama i područjima te poboljšanje u postojećim.

Ključne riječi: EU, cikloturizam, ponuda, potražnja, uspješne županije, razvoj

SADRŽAJ

SAŽETAK 1. UVOD........................................................................................................................... 5 2. POVIJEST I RAZVOJ CIKLOTURIZMA .................................................................. 6 2.1. Povijest svjetskog biciklizma................................................................................. 6 2.2. Povijest hrvatskog biciklizma ................................................................................ 7 2.3. Strategija razvoja cikloturizma u Hrvatskoj .......................................................... 7 2.4. Razvoj cikloturizma u svijetu ................................................................................ 8 2.4.1. Austrija ............................................................................................................ 8 3. CIKLOTURISTI........................................................................................................... 9 3.1. Definicija cikloturista i cikloturizma .................................................................... 9 3.2. Vrste cikloturista .................................................................................................. 10 3.3. Bike & bed smještaj ............................................................................................. 12 3.3.1.LifeClass Terme Sveti Martin - Adria Bike Hotel ......................................... 13 3.3.1.1. Biciklističke staze u LifeClass Termama Sv.Martin .................................. 14 3.3.1.2. Najam bicikala............................................................................................ 16 3.4.Platežna moć cikloturista ...................................................................................... 16 3.5. Obrazovanje i starost cikloturista ........................................................................ 17 3.6. Očekivanja cikloturista ........................................................................................ 17 3.7. Svjetski dan biciklista .......................................................................................... 18 4. BICIKLISTIČKE STAZE U RH I NJIHOVA PROMOCIJA ................................... 19 4.1. Promocija cikloturizma u Hrvatskoj .................................................................... 19 4.2. Registar biciklističkih ruta u Hrvatskoj ............................................................ 20 4.2.1. Sadržaj registra .............................................................................................. 21 4.2.2.Korisnici registra ............................................................................................ 21

5.OBILJEŽJA CIKLOTURIZMA PREMA ŽUPANIJAMA ........................................ 23 5.1. Istarska županija .................................................................................................. 23 5.1.1.Osnovni ciljevi ............................................................................................... 24 5.1.2. Bike rute u Istarskoj županiji ....................................................................... 25 5.2. Dalmacija ............................................................................................................. 26 5.2.1. Tour of Croatia .............................................................................................. 27 5.3. Međimurska županija ........................................................................................... 28 5.3.1. Općenito ........................................................................................................ 28 5.3.2. Mura - Drava bike ......................................................................................... 29 5.3.3. BIMEP ........................................................................................................... 31 5.3.4. Putevima Zrinskih ......................................................................................... 33 6.

ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 38

7. LITERATURA ........................................................................................................... 39

Ana-Marija Makarić

Razvoj cikloturizma u Republici Hrvatskoj

1. UVOD U svijetu rastući trend, cikloturizam posljednjih desetak godina polako postaje sve značajnija turistička grana i u Hrvatskoj, posebice u njenom kontinentalnom dijelu. Najbolji je to način da se istraži kulturna i povijesna baština nekog kraja, uživa u njegovim prirodnim i gastronomskim bogatstvima, a taj su potencijal prepoznale i lokalne zajednice koje se trude što bolje povezati sve navedeno te ljubiteljima pedaliranja na terenu osigurati dobro umrežene i označene rute sa smještajnim kapacitetima koji pružaju prijeko potreban odmor nakon cjelodnevne aktivnosti. U današnjim modernim vremenima, zaposlenom je čovjeku veoma bitno da svoje slobodno vrijeme provede kvalitetno i bez stresa. Iz tog su razloga u radu predstavljene određene teme, sa željom da ovaj rad u budućnosti posluži kao dobar sekundaran izvor podataka. U radu je obuhvaćen cjelokupni sustav razvoja cikloturizma u Hrvatskoj po pojedinim županijama te su navedeni svi projekti vezani uz razvoj istog. Prvi dio rada posvećen je isključivo povijesti i razvoju cikloturizma kao turističke grane u Republici Hrvatskoj i svijetu. U tom dijelu prikazana je država koja se ističe kao preteća cikloturizma, kako bi se ukazalo na pozitivne učinke samog biciklizma kao turističkog trenda; konkretno, Austrija, kao glavni pozitivni primjer učinaka cikloturizma. Nakon toga definiran je sam pojam cikloturista i vrste, te pobliže istražen njihov status, platežna moć, obrazovanje i kao glavni segment, njihova očekivanja i krajni cilj; zadovoljstvo. Nakon osvrta na promociju općenito, te promociju samog cikloturizma u Hrvatskoj, pobliže u Međimurju, kasnije istraživanje literature bazirano je na konkretnim primjerima turističkih biciklističkih ruta u Istarskoj, Dalmatinskoj i većim dijelom Međimurskoj županiji. Konkretno, za svaku od navedenih županija obrađene su dvije najznačajnije biciklističke rute ili pak one kod kojih je izražen izniman potencijal da to tek postanu. Posebna pažnja posvećena je registru biciklističkih ruta kao glavnom pokretaču svih biciklističkih kretanja i jednoj od zakonskih regulativa te su u tom dijelu iznijeti najvažniji korisnici samog registra. U zadnjem dijelu posebna pažnja posvećena je biciklističkim stazama u Međimurju koje svojim krajolikom savršeno odgovaraju svim zahtjevima cikloturista. Staze su se u kratkom razdoblju razvile do neočekivanih razmjera, a njihov pravi razvoj i procvat tek se očekuje. Kao izniman pozitivan primjer

Međimursko veleučilište u Čakovcu

5

Ana-Marija Makarić


poslužila je biciklistička staza „Mura-Drava Bike“ te projekt koji obiluje idejama „Putevima Zrinskih“.

2. POVIJEST I RAZVOJ CIKLOTURIZMA 2.1. Povijest svjetskog biciklizma Od pojave prvih bicikala u svijetu nije prošlo puno vremena kada su oni zavladali i zagrebačkim ulicama. Jedna od najpoznatijih radionica bicikala bila je na današnjem Cvjetnom trgu u vlasništvu Ivana Dirnbarchera koji je za bicikl „Croatia“ osvojio nagradu na Tehničkoj izložbi u Londonu 1896. godine. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817. godine konstruirao svojevrsni bicikl na guranje i nazvao ga „draisine“. Između 1850. i 1860. godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pieere Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Takvim biciklima je bilo teško upravljati, a bili su i opasni jer su padovi bili česti (https://klubmamuti.wordpress.com/category/izvjestaj-s-puta/ 25.6.2015.). SLIKA 1: Model bicikla iz 19. stoljeća

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Bicikl#/media/File:Ordinary_bicycle01.jpg (17.7.2015.) Međimursko veleučilište u Čakovcu

6

Ana-Marija Makarić


2.2. Povijest hrvatskog biciklizma Povijest biciklizma u Hrvatskoj relativno je kratka, a prvi spomen biciklizma na ovim terenima datira iz 1860. godine, a krajem 19. st. Hrvatska ima svoj prvi biciklistički savez. Važno je istaknuti da cikloturizam kod nas konkretno dolazi do izražaja 1887. godine kada su 3 studenta u mjesec dana biciklom obišli mjesta od Zagreba preko Rijeke do Trsta, a na povratku su išli preko Ljubljane. Najfascinantniji cikloturistički podvig napravio je 1897. godine Ferdinand Budicki koji je biciklom prešao 17.000 km u 8 mjeseci kroz Europu, Sjevernu Afriku, a po dolasku u Ameriku prešao put od New Yorka do Chicaga. Zanimljivo je da je cijeli Amsterdam bio na „nogama“ očekujući dolazak slavnog putnika na biciklu iz Hrvatske (http://www.otk-ferdinandbudicki.hr/index.php/novosti/item/57-tko-je-bio-ferdinandbudicki- 25.6.2015.).

2.3. Strategija razvoja cikloturizma u Hrvatskoj Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine prepoznaje cikloturizam kao jedan od turističkih proizvoda s najvećom perspektivom razvoja. U cilju provođenja strategije, izrađuje se akcijski plan razvoja cikloturizma. Akcijski plan će definirati glavne smjernice, ključne projekte i aktivnosti kao i vremenski plan razvoja. U sklopu izrade akcijskog plana organizirani su mnogi sastanci u Ministarstvu turizma; zadnji spominjani je sastanak fokus grupa desetak biciklističkih organizacija i stručnjaka, na koji je i sindikat biciklista bio pozvan dati svoj doprinos. Prijedlozi konkretnih prioritetnih projekata uključuju dovršenje hrvatskog dijela međunarodnih ruta „Eurovelo“, izradu nacionalnih cikloturističkih ruta povezanih s rutama susjednih država, nastavak razvoja bike parkova, iskorištenje potencijala za sportsko - biciklistički turizam, ali isto tako i promociju i prepoznatljivost Hrvatske na cikloturističkoj karti Europe kako bi se postojeći i novi kapaciteti dobro iskoristili. Razvoj cikloturizma u Hrvatskoj prethodnih je godina uglavnom bio prepušten lokalnim inicijativama i inicijativama pojedinih entuzijast(ic)a. Unatoč nedostatku strategije i koordinacije, u Hrvatskoj već postoji oko 420 biciklističkih ruta s ukupno 13000 km i dva kvalitetna odredišta: Istra i Međimurje. Atraktivnost Hrvatske, postojeća turistička infrastruktura, lijepa priroda, dobar položaj i bogatstvo lokalnih cesta velik su potencijal da se


7

Ana-Marija Makarić


koordiniranim akcijama potencijal cikloturizma iskoristi još mnogo bolje. Za razliku od korištenja bicikla kao prijevoznog sredstva na kratkim relacijama koje treba što direktniji put, cikloturističke rute trebaju pratiti atraktivne turističke sadržaje, biti izdvojene od motoriziranog prometa i biti dobro povezane sa susjednim državama. Glavna je vizija čitave strategije da cijela Hrvatska postane jedan veliki bike park, atraktivan i siguran za sve grupe turista, prepoznatljiv u svijetu i posjećen preko cijele godine ( http://www.mint.hr/25.6.2015.). Slika 2:Cikloturizam – kada turizam postane ciklo

Izvor:http://ekonomskiportal.com/cikloturizam-kada-turizam-postane-ciklo/ (17.7.2015.)

