društvo s ograničenom odgovornošću Zagreb, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2 PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM

društvo s ograničenom odgovornošću

10000 Zagreb, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2

Uprava šuma Podružnica Vinkovci Odjel za uređivanje šuma

PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM UNUTAR ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA

VUKA GJ „DUBRAVE“ ODJELI 1 - 16 ŠUMARIJA VUKOVAR

Važi od 01.01.2009.g. do 31.12.2018.g.

SADRŽAJ Uvod

3

I Opis šuma i šumskih zemljišta unutar zaštićenog krajolika Vuka

3

1. Povjesni podaci

3

2. Prirodne značajke

5

2.1. Zemljipisni položaj

6

2.2. Orografske i hidrografske prilike

6

2.3. Geološka podloga i tlo

6

2.4. Klima

9

2.5. Vegetacija

14

2.6. Ekološko-gospodarski tipovi

19

2.7. Općekorisne funkcije šuma

22

II Dosadašnje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima unutar zaštićenog krajolika Vuka

31

1. Prikaz gospodarenja šumama i šumskim zemljištima i sklopu zaštićenog krajolika s bilancom po odsj...

31

2. Šumskouzgojni radovi - PBR

31

3. Radovi zaštite šuma

33

4. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)

34

5. Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda

37

6. Šumske prometnice

37

7. Podaci o divljači

37

8. Propadanje šuma

40

9. FSC certifikat

41

III Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta u zaštićenom krajoliku

42

1. Površina

42

2. Drvne zalihe i prirasti u zaštićenom krajoliku

51

3. Opis uređajnih razreda

57

4. Zdravstveno stanje

65

IV Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u sklopu zaštićenog krajolika 1. Cilj i način gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u sklopu zaštićenog krajolika

67 67

1.1. Ekološka mreža

68

1.2. Zaštićeni krajolik

70

2. Mjere i uvjeti zaštite prirode sukladno posebnom propisu

71

3. Šumskouzgojni radovi

75

4. Određivanje etata

77

4.1. Etat glavnog prihoda

77

4.2. Etat prethodnog prihoda

77

5. Zaštita šuma

83

6. Lovno gospodarenje

87

7. Gospodarenje faunom

87

8. Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda

89

9. Opis staništa i sastojina

90

V Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume

224

VI Usklađenost Programa s Prostornim planom županije

224

VII Usklađenost Programa s Uvjetima zaštite prirode

225

2

UVOD Temeljem članka 13. stavak 3. Zakona o zaštiti prirode (“Narodne novine” br. 30/94 i 72/94), članka 14. stavak 1. točke 10. alineja a i f) i članak 67. Statuta Županije vukovarsko-srijemske (“Službeni vjesnik” broj 4/94 i 9/95), čl. 20. i 59. Poslovnika o radu Županijske skupštine (“Službeni vjesnik” br. 7/94), a uz prethodnu suglasnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša klasa: 612/07/98-01/665; Ur. br. 542-08-VM-99-6 od 1. travnja 1999. i mišljenja “Hrvatskih šuma” – javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb Ur.br. 349-09-JR/99-673-1 od 8. veljače 1999. godine, Skupština Vukovarsko-srijemske županije donijela je na 15. sjednici 18. lipnja 1999. godine

ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA VUKA Klasa: 351-01/99-01/02, Ur.br. 2188/1-03-99-4 od 18. lipnja 1999. godine Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika sastavni su dio gospodarske jedinice Dubrave (odjeli 1-16) kojom gospodari šumarija Vukovar.

I

OPIS ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA UNUTAR ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA VUKA 1. POVJESNI PODACI

Za vrijeme Vojne krajine, koju je ustrojila Austro-ugarska monarhija kao vojnoobrambeni sustav duž turske granice, ove šume bile su prašumskog tipa. Šume su bile carsko vlasništvo, a korištene su od strane vojne uprave za podizanje utvrda, mostova, ograda i za ogrijevno drvo. Da bi se spriječilo prekomjereno pustošenje šuma i uvelo nekakav red u gospodarenju carskim šumama u Vojnoj krajini, carica Marija Terezija izdala je 1755. godine poseban red i instrukciju, a već 1769. godine i novi šumski red o čuvanju, zaštiti i uzgajanju šuma. Propisi šumskog reda i dalje se usavršavaju kao npr. u 1788. godini kada je za te šume propisano potrajno gospodarenje. U to vrijeme iz ovih šuma dobivali su se novčani prihodi od žirovine, paše, pepelarenja, paljenja ugljena i proizvodnje hrastovih dužica za francusko i njemačko tržište. 3