2.4. Razvoj cikloturizma u svijetu 2.4.1. Austrija Austrijski cikloturizam se razvija 30 godina. Danas imaju 1.450 kilometara označenih biciklističkih staza koje nude 57 različitih ruta koje vode uz 70 predivnih jezera, malih slikovitih mjestašca, pašnjake, potočiće, brežuljke i planine. Javni se sektor, odnosno 20 općina te regije brine o održavanju asfaltiranih staza, dok se za mountainbike staze brinu vlasnici zemljišta kuda one prolaze. Naime, vlasnici privatnih parcela dobivaju


8

Ana-Marija Makarić


naknadu za korištenje zemljišta, a ujedno su zaduženi za njihovo održavanje, odnosno čišćenje i prohodnost. Jedina briga turističke zajednice su marketing i promocija. Zanimljivo je da u Austriji postoje „bike&bed“ objekti. U dvije biciklističke pokrajine nalazi se oko dvadesetak smještajnih objekata, prije svega malih obiteljskih hotela koji su se specijalizirali da biciklistima uz ugodan smještaj ponude i najam bicikala, uređene garaže, a i sve ostalo što turisti-biciklisti traže: bike-karte i GPS-ove, specijalnu ponudu prehrane te vlastita iskustva. A to je od najveće važnosti. Austrijanci sve više u svojoj ponudi nude i e-bikove, odnosno električne bicikle. Takvim biciklima potrebno je puniti baterije pa moraju imati svoje stanice. Uz to, takav je prijevoz ekološki, što je Austrijancima od iznimne važnosti. U Austriji su novitet i takozvani bike taksiji koji dovoze bicikliste do početne pozicije ili ih vraćaju do smještaja (http://www.pomakonline.com/content/view/444/58/25.6.2016.).

3. CIKLOTURISTI 3.1. Definicija cikloturista i cikloturizma Cikloturizam predstavlja aktivan oblik turizma koji podrazumijeva vožnju biciklom, odnosno obilazak određenog turističkog lokaliteta ili destinacije vlastitim ili iznajmljenim biciklom. Tijekom odmora moguće je istaknuti tri načina korištenja bicikla: a) isključivo je prometno sredstvo tijekom odmora b) koristi se u destinaciji u svrhu rekreacije i razgledavanja c) koristi se u brdskim predjelima destinacije ( Galičić. 2014 : 135). Cikloturist je osoba kojoj je motiv relaksacija i opuštanje, zdrav život i boravak u prirodi. Cikloturiste možemo podijeliti na dvije glavne kategorije. U prvu kategoriju spadaju oni koji iznajmljuju bicikl na određenoj destinaciji (obično su to jednodnevni izleti), dok se u drugu kategoriju mogu svrstati oni koji koriste bicikl na putovanjima i kao glavno prijevozno sredstvo. Jaka volja, solidan bicikl, pristojna fizička kondicija i skromni prohtjevi su neophodna oprema za upoznavanje svijeta oko sebe van nakrcanih Međimursko veleučilište u Čakovcu

9

Ana-Marija Makarić


autobusa, automobila zaglavljenih na autoputu, plinova i prepunih turističkih staza. Dulji put traži i bolju kondiciju i bolje pripreme. Također je veoma važno imati plan i strategiju putovanja, mape, informacije o smještaju, hrani i vodi. Važno je opremiti se za sve moguće događaje na putovanju. U opremu spada kaciga, šator, ruksak, brzinomjer itd., a cijene variraju, ovisno od proizvođača i kvalitete. Tu je i GPS navigacija koja nije nužna za one turiste koji su skloni dozama adrenalina i avanturi, dok se oni malo manje avanturističkog duha uglavnom uzdaju u GPS ili pak karte biciklističkih ruta. Cikloturistima je bitna sigurnost ceste (slab promet), označenost rute, raznolik sadržaj (suveniri, učenje, ljepota krajolika) te prilagođeni smještajni kapaciteti (Bike&bed). Iako postoje biciklisti koji će se, kako je već prije u tekstu navedeno, zadovoljiti smještajem u kampu ili hostelu, većina njih želi mnogo više od standardnog smještaja te svoju vožnju vole završiti dobrim obrokom, masažom ili provesti ostatak dana u wellnessu. Cikloturisti se mogu podijeliti prema različitim tržišnim segmentima s obzirom na demografska obilježja, učestalosti odlaska na putovanja, udaljenosti destinacija koje posjećuju, brzini kojom putuju, motivaciji te mjestu koje žele posjetiti (www.vsmti.hr/en/courses/course-materials/.../2462-p5cikloturizam.html25.6.2015.).

3.2. Vrste cikloturista 1. Povremeni cikloturisti – u skupinu ove vrste cikloturista ulaze mlade odrasle osobe, obitelji s djecom i zrele odrasle osobe koje uglavnom odlaze na kratke obilaske sa prijateljima i obitelji, uključujući i djecu. Učestalost njihovih putovanja nije česta već voze samo nekoliko puta godišnje i to na kratke udaljenosti koje sadrže sat ili dva učestale vožnje. Voze se blizu brzine hodanja s čestim zaustavljanjima, u prosjeku manje od 20 kilometara na sat, a glavna motivacija za ovakvu vrstu „rekreacije“ im je fitness, zabava, obitelj i društvene djelatnosti. Negativni aspekti ovakve vrste cikloturizma jesu vožnje s motornim vozilima i uzbrdice.

2. Cikloturisti na kratke udaljenosti – u skupinu cikloturista na kratke udaljenosti spadaju zrele odrasle osobe i umirovljenici koji voze s obitelji, prijateljima, u grupama ili sami. Učestalost njihovih kretanja je na tjednoj i mjesečnoj bazi. U danu vožnje prevale udaljenosti od 30 do 40 km. Brzina njihovog kretanja je Međimursko veleučilište u Čakovcu

10

Ana-Marija Makarić


iznad brzine hodanja, s čestim zaustavljanjima od 20 do 25 km na sat. Najčešće voze zbog rekreacije te održavanja socijalnih i obiteljskih veza. Često se odlučuju na organizirane vožnje uključujući i inozemstvo s aranžmanima za bicikle, smještaj i prtljagu. Negativni aspekti ovakve vrste cikloturizma su brdske vožnje i ceste s pojačanim automobilskim prometom. Kada putuju u inozemstvo najčešće traže povoljniji smještaj, odnosno ekonomsku klasu motela i restorana.

3. Cikloturisti na duge staze – u ovu vrstu cikloturista ubrajaju se odrasle osobe i umirovljenici koji preferiraju vožnju s odraslom djecom, obitelji, u grupama ili samostalno. Voze često, obično je to jednom tjedno, ili pak odlaze na mjesečne vožnje. Udaljenost koju prijeđu na dan vožnje iznosi od 65 do 100 kilometara ili više. Obično voze maksimalnom brzinom s nekoliko zaustavljanja, 25 do 30 km na sat, a na vožnju se odlučuju isključivo zbog fitnessa i rekreacije te iskustva uživanja i osjećaja radosti. Neki cikloturisti iz ove skupine također putuju u inozemstvo te tamo traže smještaj i prehranu u skladu s njihovim primanjima. Negativni segmenti ove vrste cikloturista mogu biti dosadne i jednolične biciklističke staze ili pak staze koje su prepune ostalim korisnicima.

4. Profesionalni cikloturisti - profesionalnim cikluturistima smatraju se mlade do zrele odrasle osobe koje putuju ili s grupom ili samostalno. Voze redovito, treniraju i održavaju kondiciju. Udaljenost koju prijeđu tijekom jednog dana vožnje može dostići od 100 do 160 km, u nekim slučajevima i više. Općenito voze maksimalnom brzinom zaustavljajući se samo kada je to potrebno. Prosječna brzina je oko 30 kilometara na sat ili više. Voze zbog fitnessa, iskustva uživanja i osjećaja radosti te izrazito zbog natjecateljskog izazova. Mjesta po kojima obično voze su popločene ceste s niskim prometom motornih vozila, iz razloga što staze općenito nisu prikladne i namijenjene su ostalim sporim korisnicima. Na svojim putovanjima koriste povoljan smještaj za grupe, motele ili kampove (www.vsmti.hr/en/courses/course-materials/.../2462-p5cikloturizam.html 25.6.2015.).