Novo, značajno, doba za šume i šumarstvo uopće nastupilo je od godine 1871. kada je razvojačena Vojna krajina i kada su sve šume na njenome području podijeljene na dva, po vrijednosti jednaka dijela: od kojih je jedan pripao državi, a drugi krajiškim imovnim općinama (BIO) koje su osnovane 1873. godine. U širem smislu riječi, kada je u pitanju historijat, sa povijesnog motrišta ovim područjem je upravljala Austrijska dvorska komora. Godine 1728. Vukovar s okolicom (uključivši naravno i šume) dane su grofu SISTEINU od strane austrijskog cara. Grad Vukovar i sve posjede ovaj grof je prodao 1736. godine njemačkom grofu ELTZU pod čijom upravom je bilo sve do kraja Drugog svjetskog rata. Grof je nastojao dobiti što veću korist kako iz poljoprivrednih tako i šumskih površina, pa iz toga vremena datiraju velika krčenja i njihovo pretvaranje u livade, pašnjake i poljoprivredne površine. S druge strane pod utjecajem naprednog zapadno-europskog šumarstva, grofovski šumari (uglavnom stranci), nastojali su povećati ekonomičnost šuma koje na ovom području daju dobre prinose. Za šume grofovije ELTZ prva gospodarska osnova izrađena je 1905. godine prema kojoj su mješovite sastojine manje vrijednih vrsta pretvarane u tzv. čiste hrastike (zbog i tada visoke cijene hrastovine), te uz istovremeno povećanje površina pod crnim orahom. Zbog čestih napada gubara i zlatokraja (naročito u periodu 1915. - 1920. godine) odustalo se od čistih hrastovih sastojina, te se posvetilo više pažnje podizanju kulture bagrema, crnog oraha po sistemu šumsko-poljsko gospodarenja. Imovne općine ukinute su krajem 1941. godine odredbom tadašnje NDH čime su ukinuta i sva dotadašnja pravoužitnička prava. Po završetku II svjetskog rata nova vlast potvrdila je 1947. godine ovo ukinuće te su šume gospodarske jedinice Dubrave postaju općenarodna imovina pod upravom Okružnog narodnog odbora u Slavonskom Brodu. Te godine vrši se "brza inventarizacija" šuma radi što bržeg određivanja šumskih površina i šumskog fonda. Od 1954. godine ova gospodarska jedinica je pod upravom šumarije Vukovar. Krajem 1959. godine na temelju Zakona o šumama, a na političko-teritorijalnim načelima osnivaju se Šumsko privredna područja u Hrvatskoj. Za ta područja ponovno se formiraju šumarska gospodarstva. Razdoblje 60-tih godina prošlog stoljeća obilježava konverzija (krčenje) manje vrijednih klasičnih šuma te njihovo prevođenje u plantaže topola (oko 5000 ha plantaža ili kultura brzo-rastućih šuma uglavnom ea. topola). Ovaj veliki zadatak pratila je i poljoprivreda, jer su topole tražile obradu zemljišta, pa je u tom smjeru bila orijentirana i mehanizacija. U šumskoj proizvodnji udomaćuje se motorna pila i traktor. 4

Nakon brojnih reorganizacija šumarstva u razdoblju od 1947. do 1991. godine na temelju “Zakona o šumama” s primjenom od 1. siječnja 1991. godine, provedena je nova, posljednja reorganizacija šumarstva u cijeloj Hrvatskoj kojom se ukidaju dosadašnja šumskogospodarska područja, a formira se jedinstveno šumskogospodarsko područje na teritoriju cijele Republike Hrvatske, kojim gospodari trgovačko društvo “Hrvatske šume”. Šumarija Vukovar koja neposredno gospodari šumama ove gospodarske jedinice pripada Upravi šuma Podružnica Vinkovci. Odlukom o proglašenju zaštićenog krajolika Vuka 1999. godine šumski predjeli Asađ, Buđak i Šomođ proglašavaju se zaštićenim dijelom prirode, te od tada u njima prestaje intenzivna gospodarska aktivnost. 2. PRIRODNE ZNAČAJKE Položaj zaštićenog krajolika Vuka

5

2.1. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ Zaštićeni krajolik Vuka obuhvaća dio toka rijeke Vuke od stacionaže 21.500 m do 38.700 m (željeznički most u Gabošu) riječnog toka sa šumama hrasta lužnjaka, običnog graba, bagrema, poljskog jasena, cera i crnog oraha, te vlažne livade čiji se pojas proteže do obradivih površina s jedne i druge strane rijeke Vuke između Gaboša i Tordinaca ukupne površine od 694,81 ha na k.o.Antin k.č. br. 497, 498, 991, 992, 994, 996, 997, 998, 999, 1016, 1017, 1019, 1020, 1030, te dijelovima čestica 995, 1007, 1008, 1022; na k.o. Gaboš na k.č. br. 321/1, 322/1, 322/2, 744, 753; na k.o. Tordinci na k.č. br. 732, 733, 734, 735, 745, 747, 748, 749, 750, 751, 752, 753, 754, 756, 757, 758, 759, 760, 761, 762, 763, 765, 769, 770, 771, 772, 773, 774, 775, 776, 777, 778, 779, 780, 783, 785, 786, 787, 788, 789, 790, 791, 792, 794, 1623, 1624, 1687 i dijelovima čestica 735, 736, 737, 738, 741, 746, 755, 767, 773, 781, 782, 784, 789, 791, 793, 793, 795; te na k.o. Ostrovo na k.č. br. 319, 320, 321, 322, 784, 930. Šume zaštićenog krajolika su jedan šumski kompleks međusobno razdvojeni rijekom Vukom, a nalaze se između sela Antin, Gaboš i Tordinci. Ovim šumama i šumskim zemljištem obuhvaćena su tri šumska predjela: Asađ (odjeli 1-6), Buđak (odjeli 7-9) i Šomođ (odjeli 10-16) gospodarske jedinice Dubrave kojom gospodari tvrtka Hrvatske šume d.o.o. 2.2. OROGRAFSKE I HIDROGRAFSKE PRILIKE Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka nalaze se na prijelazu iz Đakovačkog u Vukovarski Ravnjak. Obuhvaćeni šumski kompleks ispresjecan je rijekom Vukom u koju se ulijevaju veći ili manji kanali koji odvodnjavaju susjedne poljoprivredne odnosno šumske površine. 2.3. GEOLOŠKA PODLOGA I TLO Geološka podloga Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka nalaze se na aluvijalnim nanosima (Qal) iz kvartara. Osnovna karakteristika aluvijalnih nanosa je velika heterogenost u horizontalnom i vertikalnom smislu, tj. izražena izmjena različitih slojeva različite granulacije i boje od sive, sivosmeđe, smeđe pa i crvenkaste. U donjim vodenim

6

tokovima prevladavaju ilovače, muljevi i prašnasti materijali, dok prema gore dolaze pijesci, a često i šljunci, te čak i nepravilno kršje raznih stijena. Aluvijalna područja često su i plavljena, pa u neku ruku predstavljaju katkad i močvarna područja. U principu aluvijalni nanosi imaju relativno visoku podzemnu vodu, koja kapilarnim gibanjem prema površini ima velikog utjecaja na vegetaciju. Tlo Tipovi tala koja su obrasla šumama ili se nalaze u kategoriji neobraslih proizvodnih šumskih zemljišta, a obuhvaćeni su zaštićenim krajolikom Vuka jesu: - lesivirano tlo (luvisol) - zastupljen na 451,59 ha, - ritska crnica (humoglej) - zastupljena na 28,39 ha. LESIVIRANO TLO - LUVISOL

Luvisoli se stvaraju na ilovastim supstratima ili na stijenama čijim raspadanjem može nastati dublji ilovasti profili. Najčešći supstrat je les, zatim stari aluvijalni i jezerski nanosi, glečerski nanosi i drugi. Riječ "luvisol" je latinskog podrijetla, a dolazi od riječi luo isprati, što ističe bitnu karakteristiku ovog tla (ispiranje gline). Luvisoli su vezani za humidne regije, u kojima se mogu formirati descedentni tokovi vode. Budući da se luvisoli nalaze pretežno na zaravnjenim terenima (najviše na starim riječnim terasama) i u nizinskim pojasevima, njihovu prirodnu vegetaciju čine najčešće hrastove, a rjeđe bukove šume. Ispiranje gline iz gornjih horizonata (E horizont) vrši se kroz krupnije pore i pukotine, odnosno izražena je debazifikacija i acidifikacija, pa je glavni proces peptizacija i ispiranje koloidne frakcije - lesivaža. Tako se diferencira aluvijalni i iluvijalni argibivični horizont. U vlažnim i bazama siromašnim uvjetima, stvara se u našim područjima pretežno ohrični humusno akumulativni horizont. Sklop tla je A-E-Bt-C (ili R). RITSKA CRNICA (HUMOGLEJ)

Ritska crnica zauzima pretežno priterasni dio poloja i depresije na prvoj natpolojnoj terasi, gdje se također osjeća kolebanje nivoa podzemne vode u svezi s promjenom vodostaja. I u depresijama centralnog dijela poloja, može se javiti ritska crnica. Supstrat u ovom dijelu poloja je ilovast do glinovit. U dolinama naših velikih rijeka u Panonskoj nizini, kao i u dolinama srednjoeuropskih rijeka, u ovom dijelu poloja, a naročito u depresijama prve natpolojne terase, velik značaj ima i pretaloženi les. Podzemna voda u ovom dijelu poloja je najviša i zajedno s poplavnom vodom prouzrokuje suficitno vlaženje čitavog profila u toku većeg dijela godine.