11

Ana-Marija Makarić


3.3. Bike& bed smještaj „Bike& bed“ smještaji nude prihvat cikloturista na bilo koji vremenski period. Isto tako daju mogućnost samo jednog noćenja. Noćenje uključuje sigurnu prostoriju s ključem za besplatno ostavljanje bicikala preko noći (po mogućnosti u prizemlju ili podrumu, npr. garaža), podjelu ili prodaju karata regije/biciklističkih karata, raspored vožnje za autobus, vlak, trajekt ili zrakoplov. Takvi smještaji u svojoj osnovnoj ponudi također nude prostor za sušenje odjeće i putne opreme (npr. soba za sušenje, podrum, tavan, sušilica rublja itd.). U cijenu smještaja je uključena i mogućnost korištenja kuhinje kao i bogata ponuda doručka. U slučaju bilo kakvih kvarova kompleks nudi i mogućnost korištenja njihovog alata za moguće prepravke i popravke, a u njihovoj arhivi postoje i informacije o lokacijama, radnom vremenu i brojevima najbližih mehaničara. Kao dodatna ponuda u navedenom se smještaju nudi iznajmljivanje kvalitetnih bicikala ili preporuka za drugog iznajmljivača u odredištu, mogućnost transfera prtljage iz prijašnjeg smještajnog objekta u sljedeći objekt, ponuda dnevnih biciklističkih ruta, odnosno izleta, kao i rezervacija noćenja u sljedećem „Bike&bed“ smještaju. Što se tiče dodatne ponude u kampovima,ona sadrži odvojene površine u kampu za nemotorizirane goste, travnate površine za šatore prema želji turista, parking za bicikle u vidokrugu šatora te besplatno parkiranje bicikala u vidokrugu šatora što je svim cikloturistima iznimno važno zbog cijene, kvalitete i jedinstvenosti prijevoznog sredstva (http://www.mojbicikl.hr/bike-bed/meniHR.asp?id=e25.6.2015).


12

Ana-Marija Makarić


Slika 3.: Bike&bed smještaj u Istarskoj županiji

Izvor: http://www.istria-bike.com/hr/smjestaj/popis-smjestaja/istra_bike_and_bed/369ch-0?&srct_09_cluster=5&ct9_search=1&l_over=2 (17.7.2015.) 3.3.1.LifeClass Terme Sveti Martin - AdriaBike Hotel Terme Sveti Martin prve su ponudile ovakav oblik smještaja koji nudi svu potrebnu infrastrukturu namijenjenu kako profesionalnim biciklistima, tako i rekreativcima. Spa & Sport Sveti Martin pobrinuo se da biciklisti koji koriste njihove usluge budu zadovoljni u svakom pogledu, od tehničkih stvari koje su vezane uz bicikle, do smještaja i prehrane. U svojoj ponudi nude čuveni prostor za bicikle, prostor za pranje bicikala, set alata za manje popravke, dnevno pranje sportske odjeće, nutricionistički doručak, ručak i večeru, mogućnost naručivanja energetskih menija, najam bicikla, vođene biciklističke ture, educirano osoblje, GPS navigaciju s preko 20 točaka od interesa, termomineralno kupalište te centar za fizikalnu terapiju ( http://www.spasport.hr/hr/aktivnosti/sport-i-rekreacija/biciklizam-adria-bike-hotel 17.7.2015.)


13

Ana-Marija Makarić


Grafikon 1: Ponuda smještaja

HOTEL SPA GOLFER 4* - Hotelski restoran za do 350 osoba - À la cart restoran - Piano Bar & Lounge - Kongresna dvorana za do 500 osoba

APARTMANI REGINA 4* - 6 apartmana po zgradi - Kapaciteta preko 300 osoba - 10m do Pub-a Potkova - 2 minute do Termomineralnog kupališta

Izvor:file:///C:/Users/eMachines%20e725/Downloads/ADRIA%20BIKE%20KATALO G%20finalno.pdf(17.7.2015.) 3.3.1.1. Biciklističke staze u LifeClass Termama Sv.Martin Biciklistima je na raspolaganju preko 700 kilometara biciklističkih staza kroz kojih se proteže čak 12 ruta s označenim točkama od interesa. Od navedenih 12 ruta, 6 od njih spada u „road“ staze dok ostatak čine MTB staze. Duljina ruta proteže se od 20 – 111 km, pa prema tome svaki biciklist odabire stazu prema vlastitim kondicijskim mogućnostima(http://www.spa-sport.hr/hr/aktivnosti/sport-i-rekreacija/biciklizamadria-bike-hotel 17.7. 2015.). Slika 4: „Rent a bike“ u toplicama Sv.Martin

Izvor:

http://www.spa-sport.hr/hr/aktivnosti/sport-i-rekreacija/biciklizam-adria-bike-

hotel/adria-bike-hotel (25.6.2015.) Međimursko veleučilište u Čakovcu

14

Ana-Marija Makarić


Grafikon 2.: „ROAD“ rute i ono što cikloturist može na svakoj vidjeti

Staza 2.

Staza 1. Prvo naftno polje na svijetu Accredo centar Spomen dom rudarstvu Grad Čakovec Bike point Radotić

Crkva svetog Jeronima Dvorac Terbotz i VInarija Jakopić Farma Jelena Vinska kuća Hažić

Staza 3. Crkva sv. Jeronima Restoran Međimurski dvori Restoran Kneja Skelareva hiža Najviša točka Međimurja Mohokos

Staza 4. Prvo naftno polje na svijetu Dvorac Trebotz i Vinarija Jakopić Skelareva hiža Spomen dom rudarstvu Rodna kuća dr. Rudolfa Steinera

Staza 5. Accredo centar Dvorac Trebotz i Vinarija Jakopić Skelareva hiža Najviša točka Međimurja Mohokos

Izvor: Vlastiti rad autora


15

Ana-Marija Makarić


3.3.1.2. Najam bicikala Tabela 1: Cjenik najma bicikala u termama Sv.Martin Cjenik najma Do 4 sata

60,00 kn

4-8 sati

80,00 kn

8-12 sati

100,00 kn

Vikend paket (48 sati)

180,00 kn


Tabela 2: Cjenik najma e- bicikala u termama Sv.Martin Cjenik najma e-bicikala 1 sat

80,00 kn

2 sata

140,00 kn

3 sata

200,00 kn


3.4.Platežna moć cikloturista Cikloturisti spadaju u tim turista koji traže prikladan tretman i obično nisu gosti koji noće sedam dana. Oni ne traže nikakve posebne uvjete, ali u konačnici troše od 50 do 100% više nego ostali gosti. To su dobri gosti, visoke platežne moći s visokim standardima i spremni su uživati u onome što sama destinacija pruža. Istraživanja su pokazala da cikloturist na svojem putovanju u destinaciji troši u prosjeku 53 eura dnevno, dok običan turist izletnik troši samo 16 eura (www.vsmti.hr/en/courses/coursematerials/.../2462-p5cikloturizam.html 25.6.2015.).


16

Ana-Marija Makarić


3.5. Obrazovanje i starost cikloturista Prosječan cikloturist je prema istraživanjima osoba od 45 do 55 godina, za koju se podrazumijeva da je srednje ili visoko obrazovana s obzirom da se cikloturisti definiraju kao turisti visoke platežne moći i viših primanja. Učestaliji je broj cikloturista muškog spola, međutim taj je podatak zanemariv jer se broj žena učestalo i konstantno povećava. Prema istraživanjima 20% cikloturista su samci, u smislu da najviše vole biciklirati i putovati sami, 50% cikloturista najradije putuje u paru, dok ostatak čine male grupe od 3 do 5 ljudi. U konačnici se ne pobija činjenica da su cikloturisti osobe svih dobi, zanimanja i spola, različitih interesa te isto tako da postoje i oni koji putuju zbog zadovoljstva i nisu u mogućnosti potrošiti veliku svotu novca, kao što je navedeno u opisu vrsta turista u prijašnjem odjeljku. U ovom slučaju istraživanja su pokazala konkretne podatke koji su navedeni u prvom dijelu teksta (www.vsmti.hr/en/courses/course-materials/.../2462-p5cikloturizam.html 26.6.2015.).

3.6. Očekivanja cikloturista Očekivanja se temelje na korisnikovim prijašnjim iskustvima pri kupnji, mišljenju prijatelja i suradnika te informacijama i obećanjima marketinškog stručnjaka i konkurenta (Kotler, Bowen, Makens, 2010 : 391). Pojedini tržišni segmenti imaju različite interese te su u potrazi za različitim iskustvima. Obiteljski biciklizam na prvo mjesto stavlja sigurnost djece i mladih, razgledavanje atrakcija i stjecanje ukupnih obiteljskih iskustava. Profesionalni biciklisti su u potrazi za izazovom, teže duljim biciklističkim rutama. Zrele odrasle osobe traže autentična iskustava koja uključuju kulturu, događaje i slično. Putnici očekuju da će biti u mogućnosti pronaći sve informacije koje su im potrebne na jednom mjestu. Udobnost i praktičnost su top prioriteti te isto tako dvije najvažnije stvari koje cikloturisti cijene kod domaćina. Aktivnosti i događaji u određenoj destinaciji od iznimne su važnosti za donošenje odluke o putovanju za cikloturiste. Prisutna je rastuća potražnja za jedinstvenim i kulturno autentičnim putovanjima koja čuvaju ekološko i kulturno okruženje te se razlikuju od ostalih stereotipnih iskustava (www.vsmti.hr/en/courses/course-materials/.../2462-p5cikloturizam.html 25.6.2015.).


17

Ana-Marija Makarić


3.7. Svjetski dan biciklista Bicikl je poznat kao ekološko prometno sredstvo koje zauzima vrlo malo prostora i povoljno djeluje na psihofizičko stanje korisnika ( Galičić, 2014 : 135 ). Svjetski dan biciklista obilježava se svake godine 16. srpnja. Tim povodom u različitim se krajevima održavaju i organiziraju različite biciklističke rute kako bi se i dalje poticalo ljude na sport, rekreaciju, oslobađanje svakodnevnog stresa, ali i stalno unapređivanje sustava cikloturizma u našoj zemlji. «Kada vidim odraslog čovjeka na biciklu znam da postoji nada za spas čovječanstva» (H.G. Wells, http://www.mojbicikl.hr/hr/o_nama/o_nama/ 25.6.) Slika 5. : Primjer održavanja Svjetskog dana biciklista u Osijeku

Izvor:http://slavonijainfo.com/index.php?option=com_content&view=article&id=6209: svjetski-dan-biciklista&catid=106&Itemid=545 (17.7.2015.)


18

Ana-Marija Makarić


4. BICIKLISTIČKE STAZE U RH I NJIHOVA PROMOCIJA 4.1. Promocija cikloturizma u Hrvatskoj Promocija se u općenitom smislu definira kao oblik komunikacije čija je uloga informiranje, i/ili podsjećanje ljudi o proizvodima, uslugama, imidžu, idejama ili društvenoj uključenosti. Pod glavne elemente promotivnog marketinga ubrajaju se oglašavanje, direktni marketing, internet marketing, unapređenje prodaje, odnosi s javnošću te osobna prodaja. Odnosi s javnošću, dio marketinških komunikacija koji je možda najčešće krivo shvaćen, mogu predstavljati najučinkovitiji instrument. To je proces uz pomoć kojega stvaramo pozitivnu sliku i preferiranje klijenata kroz podršku od strane treće osobe (Kotler, Bowen, Makens 2010 : 591). Što se tiče samog oglašavanja u segmentu cikloturizma, te prezentacije cikloturizma kao ekološkog i jeftinog godišnjeg odmora, postoje naznake poboljšanja same promocije, međutim nedostatno. Zbog sadašnje državne situacije potrebno je itekako dobro promisliti o svim promotivnim elementima i voditi računa da se redovito ažurira promotivni plan. Isto tako potrebno je pratiti sve promjene Vlade u segmentu promocije i promoviranja te regulativa vezanih uz isto, gostima pružiti stvarne informacije te voditi iznimnu brigu o istima. Osnovni promidžbeni elementi namijenjeni potrošačima uključuju uzorke, kupone, premije, nagrade, natjecanja, tombole i razne igre (Kotler, Bowen, Makens, 2010: 613). U tom segmentu pridržavanja i nastojanju razvoja promidžbenih elemenata, hrvatsko prikazivanje u najboljem svjetlu, u smislu predstavljanja cikloturizma, u svakom slučaju još nije doživjelo svoj maksimum. Uz mlade kreativne ljude upoznate sa svim novim oblicima komuniciranja s potrošačima, razvoj u segmentu promocije svakako bi zabilježio rast i samim time donio vidljive rezultate u statističkim turističkim podacima. Kvaliteta je danas, u uvjetima jake konkurencije i sve većih zahtjeva potrošača, postala temeljni faktor opstanka na tržištu, profitabilnosti i razvoja cjelokupnog gospodarstva zemlje, odnosno njezinih pojedinih djelatnosti ( Bartoluci, Čavlek, 2007 : 57 ).


19

Ana-Marija Makarić


4.2. Registar biciklističkih ruta u Hrvatskoj Registar biciklističkih ruta i pratećih sadržaja središnje je mjesto za prikupljanje, evidentiranje, obradu i aktualizaciju podataka o biciklističkim rutama/stazama i pratećim sadržajima na/uz iste po Hrvatskoj. Pod biciklističkim rutama/ stazama podrazumijevaju se rute koje vode javno dostupnim prometnicama, a povezuju točke i znamenitosti od značaja za samog kreatora rute i sve potencijalne bicikliste (tj. cikloturiste). Autor ruta, fizička ili pravna osoba, poznat je i koristi u njenom izvođenju dobru praksu, iskustva i standarde susjednih država i dostupan je u trajnom i kontinuiranom vođenju brige o održavanju rute, unapređivanju sadržaja i promociji istih. Prateći sadržaji na/ uz biciklističke rute/ staze su mjesta, kulturno-povijesni, prirodni i drugi značajni lokaliteti/ atrakcije i/ili usluge koje direktno ili indirektno pobuđuju interes i/ili na određeni način koriste biciklistima (cikloturistima) u tijeku vožnje pružanjem različitih vrsta ugostiteljsko-turističkih, informativnih i/ili servisnih usluga u prostoru kojim ruta/ staza prolazi. Cilj registra je na jednom mjestu prikupiti, obraditi, evidentirati i objaviti podatke o sadržajima i informacijama vezanim uz „službene“ biciklističke rute/staze i prateću turističku ponudu na/uz iste na prostoru Hrvatske, namijenjenu domaćim i inozemnim biciklistima, odnosno (ciklo)turistima, kao i usluge potrebne i interesantne (ciklo)turistima. Biciklistički registar ruta/ staza Hrvatske također će definirati nove biciklističke pravce kretanja kroz stvaranje nacionalne, regionalne i lokalne mreže ruta/staza iz postojećih, vodeći se uvriježenim standardima i praksom cikloturističkih ruta i sadržaja razvijenih u zemljama EU. Istovremeno, stvorit će se preduvjeti za pokretanje razvoja, unapređenja i izgradnje nacionalne biciklističke mreže (NBM) za prostor Hrvatske (http://biri.rute.hr/ 25.6.2015.).


20

Ana-Marija Makarić


4.2.1. Sadržaj registra Registar sadrži javno dostupne podatke o biciklističkim rutama koje umrežavaju ukupnu, već postojeću i novonastalu, turističku, ugostiteljsko - smještajnu i drugu komplementarnu ponudu RH (prirodnu, kulturnu i različite vrste baštine) vezanu uz iste. „Službene“ biciklističke rute/staze su kreirane od strane poznatog autora koji je pratio i koristio pozitivnu praksu u kreiranju rute/staze, te trajno pruža informacije i kontinuirano brine o održavanju, unapređivanju i promociji rute. Registar također sadrži i podatke o biciklističkim publikacijama, smještajnim i ugostiteljskim kapacitetima na ili uz blizinu rute/ staze, biciklističkim trgovinama, servisima (vulkanizer i sl.), i uslugama najma bicikla, turističkim i servisnim informacijama, turističkim posrednicima (agencijama i turoperatorima) koji pružaju turističke usluge i vođenja u programima cikloturizma, biciklističkim vodičima (individualci ili udruženja) – vođene biciklističke ture samostalno ili u suradnji s turističkim posrednicima, biciklističkim i drugim klubovima, udrugama i pojedincima vezanim uz cikloturizam (http://biri.rute.hr/ 25.6.2015.). 4.2.2.Korisnici registra 1. Domaći i inozemni turisti i izletnici Registar biciklističkih ruta i pratećih sadržaja turistima i izletnicima omogućuje jednostavno pronalaženje/dostupnost informacija o „službenim” rutama/ stazama za planiranje individualnog ili grupnog (vođenog) aktivnog odmora na biciklu u Hrvatskoj domaćim i stranim osobama, potencijalnim turistima i izletnicima. 2. Biciklistički klubovi Biciklistički klubovi i razne udruge, fizički i pravni subjekti koji se bave unapređenjem razvoja (ciklo)turizma i specifičnih oblika turizma na ruralnom prostoru Hrvatske, također su korisnici prije navedenog registra.