7

Iako suficitno vlaženje čitavog profila traje veći dio godine, u vrijeme niskih vodostaja (kasni ljetni period) dolazi do isušivanja humusnog horizonta, pa anaerobnu transformaciju organskih materija zamjenjuje intenzivna aerobna transformacija koja vodi stvaranju zrelog humusa. Procesi aerobne transformacije su naročito pospješeni poslije kopanja drenažnih kanala, koji znatno skraćuju period suficitnog vlaženja. Procesi oglejavanja u ovom dijelu poloja najviše su izraženi, a pošto je amplituda kolebanja podzemne vode ovdje dosta velika (može iznositi i više od 100 cm), Gso horizont koji se podudara sa zonom kolebanja, daje dominantni pečat procesu oglejavanja u ritskoj crnici. Proces ispiranja karbonata iz površinskih slojeva u Gso pothorizontu, gdje se akumuliraju konkrecije, također je ovdje zastupljen. Humusni horizont ritske crnice je najčešće debljine 50-70 cm. U karbonatskim varijantama humusni horizont ima crnu boju i sitno grudastu do grudastu strukturu. U bezkarbonatnim varijantama on ima jače naglašenu sivu nijansu u boji i obično poliedričnu strukturu. Najglinovitije varijante, koje su obično bezkarbonatne, imaju antracitno crnu boju i prizmatičnu strukturu. Iza humusnog horizonta može postojati i prijelazni A/Gso horizont u kojem se mogu naći veće ili manje akumulacije konkrecija CaCO3, a znakovi oglejavanja u obliku mazotina su uvijek prisutni. Podhorizont Gso, koji dalje slijedi proteže se do dubine veće od 100 cm. On također sadrži konkrecije i znakove oglejavanja (mazotine). Opterećenost tla onečišćivačima Tlo kao otvoreni prirodni sustav naprestano je izloženo utjecajima raznih tvari koje kroz njega samo prolaze, u tlu se transformiraju, ili djelomice zadržavaju. U novije vrijeme, te u specifičnim uvjetima sve više dolazi do uključivanja u pedosferu većih količina (koncentracija) novih tvari koje onečišćuju tlo, izazivaju zagađenja pa i destrukciju pojedinih sistema u tlu, odnosno prenose štetne učinke na organizme, vodu i zrak te tako ugrožavaju cjeloviti ekosustav ili neke njegove dijelove. Izvor štetnih tvari antropogenog porijekla velikim dijelom jest povećana upotreba kemijskih sredstava (mineralna gnojiva i pesticidi) u poljoprivredi, nešto manje u šumarstvu. Industrijska proizvodnja (osobito kemijska industrija) i njezini nusprodukti, energetska postrojenja, prometala, otpadne vode, sredstva za pranje i čišćenje te radionuklearni otpad, pridonose onečišćenju tla. Tvari kao što su sumporni i dušični oksidi, sulfati, sulfidi, nitrati, fotooksidanti, i teški metali dolaze zračnim gibanjima čak iz vrlo udaljenih područja i putem oborina dospijevaju u tlo, te istovremeno štetno djeluju i na zdravlje ljudi, faunu, vode, zgrade, spomenike kulture i ostale objekte, prinos poljoprivrednih kultura i dr. 8

S obzirom na udaljenost većih industrijskih područja, šumama u sklopu zaštićenog krajolika Vuka ne prijeti direktna opasnost zagađenja od navedenih opasnih onečišćivača. No, ovim šumama prijeti velika opasnost od zagađenja tla negativnim utjecajima kemijskih spojeva koji se upotrebljavaju radi poboljšanja poljoprivedne proizvodnje (pesticidi, umjetna gnojiva i dr.), kao i spojeva koji se koriste za kemijsku njegu mladih sastojina. Onečišćenje šumskih tala Republike Hrvatske počelo se tek odnedavno sagledavati. Radi rješavanja ovog problema naša se zemlja povezala sa Europskom unijom čije zemlje članice sustavno prate parametre u sklopu programa "Umiranje šuma" na našem kontinentu. Na bioindikacijskim točkama, koje su postavljene na razmacima 16x16 km motri se fenološko stanje šuma s jedne i sadržaj raznih elemenata u tlu kao što su: dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, cink, mangan, bakar, olovo i drugi teški metali s druge strane. Na biotočkama, koje su postavljene na razmacima 4x4 km motri se samo fenološko stanje šuma. Na području zaštitnog krajolika Vuka nepostoje ni biotočke ni bioindikacijske točke. 2.4. KLIMA Šume svojim životnim procesima obavljaju značajno klimatsko - zaštitnu funkciju. Ona ublažava klimatske ekstreme, dok u većim prostorima osigurava izmjenu zraka te sprečava pojavu hladnih zračnih strujanja. Šuma ljeti povećava vlažnost zraka, ali i njegovu turbulenciju u više slojeve atmosfere. Šume ove gospodarske jedinice nalaze se na području umjereno kontinentalne klime, a prema indeksu efektivnosti oborina pripadaju subhumidnoj klimi. Karakteristika ove klime su izrazite zime i nagli porast temperature u prvom dijelu godine. Premda su količine oborina relativno jednolično raspoređene na cijelu godinu, treba naglasiti da najsuši dio pripada hladnom (zimskom) dijelu godine. Gore navedene činjenice ćemo podkrijepiti stanjem meteoroloških podataka (razdoblje 1971. - 2000. god.) za meteorološku postaju Gradište kraj Županje, koje je obradio Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske, a čija zračna udaljenost od zaštitnog krajolika Vuka iznosi 23 km. Temperatura zraka Temperatura zraka, uz količinu oborina najznačajniji je klimatski element koji uvjetuje horizontalnu i vertikalnu razdiobu vegetacije. 9