21

Ana-Marija Makarić


3. Fizičke i pravne osobe sa zadatkom unapređenja turizma Registar je namijenjen udrugama te fizičkim i pravnim osobama koje se bave unapređenjem razvoja turizma, a potom i svih pratećih specifičnih oblika turizma, pa tako i cikloturizma u Hrvatskoj i njenim turističkim regijama. 4. HTZ i sustav turističkih zajednica (TZ) županija, gradova, općina i mjesta HTZ i sustav turističkih zajednica izradila je sadržaje o biciklističkim rutama/stazama ili je u tijeku kreiranja istih na prostoru/ turističkoj regiji vlastitog djelovanja, a negdje tek namjeravaju kreirati iste. Registar je medij putem kojeg sve razine sustava TZ, na jednom mjestu, mogu objaviti svoje sadržaje ujednačeno obrađene i sustavno uklopljene u standardizirani pristup registra i način prezentacije cikloturizma u Hrvatskoj koji isti omogućava. Također, sadržaj registra sustavu turističkih zajednica omogućava dodatni razvoj vlastite turističke ponude, a pomaže i onima koji ne raspolažu dovoljnim saznanjima o tome kako kreirati biciklističku rutu/ stazu na svom prostoru s pratećom ponudom za bicikliste. 5. Turističke agencije i turoperatori (poglavito specijalizirani za cikloturizam i touring biciklizam kroz nekoliko država) Uz pomoć objavljenih sadržaja u registru, turističke agencije i turoperatori moći će se informirati, po potrebi kreirati i u vlastitu ponudu uvrstiti uslugu iz segmenta biciklističkih ruta/staza Hrvatske. U registru mogu pronaći sve turističke regije Hrvatske u kojima je moguće aktivno boraviti uz vožnju bicikla s dodatkom upoznavanja raznolike turističke, kulturne, prirodne i druge autohtone ponude turističkih odredišta Hrvatske. 6. Lokalna uprava i samouprava, regionalne razvojne agencije Postojanje registra biciklističkih ruta/staza daje dodatni poticaj lokalnoj upravi i samoupravi, sa svim relevantnim službama, uredima i upravama, da dio resursa usmjeri i u segment razvoja i unapređenja vlastitog prostora djelovanja kroz cikloturizam i komplementarne usluge.Prvenstveno se to odnosi na planiranje izgradnje i obilježavanje novih biciklističkih ruta/staza u okviru obnove i redovitog održavanja glavnih državnih, županijskih i lokalnih ili nerazvrstanih asfaltiranih prometnica, te neasfaltiranih –


22

Ana-Marija Makarić


makadamskih i šumskih putova, ali i mostova, pješačkih mostova i prijelaza, nadvožnjaka i podvožnjaka, tunela i sl. Opseg sadržaja registra omogućit će uvid u stanje, infrastrukturne mogućnosti i opremljenost, stupanj razvijenosti određene turističke regije Hrvatske, usporedbu i međusobno pozicioniranje i povezivanje, kao i poticaj lokalnim (samo)upravama da na vlastitom području djelovanja utječu na unapređenje postojećeg stanja i razviju nove infrastrukturne sadržaje i potrebnu turističku i drugu prateću ponudu za (ciklo)turiste, vodeći računa o uključivanju istih u izmjene i dopune prostornih planova i razvojnih operativnih planova (http://biri.rute.hr/ 25.6.2015.).

5.OBILJEŽJA CIKLOTURIZMA PREMA ŽUPANIJAMA 5.1. Istarska županija Biciklizam je u Istarskoj županiji, barem u segmentu turizma jedan od značajnih razvojnih turističkih projekata koji je u relativno kratkom roku polučio sasvim konkretne i mjerljive rezultate. Prostor Istarske županije cjelovito je umrežen u biciklističke staze, njih u dužini od preko 3.200 km. Struktura staza je 70% biciklističkih i 30% cesta. Sve staze posebno po mikrolokacijama (bujština, poreština, pazinština itd.) imaju svoj prospekt s osnovnim informacijama (visinski profili, dužina i težina staze, kratki opis na talijanskom, njemačkom i engleskom jeziku). Također postoji „Bike Atlas Istre“, dakle promo - materijal koji objedinjuje sve učinjeno te dostojno prezentira Istru na međunarodnim turističkim, bike sajmovima, festivalima i mountainbike utrkama. Kreiranjem integralnog turističkog proizvoda obogaćuje se i diverzificira turistički proizvod te se ostvaruje sezona s jasnim obrisima pred i posezone. Biciklističke staze povezuju u integralni turistički proizvod 90-ak vinara na pet vinskih cesta, 90 ponajboljih restorana i tipičnih istarskih konoba, 300 kuća, tzv. agroturizama, velik broj kulturnih interijera te pejsažnih posebnosti Istre. Sve nabrojeno govori o jednom sustavnom procesu kojem je cilj u što kraćem roku priključiti se modernim svjetskim trendovima u turizmu (http://www.istra.hr/ 27.6.2015.).


23

Ana-Marija Makarić


Slika 6: Istra bike atlas

Izvor: http://www.superknjizara.hr/?page=knjiga&id_knjiga=100022874 (17.7.2015.) 5.1.1.Osnovni ciljevi Jedan od najvažnijih ciljeva jest kreiranje nove slike Istre, te repozicioniranje na europskom turističkom tržištu. Isto tako kao jedan od bitnih ciljeva spominju se i proširenje i bogaćenje turističke ponude Istre te promocija vikend turizma.Cikloturizam će uvelike produžiti i obogatiti turističku sezonu, ali i preusmjeriti turističke tokove na području cijele Istre. Animacija velikog broja kvalitetnih bike novinara, te kvalitetna promocija kroz sajmove, tiskovne konferencije i prezentacije najvažniji je segment za sam razvoj cikloturizma na tom području, te ujedno i jedan od najvažnijih ciljeva (file:///C:/Users/bo%C5%BEidar/Downloads/KrizmanPavlovic_Zivolic_konacno.pdf25 .6.2015.).


24

Ana-Marija Makarić


5.1.2. Bike rute u Istarskoj županiji 5.1.2.1.OL ISTRIA & Tartufi tour – Parenzana Parenzana je tradicionalna i dobro uhodana manifestacija koja ima za cilj privući što veći broj natjecatelja i turista rekreativaca te približiti i promovirati bike sport među domicilnim stanovništvom s posebnim osvrtom na mlađi uzrast. Također vrlo važan element u organiziranju navedene sportske manifestacije je i promocija Istre kao kvalitetne destinacije za zimske pripreme europskih MTB klubova kao i sama prezentacija destinacije za bike turizam. Biciklistička manifestacija Parenzana se sastoji od profi MTB utrke, cestovne utrke te rekreativne, a godišnje nastupi više od 400 biciklista što predstavlja najjaču bike manifestaciju u Hrvatskoj. Utrka je uvrštena u ponajbolje etapne utrke (http://www.istria-bike.com/ 27.6.2015.). Slika 7:Prikaz duljine staze Parenzana

Izvor: http://www.parenzana.bloger.index.hr/ (17.7.2015.)


25

Ana-Marija Makarić


5.1.2.2. Istria VALAMAR Terramagica Utrka je uvrštena u svjetski biciklistički kalendar „UCI“ i to u najprestižnijoj klasi te je cijelo natjecanje važeće za nacionalni kup Hrvatske i Slovenije. Prema prije navedenom, očito je da je staza prvenstveno namijenjena za profesionalni biciklizam, a tek onda biciklistima rekreativcima. Učinak utrke izuzetno je važan jer se događa krajem ožujka, odnosno početkom travnja, kada u Europi tek počinju prave utrke, tako da im Istra posluži kao važno prednatjecanje za provjeru forme. Izdanje iste utrke ugošćuje sto tridesetak natjecatelja pretežno iz Austrije, Italije, Njemačke, Republike Češke, Mađarske, Slovenije te Hrvatske (http://www.istria-bike.com/ 27.5.2015.). Slika 8:Valamar TerraMagica 2015.

Izvor: http://www.istria-bike.com/de/13350-ch-0?&l_over=1 (17.7.2015.)

5.2. Dalmacija Kako bi odgovorila potrebama svojih gostiju, ali i domaćeg stanovništva, Splitskodalmatinska županija izradila je biciklističke karte Dalmatinske zagore. Riječ je o projektu vrijednom 180.000 kuna, a na njemu su radili stručnjaci iz Istre, kao najiskusniji u Hrvatskoj po pitanju cikloturizma. Za ovu vrstu turizma, osim agencija koje bi ga nudile, u Dalmaciji nedostaje i restorana i hotela koji su spremni primiti bicikliste. U županijskoj turističkoj zajednici planiraju projektima pokriti sve klastere, pa tako i splitsku i makarsku rivijeru te posebno zanimljive otoke: Brač, Hvar i Vis (http://www.dalmacijanews.hr/clanak/41ei-dalmacija-ulaze-u-cikloturizam-1500kilometara-biciklistickih-staza- 27.6.2015.). Međimursko veleučilište u Čakovcu

26

Ana-Marija Makarić


5.2.1.Tour of Croatia „Tour of Croatia“ međunarodna je etapna biciklistička utrka koja se održava od 22. do 26. travnja na trasi dugačkoj 900 kilometara duž jadranske obale, Istre i unutrašnjosti Hrvatske. Trasa je podijeljena u 5 etapa: Makarska-Split, Šibenik-Zadar, NP PlitviceUčka, Pula-Umag, Sveti Martin- Zagreb. Utrka je ujedno i idealna promocija hrvatskih prirodnih ljepota jer se odvija kroz 9 gradova i 6 županija, a trasa utrke vodi i kroz nacionalne parkove Krka i Plitvice te tri parka prirode Biokovo, Velebit i Učka. Utrka se odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva zaštite okoliša i prirode te brojnih sponzora. Što se tiče same Dalmacije, utrka prolazi kroz brojne poznate destinacije od Draga do Pakoštana, Biograda na Moru, Sv.Filipa i Jakova, Turnja, te dalje nastavlja Jadranskom magistralom do Zadra i sv.Donata(http://www.b-portal.hr/2015/04/22/tour-of-croatia-svjetska-biciklistickakrema-prolazi-nasom-zupanijom-uzivo-prijenos-na-eurosportu-i-hrt-u/ 15.7.2015.). Slika 9: ETAPA ZADAR-ŠIBENIK

IZVOR:http://www.b-portal.hr/2015/04/22/tour-of-croatia-svjetska-biciklisticka-kremaprolazi-nasom-zupanijom-uzivo-prijenos-na-eurosportu-i-hrt-u/ (15.7.2015.)