U tablici prikazane su srednje mjesečne, te srednja godišnja temperatura zraka u stupnjevima Celsiusa. I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Godišnji prosjek

0,31

2,3

7,0

11,4

16,5

19,6

21,1

20,7

16,7

11,3

5,6

1,7

11,2

Apsolutna maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji Gradište u promatranom periodu je zabilježena u srpnju 1988. godine sa vrijednošću od 40,20 C, dok je apsolutni minimum zabilježen u siječnju 1987. godine sa vrijednošću od –25,00C Oborine Klima nekog kraja najbolje je okarakterizirana razdiobom oborina tijekom godine. Oborine posredno ili neposredno utječu na broj ili veličinu vodotoka, njihovu izdašnost u tijeku godine, na visinu podzemnih voda i vlažnosti tla, te na horizontalnu i vertikalnu razdiobu vegetacije. Manjak oborina i dulje trajanje sušnih perioda pogoršava izgled vegetacije nekog kraja za razliku od onog područja u kojem su obilne oborine uzrokovale bujan razvoj vegetacije. U tablici prikazane srednje mjesečne i ukupne godišnju količinu oborina u promatranom razdoblju u mm. I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Ukupno godišnje

40,5

36,2

41,8

54,4

66,0

81,6

73,7

66,9

57,0

58,7

59,7

49,1

668,2

Količina oborina je prilično jednolično raspoređena na cijelu godinu, iako najviše oborina padne u ljetnim mjesecima, a najmanje zimi. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima promatranog područja spada u Cfwbx tip klime, gdje C označava umjereno toplu klimu (gdje se srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nalazi u intervalu od –30C i 180C), a f označava uglavnom jednolični raspored oborina tijekom godine. Slovo w ukazuje na nepostojanje izrazito sušnog perioda, a također i da se razdoblje sa najmanjim količinama oborina nalazi u zimskim mjesecima. Pošto najtopliji mjesec srpanj ima srednju temperaturu ispod granične temperature od 220C (u Gradištu ona iznosi 21,10C) ovoj klasifikaciji dodano je

slovo b. Budući da

maksimum oborina padne u mjesecu lipnju tj. na prijelazu iz proljeća u ljeto klasifikacija još dobiva oznaku x. Osim toga klime tipa x manifestiraju svoje prijelazno značenje i time, što se temperatura najtoplijeg mjeseca (srpanj) kreće u blizini granice od 220C, što u potpunosti vrijedi za ove krajeve. 10

Relativna vlažnost zraka To je meteorološki element koji pokazuje do kojeg je postotka zrak zasićen vodenom parom pri određenoj temperaturi zraka. Vlaga u zraku ima veliki utjecaj na proces isparavanja sa zemljišta i biljaka, te na promjenu vodenog kapaciteta u stanicama biljnog tkiva. Povoljni uvjeti za rast biljaka su uz relativnu vlažnost zraka između 50% i 90%. U tom se rasponu s povećanjem vlažnosti zraka povećava i fotosinteza. Naime, pri vrlo visokoj relativnoj vlažnosti onemogućena je transpiracija, što nije povoljno ako ljeti zasićenost zraka vodenom parom potraje dulje vrijeme. S druge strane, niska relativna vlažnost uzrokuje pojačan gubitak vode iz biljaka transpiracijom i smanjuje fotosintezu, pa biljka vene i suši se, ako se voda ne može nadoknaditi iz tla. S obzirom na relativnu vlažnost zraka, područje ove gospodarske jedinice pripada kontinentalnom tipu, kod kojeg temperatura zraka djeluje jače na relativnu vlažnost nego stvarna količina vodene pare u zraku, pa stoga minimum nastupa u toplom, a maksimum u hladnom dijelu godine. Relativna je vlažnost naime u obrnuto proporcionalnom odnosu spram temperature zraka, te nadalje ovisi i o geografskoj širini, reljefu, te ima svoj dnevni i godišnji hod. Srednje mjesečne i srednju godišnju vrijednost relativne vlažnosti zraka u % donosimo u slijedećoj tablici. I

II

III

IV

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Godišnji prosjek

84

76

70

66

66

70

67

69

74

78

83

84

74

Mraz Mraz nastaje sublimacijom vodene pare uslijed noćnog ohlađivanja pri vedrom i tihom vremenu kad su temperature zraka ispod 00C. To su zapravo ledeni kristali u obliku ljuskica, iglica,perja ili listića na predmetima na tlu. Osim zimi, mraz se može pojaviti u jesen (rani mraz -nanosi manju štetu, jer se višegodišnje biljke pripremaju za zimsko mirovanje, a jednogodišnje biljke su najčešće završile svoj razvoj), i proljeće (kasni mraz opasniji je i može nanijeti velike štete biljkama, jer tada počinje vegetacijsko razdoblje). Srednji mjesečni i ukupni broj dana s mrazom donosimo u slijedećoj tablici. I