27

Ana-Marija Makarić


5.3. Međimurska županija 5.3.1. Općenito Međimurje je idealan kraj za rekreativni biciklizam. Prostorno je relativno malo pa se u jednom danu ili, ovisno o kondiciji, samo za nekoliko sati mogu kombinirati reljefno i sadržajno raznolike rute. Biciklističke rute podijeljene su i označene u dvije osnovne kategorije: rekreativne i brdske. Rekreativne rute najvećim dijelom idu sporednim asfaltiranim ili šljunčanim puteljcima na kojima je promet rijedak. Prolaze lijepim krajolicima, a povezuju različite kulturno-povijesne spomenike, restorane, vinske kuće, pansione, odmorišta i vidikovce. Usponi na tim rutama većinom su blagi i dohvatljivi za sve generacije. Brdske (off-road) rute namijenjene su onima koji vole osjetiti adrenalin. Uglavnom prolaze kroz šume i livade gdje na nekim dionicama nema utabanih staza. Ponegdje sijeku korita potoka, a podloge su većinom zemlja i šljunak. Strmine su zahtjevnije, ali ne ekstremne. Rute su označene karakterističnim plavim putokazima. Najam bicikla moguć je u toplicama Sveti Martin, a servisi i trgovine rezervnim dijelovima nalaze se u Čakovcu (http://tzm.hr/ 25.7.2015.). Slika 10. Svečanost TZ Međimurja u Prelogu

Izvor:http://www.mnovine.hr/vijesti/medjimurje/gospodarstvo/medimurje-napokonotvoreno-za-cikloturizam (17.7.2015.)


28

Ana-Marija Makarić


5.3.2. Mura - Drava bike Projekt „MURA- DRAVA-BIKE“ sufinancira europska komisija unutar programa IPA, prekogranična suradnja Hrvatska-Slovenija. Vodeći partner u projektu je Regionalna razvojna agencija „MURA“ iz Murske Sobote, a koordinator provedbe edukacije za biciklističke vodiče je „Regionalna razvojna agencija“ Međimurje – REDEA. Podugovoreni prevoditelj edukacije je Međimursko veleučilište u Čakovcu. Glavni cilj edukacije je educirati 20 biciklističkih vodiča iz Slovenije i Hrvatske kroz teoretski i praktični trening, koji će završetkom programa moći biciklom voditi turističke grupe (Breslauer i sur., 2011:1). Cijela trasa biciklističkih putova uz Muru i Dravu može se podijeliti na više kraćih i duljih segmenata. Ljudi su različiti; neki će možda umjesto istraživanja lokalnih znamenitosti, odlučiti više vremena provesti u prekrasnoj prirodi uz rijeke. Na raspolaganju su različite ture: više ili manje zahtjevne, kraće ili dulje, a svima je zajedničko to da vode turiste panoramskim vožnjama uzduž sela i rijeka, po krajolicima i mjestima koja još nisu poznata široj javnosti. Ako pak turista ipak obuzme radoznalost, u svakom se trenutku može zaustaviti kod neke od zanimljivih prirodnih ili kulturnih znamenitosti uz put, a može je i samo zabilježiti i posjetiti nekom drugom zgodom. Staze su obilježene znakovima, te info panoima, odmorištima, a trasirane su po asfaltnoj podlozi lokalnih cesta, a za off road varijantu uređeni su šljunčani putovi (http://www.mura-drava-bike.com/ 27.6.2015.). Slika 11:Logo Mura-Drava bike

Izvor:http://www.rra-mura.si/page.aspx?top=5&sub=89 (17.7.2015)


29

Ana-Marija Makarić


Na navedenoj ruti postoje dvije vrste ruta i to: 1. DRAVSKA RUTA Vožnja biciklom uz rijeku Dravu splet je vožnje netaknutom prirodom i urbanim okolišem. Uz tu veličanstvenu rijeku u prošlosti je, naime, nastalo najstarije slovensko mjesto Ptuj, njezine obale predstavljaju jednu od najživahnijih točaka Maribora, a poseban pečat daje i Varaždinu. S mnogim zanimljivostima ne zaostaju ni manja mjestašca kroz koja prolazi na svojem vijugavom putu. Međutim, na svoje proputovanje turist može i drukčije, bez aktivnih gradskih točaka. Na svojem se biciklističkom putovanju turist može zaustaviti na šumovitim obroncima, travnjacima i obalama koje donose čaroban osjećaj mira. Također može posjetiti mnoge kulturne i prirodne znamenitosti u blizini biciklističke staze i okrijepiti se tradicionalnim lokalnim specijalitetima. Ne treba izostaviti ni kušanje odličnih podravskih vina. Usprkos tome što rijeka Drava teče kroz urbana središta i na nekim je dijelovima ograđena umjetnim nasipima i jezerima hidroelektrana, čini se da to uopće ne ometa njezin suživot s prirodom. Među bregovima i po ravnici rijeka polako teče svojim koritom i pruža utočište mnogim životinjskim i biljnim vrstama. Zbog biološke raznovrsnosti, uz Dravu su svoje mjesto našli mnogi parkovi prirode koji svoje biljno i životinjsko bogatstvo pokazuju svima koji ga žele vidjeti i okusiti na vlastitoj koži. Na biciklističkom putu kulturne su znamenitosti uz rijeku Dravu posebno povezane s povijesnim događajima na tom području. Brojna arheološka nalazišta svjedoče o ranom naseljavanju, a autentičnu kulturnu baštinu trude se očuvati i mnoga lokalna društva i organizacije. Na svom putu turist će imati mogućnost posjeta raznim muzejima, crkvama i dvorcima te doživjeti brojne tradicionalne proslave, od kojih će mnoge prikazivati stare običaje koji se ovdje, možda više nego bilo gdje drugdje, ne namjeravaju zaboraviti. Po rijeci se također može spustiti čamcem, a vrlo je popularan i ribolov. Na putu se turisti mogu zaustaviti u klasičnim toplicama ili pak se osvježiti u Varaždinskom jezeru. Ono je već godinama omiljeno kupalište koje tijekom vrućih ljetnih dana pruža ugodno osvježenje nogama umornim od vožnje (http://www.muradrava-bike.com/27.6.2015.)


30

Ana-Marija Makarić


2. RUTA UZ MURU Murska biciklistička staza je poznata kao jedna od najljepših biciklističkih staza u tom kraju. Turisti imaju mogućnost uživati u laganoj vožnji s obiljem kulinarskih užitaka uz čarobni krajolik rijeke Mure. Staza od turista zahtijeva samo uživanje u srdačnoj dobrodošlici, odličnoj kuhinji, zelenom krajoliku okruženom poljima i beskonačnim livadama, tajanstvenim šumama i opojnim vinogradima. Tijekom vožnje biciklom turist korak po korak otkriva bogatu povijest regije, njenu kulturu, prirodu i ljude. Ako pak se odluči pratiti označenu biciklističku stazu, ruta ga vodi mimo mnogih kulturnih i prirodnih znamenitosti, a istovremeno će aktivne sportaše možda primamiti i mogućnosti neke druge vrste rekreacije koje se nude usput (http://www.mura-dravabike.com/ 27.6.2015.). 5.3.3. BIMEP Povodom obilježavanja Dana Međimurske županije, Međunarodnog dana zdravlja i Dana planete Zemlja, Međimurski savez sportske rekreacije „Sport za sve” svake godine

organizira

tradicionalnu

sportsko-rekreativnu

manifestaciju:

„Biciklima

međimurskim putovima“- BIMEP. Start ili početak vožnje moguć je u bilo koje doba u tom vremenu s jednog od 16 punktova. Radi se o tradicionalnoj i međunarodnoj manifestaciji te jednoj od najmasovnijih biciklističkih događanja u Međimurju. Želja organizatora je da se uključi što veći broj sudionika bez obzira na godine, spol i zanimanje i to na jednom od 16 punktova. Punktovi su se svih godina održavanja utrke nalazili u Donjem Kraljevcu, Svetoj Mariji, Donjoj Dubravi, Kotoribi, Prelogu, Orehovici, Čakovcu, Pušćinama, Macincu, Gornjem Mihaljevcu, Lopatincu, Štrigovi, Svetom Martinu na Muri, Murskom Središću, Domašincu i Podturnu. Prilikom uključivanja svaki sudionik dobije prigodnu diplomu s ucrtanom trasom kretanja i to nakon što ispuni prijavnicu s kojom potvrđuje da je suglasan da na vlastitu odgovornost sudjeluje u manifestaciji. Za djecu i mlađe od 14 godina pristupnicu potpisuje (ili supotpisuje) roditelj. Uključenje u manifestaciju (startnina) iznosi 5,00 kn. Dolaskom na punktove svaki sudionik dobiva pečat u svojoj diplomi, kao dokaz da je prošao određenu dionicu. Svima je poznato da je život najdragocjenije što čovjek ima, ali on ima puni smisao ako je zdrav um i zdrav organizam. Stoga BIMEP želi „pokrenuti“ ljude i uključiti što veći broj građana u jedan od oblika tjelesne aktivnosti (biciklizam) s


31

Ana-Marija Makarić


ciljem da se stvori navika za redovnom tjelesnom aktivnošću kako bi se osigurao dug i kvalitetan život (http://www.cakoveconline.com/vijesti-vise.asp?id=5900 27.6.2015.).

Slika 12: Ruta BIMEP-a

Izvor: http://www.cakoveconline.com/vijesti-vise.asp?id=5900 (17.7.2015.)


32

Ana-Marija Makarić


5.3.4. Putovima Zrinskih Međimurska županija, najsjeverniji hrvatski kraj, i područje grada Sigeta u Mađarskoj, oduvijek su bili na raskrižju kultura. Na povijest ovih krajeva snažno je utjecala energija hrabrosti, odlučnosti, borbe, sloge i razvoja njenih naroda. Kultura, postignuća i identitet ovih regija duboko su obilježeni tijekom 16. i 17. stoljeća od strane obitelji grofova Zrinskih. Bili su aristokrati, vojskovođe, hrvatski banovi i veleposjednici te su stoljećima vodili iznimno uspješan život u vrlo teškim općim društvenim uvjetima. Njihovi suvremenici prepoznali su njihov značaj, ne samo u regiji nego i cijeloj Europi. Francuski kardinal Armand Jeandu Plessis Richelieu čak je tvrdio da je Nikola IV. Zrinski svojim vodstvom i hrabrom obranom u bitci kod Sigeta protiv Osmanskog carstva „spasio civilizaciju”. Kroz ove tematske rute turisti mogu iz prve ruke doživjeti kako su Zrinski oblikovali širu regiju (http://zrinskiroute.eu/27.6.2015.). 5.3.4.1.O projektu Turistička promocija tematskih putova obitelji Zrinski u prekograničnom području – „Putovi Zrinskih“ naziv je projekta kojem je vrijeme trajanja punih 16 mjeseci, konkretno od 1.4.2014. do 31.07.2015. Partneri u projektu su Sigetski Várbaráti Kör (HU – vodeći partner), MMČ – Muzej Međimurja Čakovec (HR – partner),HICS – Humán Innovációs Csoport Nonprofit Korlátolt Felelősségű Társaság (HU – partner), te se kao glavni suradnik u navedenom projektu spominje turistička zajednica Međimurske županije. Ukupna vrijednost projekta iznosi 449.015,00 eura, od kojih 371.253,65 eura sufinancira EU. Projektom se nastoje etablirati Međimurje i Siget kao turističke destinacije za domaće i međunarodno tržište. Tradicija, povijest, mjesta i spomenici povezani s obitelji Zrinski smatraju se važnim za razvoj turizma obje regije. Članovi obitelji Zrinski bili su redom političari, diplomati, hrvatski banovi, ratnici, gospodarstvenici, pjesnici te zagovaratelji ideje suvereniteta Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Glavna je svrha projekta izrada tematskih putova kroz koje će se moći istraživati povijest obitelji Zrinski na području dviju regija, prezentirati sadržaj posjetiteljima kroz uporabu visokih tehnologija na glavnim info točkama projekta te obilaziti područja uključena u tematski put. Lokacije tematskog puta kojima se povezuje cijeli prostor Međimurske županije i nadovezuje na slične tematske putove u Mađarskoj, odabrane su kako bi se kulturno-povijesno nasljeđe obitelji Zrinski


33

Ana-Marija Makarić


iskoristilo u turističke svrhe, ali i približilo javnosti. Povijesni značaj obitelji Zrinski i lokacija na kojoj su nekada boravili i njome gospodarili, može biti atraktivni čimbenik posjećenosti, posebice kroz moderan način prezentacije sadržaja. Projekt se temelji na građi 16. i 17. stoljeća, no kroz moderni i edukativni prikaz sadržaja visoko tehnološkim alatima predstavlja turističku ponudu s karakteristikama 21. stoljeća ( Kalšan, 2014 : 1).

Slika 13: „Putovima Zrinskih“

Izvor:

http://lag-medjimurskidoliibregi.hr/predstavljanje-projekta-putovima-zrinskih/

(17.7.2015.) Prema

projektu

„Turistička

promocija

tematskih

putova

obitelji

Zrinski

u

prekograničnom području – Putovi Zrinskih“ čija je izvedba trajala 16 mjeseci, a suučesnik u samoj ideji i provedbi profesor V. Kalšan „Putovi Zrinskih“ prolaze kroz sljedeća mjesta:


34

Ana-Marija Makarić


Čakovec je danas gospodarsko, administrativno i kulturo središte Međimurske županije, a nekada je u njemu stanovala obitelj Zrinski. Od glavnog je grada Zagreba udaljen 90ak kilometara. Sam grad Čakovec, bez prigradskih naselja te ostalih naselja u sklopu istoimene općine, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine broji 15 185 stanovnika. Stari grad Zrinskih, spomenik je nulte kategorije te jedna od najznačajnijih znamenitosti ne samo Međimurja, već i kontinentalne Hrvatske općenito, dok je u vrijeme Zrinskih, Čakovec bio važno trgovište. Turistička ponuda grada uključuje i „Muzej Međimurja Čakovec“, smješten unutar Starog grada Zrinskih, memorijalnu zbirku „Ladislava Kralja Međimurca“ te arhitekturu samog centra grada, primjerice secesijsku zgradu nekadašnjeg trgovačkog kasina. Od manifestacija koje se održavaju tijekom godine valja izdvojiti: „Međimurski fašnik“, „Ljeto u gradu Zrinskih“ te „Porcijunkolovo“.

NEDELIŠĆE se može pohvaliti kulturnim znamenitostima kao što su crkva „Presvetog Trojstva“ u kojoj se nalazi kasnogotička kustodija te kip „Gospe Lurdske“ iz 1883. godine, najstariji u Hrvatskoj. Ostali sadržaji turističkog potencijala uključuju smotru hrvatske pučke popijevke iz Međimurja s tridesetogodišnjom tradicijom međimurske popijevke, privatnu zoološku zbirku prepariranih životinja Andrije Lesingera te zaštićeni spomenik prirode, 300 godina staro stablo platane. GORNJI KURŠANEC u svojoj je turističkoj ponudi gotovo u potpunosti podređen rekreativcima. Akumulacijsko jezero na rijeci Dravi pogodno je za nautički turizam koje uključuje jedrenje na dasci, skijanje na vodi, vožnju skuterom i slično. VULARIJA administrativno pripada općini Orehovica, a smještena je uz rijeku Dravu i udaljena 11 kilometara od Čakovca te 14 kilometara od Varaždina. U 16. i 17. stoljeću Vularija je imala određeni gospodarski značaj jer se u njoj nalazio veliki marof i kurija obitelji Zrinski. PRELOG danas krasi prekrasna barokna crkva građena u vremenu od 1758. do 1761. godine, te je kao takva glavni dio turističke ponude, dok se ostali dio iste bazira na sportsko-rekreativnim sadržajima uz akumulacijsko jezero HE Dubrava.


35

Ana-Marija Makarić


DONJI VIDOVEC kao najvažniji dio turističke ponude navodi ispiranje zlata. Nude se i različite sportsko-rekreacijske aktivnosti, prvenstveno golf, lov i ribolov. Od kulturnih znamenitosti neizostavna je župna crkva „Sv. Vida“, građena krajem 18. stoljeća u kasno barokno-klasicističkom stilu, iako se vjeruje da dio temelja potječe iz 15. stoljeća kada je na tom mjestu postojala gotička crkva. DONJA DUBRAVA ističe se po spomeniku koji je 2001. godine podignut utvrdi i njenom graditelju banu Nikoli Zrinskom Čakovečkom. Osim navedenog spomenika u Donjoj Dubravi vrijedi pogledati nekolicinu zgrada koje datiraju iz 19. stoljeća, kao što su nekadašnje kuće obitelji Hirschler (danas Dom zdravlja) te obitelji Kaufmann i Zalan. Turističke manifestacije uglavnom su vezane uz tradiciju pa uključuju fašnik (fašenjk), smotru međimurskog folklora, proščenje i slično. KOTORIBA je svoju turističku ponudu podredila današnjoj župnoj crkvi „Blažene Djevice Marije Žalosne“, najveće crkve u Međimurju, a osim nje obuhvaća jednu od postaja „Ceste tradicije“ koja predstavlja tradicionalne zanate. Također se može pogledati etno zbirka koja uključuje narodne nošnje, kao i prikaz narodnih običaja. GORIČAN u svoju širu turističku ponudu uključuje Izletište „Zelengaj“ uz rijeku Muru čija ponuda sadrži šetnje, ribolov, jahanje, gastronomsku ponudu. DOMAŠINEC u svoju turističku ponudu uključuje edukativnu šetnju po poučnoj stazi „Murščak“ koja sa svojih 12 stajališta nudi iscrpne informacije o geografskim, gospodarskim, kulturno-povijesnim te eko - sustavima toga kraja. NOVAKOVEC uključuje ponudu rekreativne prirode i odnosi se prvenstveno na ribolov uz rijeku Muru. PODTUREN kao jednu od najvećih turističkih prednosti u prvi plan stavlja crkvu „sv. Martina“ koja predstavlja jednu od rijetkih očuvanih sakralnih građevina u gotičkom stilu. Osim nje, turistička ponuda Podturna obuhvaća i dio eko - muzeja „Mura“ koji nudi ne samo ljepote biološke raznolikosti uz rijeku Muru, već i kulturnu raznolikost, tradiciju, stare običaje i slično.