II

III

IV

11

10

8

1

V

VI

VII

VIII

11

IX

X

XI

XII

Ukupno godišnje

4

7

10

51

Snježni pokrivač Kao dan sa snježnim pokrivačem podrazumijeva se dan kada je tlo u 7 sati jednoliko pokriveno snijegom visine barem 1 cm. Snijeg daje potrebnu zaštitu od mraza ozimim usjevima u poljoprivredi, osim toga daje zalihu vode u tlu koja je potrebna vegetaciji u suhim proljetnim mjesecima. Zaštitno djelovanje snježnog pokrivača objašnjava se njegovom slabom vodljivošću topline koje je 10 puta manja od vodljivosti topline tla, s napomenom da se toplinska vodljivost mijenja u ovisnosti o temperaturi i gustoći snijega. Prosječan broj snježnih dana po mjesecima i ukupno godišnje prikazujemo u slijedećoj tablici. I

II

III

IV

15

11

4

1

V

VI

VII

VIII

IX

X

XI

XII

Ukupno godišnje

3

9

43

Vjetar Vjetar je posljedica strujanja zračne mase s područja visokog na područje niskog tlaka, što je u direktnoj vezi s temperaturnim stanjima zračnih masa. Što su te razlike veće,to su veće i brzine, te jačine vjetra. Vjetar posredno ili neposredno utječe na temperaturni režim zraka, na sadržaj vodene pare u zraku, te na intenzitet evapotranspiracijskih procesa. Vjetrulja (ruža vjetra) u brojčanim pokazateljima (%) prikazana je u slijedećoj tablici. N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

5,8

3,0

5,2

4,0

11,2

6,1

6,3

2,3

6,3

SSW SW 4,1

6,8

WSW

W

WNW

NW

NNW

C

4,7

12,2

6,4

9,8

4,6

1,2

Tablica pokazuje da su vladajući vjetrovi na razmatranom području zapadnog i sjeverozapadnog, te istočnog smjera. Na tišinu (C) odnosi se samo 1,2% (100,0% - 98,8% = 1,2%). Naoblaka Važnost ovog meteorološkog elementa je u tome što svojim utjecajem spriječava zagrijavanje tla i atmosfere, odnosno utječe na temperaturno stanje prizemnog sloja zraka, kao i onog na većim visinama. Pod naoblakom razumijevamo pokrivenost neba oblacima koja se izražava skalom od 0 (nebo potpuno vedro) do 10 (nebo potpuno zastrto oblacima).

12

Teoretsko tumačenje pojedinih meteoroloških pojmova preuzeto je iz studije: "Osnovne termičke i oborinske prilike na području Hrvatske" - Državni hidrometeorološki zavod, sektor za meteorološka istraživanja, Zagreb, listopad 1994. godine. Klimadijagram Budući da su glavni klimatski elementi sa sinekološkog gledišta vrlo značajni za razvoj i opstanak biljnih zajednica, njih ćemo sažeto prikazati u klimadijagramu H. Walter-a jer daje sažetak skoro svih klimatskih podataka za istraživano područje.

a = meteorološka stanica b = nadmorska visina stanice (m) c = broj godina (period) motrenja d = srednja godišnja temperatura zraka (0C) e = srednja godišnja količina oborina (mm) 0 f = srednje mjesečne temperature zraka ( C) g = vlažno (humidno) razdoblje h = razdoblje suhoće i = srednje mjesečne količine oborina (mm) 0 j = mjeseci sa srednjim minimumom temperature zraka ispod 0 C k = apsolutni maksimum temperature zraka (0C) l = apsolutni minimum temperature zraka (0C) 0 m = srednja temperatura zraka vegetacijskog razdoblja ( C) 13

2.5. VEGETACIJA Šumske zajednice obuhvaćene zaštićenim krajolikom Vuka su: - šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem - zastupljena na 28,39 ha, - šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rast. šašem - zastupljena na 3,68 ha, - šuma hrasta lužnjaka s vel. žutilovkom i žestiljem - zastupljena na 37,85 ha, - šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom - zastupljena na 410,06 ha. ŠUMA POLJSKOG JASENA S KASNIM DRIJEMOVCEM Leucoio-Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959.

Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) i njegov areal prvi je opisao za našu zemlju Fukarek (1948). Iz njegovih radova jasno se vidi pridolazak i ekološki zahtjevi poljskog jasena. Najvažniji faktori koji uvjetuju razvoj asocijacije u prvom redu su mikroreljef, te s njim u vezi stagnantna i podzemna voda (jer izravnih poplava Save više nema) i tlo koje može biti bazične do kisele reakcije. U orografskom pogledu fitocenoza zauzima najniže, odnosno najvlažnije terene bare i tanjure, nadmorske visine oko 81 metar. Tanjur je otvorena ili zatvorena udubina u tlu. Voda se iz viših tanjura slijeva u niže (otvoreni) ili se iz njih uopće ne može iscijediti (zatvoreni), pa odatle nestaje tek isparavanjem. Na tom području bare su dublji tanjuri u kojima se oborinska voda iz susjednih terena skuplja i tu stagnira, a nestaje tek isparavanjem. U takvim plićim barama i tanjurima razvija se od prirode tipična šuma poljskog jasena. Jasen se, naime, privukao do krajnje granice mogućnosti opstanka šume (barska granica šume). Bare koje leže u većim udubljenjima nisu obrasle šumskim drvećem. Na takve terene vrlo često je unašan američki jasen naknadnim popunjavanjem. Zbog jačeg isušivanja terena područja na kojem se javlja ova zajednica, te snižavanja razine podzemne vode, vidljiva je i u ovoj zajednici tendencija prelaza u zajednice hrasta lužnjaka. Osim dominirajućeg poljskog jasena, primješan je u sloju drveća i američki jasen, a pridolaze i vez, bijela topola, bijela vrba, crna joha i rubno poneki hrast lužnjak lošeg habitusa. Sloj grmlja najčešće izostaje, a obilno je razvijeno hidrofilno prizemno rašće: Carex riparia (obalni šaš), Carex vesicaria (žuti šaš), Caltha palustris (kaljužnica), Leucoium aestivum (drijemovac), Mentha aquatica (metvica vodena), Euphorbia palustris (mlječika močvarna, Urtica radicans (kopriva) i dr. Šuma poljskog jasena je izrazito monotipska pa je zbog toga i priljev organske tvari od otpadnog lišća i grančica u tijeku 1971. godine bio najniži između svih fitocenoza toga 14

područja, te je iznosio 3080 kg/ha u spačvanskom bazenu, a 4370 kg/ha u lipovljanskim šumama. Mnogo veća količina (za 1300 kg) listinca u lipovljanskim šumama pripisuje se optimumu fitocenoze koji se nalazi upravo tamo oko Lipovljana i Jasenovca, gdje su obrast i sklop mnogo veći. ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S RASTAVLJENIM ŠAŠEM Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938.

Slavonska šuma, odnosno šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem proteže se mozaičnim rasporedom u nizinskom dijelu Hrvatske uz glavne rijeke Savu i Dravu i njihove pritoke. Nalazimo je rasprostranjenu u Pokuplju, pored Odre, u Posavini i Podravini. Navedenu subasocijaciju I. Horvat (1938.) smatra tipskom šumom slavonske ravnice. Razvija se u nizinama toga područja, koje većim dijelom poplavljuje indirektne poplave ili stagnirajuća površinska voda. U vertikalnom smislu nalazi se nešto niže od lužnjaka i običnoga graba, ali se na nju nadovezuje izravno ili preko šume lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem ili preko šume lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. Matična podloga je pretaloženi "močvarni prapor", gdje se razvija mineralnomočvarno umjereno izraženo tlo, slabo kisele do praktično neutralne reakcije (pH = 6,006,50). Klima je u širem smislu umjereno kontinentalna. Razina podzemne vode ostaje preko cijele godine dosta visoka i kreće se od 1 do 3 metra. Voda stagnira na površini vrlo dugo (lipanj, srpanj), tj. sve dok se ne ispari, jer je tlo veoma slabo propusno. Nadmorska visina terena kreće se od 80 do 85 m, a za pridolazak zajednice bitna je relativna nadmorska visina i mikroreljef, jer je s tim u vezi i razina podzemne vode. Fenološki ritam u prvom redu pokazuje da se sloj grmlja prvi budi te počinje listanjem, i to Crataegus oxyacantha među prvima, a zatim slijede drugi. Hrast i brijest javljaju se gotovo zajednički, a jasen dosta zaostaje i najkasnije potjera lišće. Glavno drvo ove šume je hrast lužnjak. On se javlja u svim plohama i redovito prevladava u subasocijaciji. Poznato je da su hrastovi u prirodi polimorfni, pa se prema tome u toj zajednici javlja lužnjak u nekoliko oblika koji su međusobno jako izmješani i koje zasada vodimo pod nazivom lužnjak. No svakako će u dogledno vrijeme biti potrebno detaljno proučiti postojanje formi kod hrastova nizinskog područja. Nekada se u ovoj zajednici s velikom stabilnosti javljao nizinski brijest, no on se gotovo potpuno osušio, nakon čega su nastale velike plješine. Jedino se još ponegdje