36

Ana-Marija Makarić


MURSKO SREDIŠĆE može se pohvaliti „Spomen domom rudarstva“, budući da mjesto nosi titulu „Grada rudara“. Kao i Podturen, Mursko Središće čini dio eko muzeja Mura, koji privlači svojom krajobraznom i kulturnom raznolikošću. HLAPIČINA LAPŠINA svoj turistički položaj može zahvaliti blizini Spa & Sport Resortu Sveti Martin. ŠTRIGOVA i njezina turistička ponuda baziraju se na crkvama, a valja napomenuti i da se u crkvi sv. Jeronima mogu pogledati freske poznatog hrvatskog baroknog slikara Ivana Rangera. Osim toga, u Štrigovi se zadržala tradicija bavljenja vinogradarstvom pa je mjesto jedno od postaja „Vinske ceste“. Sukladno tome, dodatna turistička atrakcija vezana uz vinogradarstvo je i manifestacija „Urbanovo“ na kojoj vinari predstavljaju svoja vina. SVETI JURAJ NA BREGU u svoju turističku ponudu uključuje tradicijsku kuću u Frkanovcu, dvije postaje na „Cesti tradicije“, tradicionalnu kuhinju u restoranu Međimurski dvori u Lopatincu i tradicionalne rukotvorine u Galerijsko - edukativnom centru „Međimurske ruke“ u Brezju, „Arcadia“ wellness park u Frkanovcu kao i adrenalinski centar „Accredo“ u Zasadbregu. ŠENKOVEC je poznat po Morandinijevom kompleksu, sadašnjoj Ksaipi. SIGET je u razdoblju Zrinskih predstavljao jednu od najvažnijih graničnih utvrda u zemlji. Sastojao se od četiri dijela: unutarnje utvrde, vanjske utvrde, staroga grada i novoga grada. Povijesna je utvrda danas obnovljena i diljem grada su postavljeni spomenici koji časte žrtvu Zrinskog i njegovih ljudi.


37

Ana-Marija Makarić

6.


ZAKLJUČAK

Suvremeni turistički trendovi pokazuju da se tradicionalni motivi odmora sve više zamjenjuju s motivima i sadržajima aktivnog odmora, te sport i sportske rekreacija sve značajnije utječu na sadržaje i kvalitetu provođenja aktivnog odmora u nekoj turističkoj destinaciji. Ljudi su danas sve više zainteresirani za upoznavanje različitih krajeva, kultura i običaja, samo je potrebno da županija u suradnji s lokalnom zajednicom osmisli i ponudi program za jednodnevne i višednevne izlete i na taj način proba privući što više zainteresiranih rekreativaca, putnika, izletnika, planinara, penzionera, osnovnoškolaca, studenata i niz drugih radnih skupina ljudi koji bi kao grupa prolazili osmišljenom trasom. Također se može reći da turizam i sport djeluju sinergijski na način da turizam sa svojim prirodnim resursima i kapacitetima nudi osnovne elementarne uvjete boravka gostiju, dok sport u različitim oblicima sudjeluje u oblikovanju, obogaćivanju i oplemenjivanju turističke ponude, au ovom konkretnom slučaju radi se o cikloturizmu. Hrvatska pripada u manje europske zemlje, ali zbog svoje geografske raznolikosti i prošaranosti ima perspektivu postati jedna od vodećih turističkih destinacija takve vrste turizma. Iz svega navedenog u prijašnjem tekstu jasno je da Međimurje konkurira kao idealan kraj za rekreativni biciklizam, te da je isto tako regija koja predstavlja najbolju perspektivu za daljnji razvoj sa svim svojim potencijalima i sportsko - rekreacijskim oblicima. Tome će dodatno pridonijeti projekti „Mura-Drava Bike“, „Putovima Zrinskih“ koji će uvelike pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju, pa samim time i smanjenju iseljavanja i stvaranju ugodne klime i idealnog okruženja za daljnji razvoj turizma.


38

Ana-Marija Makarić


7. LITERATURA KNJIGE: 1. Bartoluci, M.; Čavlek, N. ( 2007. ) Turizam i sport – razvojni aspekti, Zagreb, Školska knjiga 2. Bartoluci, M.; Andrijašević, M.; Breslauer, N.; i sur. ( 2012. ) Stanje i mogućnosti zdravstvenog i sportsko - rekreacijskog turizma, Sveti Martin na Muri, Međimursko veleučilište u Čakovcu 3. Bartoluci, M.; Pletenac, V.; Horvat, V. ( 2010. ) 1. Hrvatski znanstveno stručni skup o menadžmentu u turizmu i sportu, Čakovec, Međimursko veleučilište u Čakovcu, Međimurski savez sportske rekreacije i Gimnastički klub „ Marijan Zadravec Macan“ 4. Breslauer, N.; Zengal, M.; Hegeduš, I.; Vidović, M.; Gobec, D.; Pletenac, K. Ciklovodiči – Nastavni materijal, Čakovec, Međimursko veleučilište u Čakovcu 5. Čavlek, N.; Bartoluci, M.; Prebežac, D.; Kesar, O.; i sur. ( 2011. ) Turizam – ekonomske osnove i organizacijski sustav, Zagreb, Školska knjiga 6. Galičić, V.; ( 2014. ) Leksikon ugostiteljstva i turizma, Opatija, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija 7. Kalšan, V.; (2014.), Nikola Zrinski Čakovečki ( 1620. – 1664. ), Čakovec, Muzej Međimurja Čakovec 8. Kotler, P.; Bowen, J.T.; Makens, J.C. ( 2010. ) Marketing u ugostiteljstvu, hoteljerstvu i turizmu, Zagreb, IZVORI S INTERNETA: 1. Adria hotel Sv. Martin http://www.spa-sport.hr/hr/?gclid=CNHhrPP9wccCFaISwwodhMYHxA (15.7.2015.) http://www.spa-sport.hr/hr/aktivnosti/sport-i-rekreacija/biciklizam-adria-bikehotel/adria-bike-hotel (15.7.2015.)


39

Ana-Marija Makarić


http://www.spa-sport.hr/hr/aktivnosti/sport-i-rekreacija/biciklizam-adria-bikehotel/biciklisticke-staze (15.7.2015.) http://www.spa-sport.hr/hr/smjestaj (15.7.2015.) http://www.spa-sport.hr/hr/aktivnosti (15.7.2015.) 2. Bike& Bed smještaji http://www.mojbicikl.hr/bike-bed/meniHR.asp?id=e (25.6.2015.) 3. Projekt Mura-Drava Bike http://www.mojbicikl.hr/bike-bed/meniHR.asp?id=ewww.mura-drava-bike.com (25.6.2015.) http://www.mura-drava.eu/hr (25.6.2015.) 4. Projekt Putovima Zrinskih http://zrinskiroute.eu (25.6.2015.) 5. Registar biciklističkih ruta u Hrvatskoj http://biri.rute.hr/hr/page/about (25.6.2015.) http://biri.rute.hr/hr/routes/ (25.6.2015.) 6. Strategija razvoja turizma http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf (27.6.2015.) 7. Turistička zajednica međimurske županije http://tzm.hr (27.6.2015.) http://www.cakoveconline.com/vijesti-vise.asp?id=5900 (27.6.2015.) 8. Turistička zajednica Istarske županije http://www.istra.hr (27.6.2015.) 9. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije Međimursko veleučilište u Čakovcu

40

Ana-Marija Makarić


http://www.dalmacijanews.hr/clanak/41ei-dalmacija-ulaze-u-cikloturizam-1500kilometara-biciklistickih-staza- (27.6.2015.) http://www.dalmatia.hr/hr (27.6.2015.)


41

Ana-Marija Makarić


POPIS GRAFIKONA, SLIKA I TABLICA POPIS GRAFIKONA Grafikon 1 : Ponuda smještaja u toplicama Sv.Martin..................................................14 Grafikon 2 : ROAD rute i ono što biciklist putem može doživjeti................................15 POPIS SLIKA Slika 1: Model bicikla iz 18.stoljeća.................................................................................6 Slika 2: CIKLOTURIZAM – kad turizam postane ciklo..................................................8 Slika 3: BIKE&BED smještaj u Istarskoj županiji.........................................................13 Slika 4: „Rent a bike“ u toplicama Sv.Martin................................................................14 Slika 5: Primjer održavanja svjetskog dana biciklista u Osijeku....................................18 Slika 6: Istra bike atlas....................................................................................................24 Slika 7: Prikaz duljine staze Parenzana u Istri................................................................25 Slika 8:ValamarTerra Magica.......................................................................................26 Slika 9: Etapa Zadar-Šibenik .........................................................................................27 Slika 10: Svečanost TZ Međimurja u Prelogu................................................................28 Slika 11: Logo Mura-Drava bike....................................................................................29 Slika 12: Ruta BIMEP-a.................................................................................................32 Slika 13: „Putovima Zrinskih“........................................................................................34 POPIS TABELA Tabela 1: Cjenik najma bicikala.....................................................................................16 Tabela 2: Cjenik najma e-bicikala..................................................................................16


42

RAZVOJ CIKLOTURIZMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Recommend Documents