15

javlja vez (Ulmus leavis) jer je malo otporniji na opaku gljivičnu bolest (Ceratosromella ulmi) koja je najvjerovatniji uzročnik sušenja brijesta. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia) također je član te zajednice, ali je očito više vezan za čiste jasenove sastojine vlažnijeg i karbonatnijeg tla. Sloj grmlja nije jednako razvijen na svim plohama. Ima mnogo šumskih površina gdje je grmlje slabo razvijeno ili ga uopće nema, no u tom slučaju tamo prevladava plava kupina (Rubus caesius), pa govorimo o facijesu te šume. Na drugim mjestima javlja se grmlje u obliku podmlatka hrasta, brijesta i jasena, dok od pravih grmova dolaze glogovi (Crataegus oxyacantha, C. monogina i C. nigra), velika žutilovka (Genista tinctoria ssp. elata), crvena hudika (Viburnum opulus), crni trn (Prunus spinoza) i dr. U sloju prizemnog rašća od svojstvenih vrsta najznačajniji su rastavljeni šaš (Carex remota) i uskolisni šaš (Carex strigosa), potom crijevac (Cerastium silvaticum), kiselica (Rumex sanguineus), plava kupina (Rubus caesius), vučja noga (Lycopus europaeus) i dr. ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I VELIKE ŽUTILOVKE S RASTAVLJENIM ŠAŠEM Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horvat 1938.

Slavonska šuma, odnosno šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke s rastavljenim šašem proteže se mozaičnim rasporedom u nizinskom dijelu Hrvatske uz glavne rijeke Savu i Dravu i njihove pritoke. Nalazimo je rasprostranjenu u Pokuplju, pored Odre, u Posavini i Podravini. Navedenu subasocijaciju I. Horvat (1938.) smatra tipskom šumom slavonske ravnice. Razvija se u nizinama toga područja, koje većim dijelom poplavljuje indirektne poplave ili stagnirajuća površinska voda. U vertikalnom smislu nalazi se nešto niže od lužnjaka i običnoga graba, ali se na nju nadovezuje izravno ili preko šume lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem ili preko šume lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem. Matična podloga je pretaloženi "močvarni prapor", gdje se razvija mineralnomočvarno umjereno izraženo tlo, slabo kisele do praktično neutralne reakcije (pH = 6,006,50). Klima je u širem smislu umjereno kontinentalna. Razina podzemne vode ostaje preko cijele godine dosta visoka i kreće se od 1 do 3 metra. Voda stagnira na površini vrlo dugo (lipanj, srpanj), tj. sve dok se ne ispari, jer je tlo veoma slabo propusno. Nadmorska visina terena kreće se od 80 do 85 m, a za pridolazak zajednice bitna je relativna nadmorska visina i mikroreljef, jer je s tim u vezi i razina podzemne vode.

16

Fenološki ritam u prvom redu pokazuje da se sloj grmlja prvi budi te počinje listanjem, i to Crataegus oxyacantha među prvima, a zatim slijede drugi. Hrast i brijest javljaju se gotovo zajednički, a jasen dosta zaostaje i najkasnije potjera lišće. Glavno drvo ove šume je hrast lužnjak. On se javlja u svim plohama i redovito prevladava u subasocijaciji. Poznato je da su hrastovi u prirodi polimorfni, pa se prema tome u toj zajednici javlja lužnjak u nekoliko oblika koji su međusobno jako izmješani i koje zasada vodimo pod nazivom lužnjak. No svakako će u dogledno vrijeme biti potrebno detaljno proučiti postojanje formi kod hrastova nizinskog područja. Nekada se u ovoj zajednici s velikom stabilnosti javljao nizinski brijest, no on se gotovo potpuno osušio, nakon čega su nastale velike plješine. Jedino se još ponegdje javlja vez (Ulmus leavis) jer je malo otporniji na opaku gljivičnu bolest (Ceratosromella ulmi) koja je najvjerovatniji uzročnik sušenja brijesta. Poljski jasen (Fraxinus angustifolia) također je član te zajednice, ali je očito više vezan za čiste jasenove sastojine vlažnijeg i karbonatnijeg tla. Sloj grmlja nije jednako razvijen na svim plohama. Ima mnogo šumskih površina gdje je grmlje slabo razvijeno ili ga uopće nema, no u tom slučaju tamo prevladava plava kupina (Rubus caesius), pa govorimo o facijesu te šume. Na drugim mjestima javlja se grmlje u obliku podmlatka hrasta, brijesta i jasena, dok od pravih grmova dolaze glogovi (Crataegus oxyacantha, C. monogina i C. nigra), velika žutilovka (Genista tinctoria ssp. elata), crvena hudika (Viburnum opulus), crni trn (Prunus spinoza) i dr. U sloju prizemnog rašća od svojstvenih vrsta najznačajniji su rastavljeni šaš (Carex remota) i uskolisni šaš (Carex strigosa), potom crijevac (Cerastium silvaticum), kiselica (Rumex sanguineus), plava kupina (Rubus caesius), vučja noga (Lycopus europaeus) i dr. ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA S VELIKOM ŽUTILOVKOM I ŽESTILJEM Genisto elatae-Quercetum roboris aceretosum tatarici Rauš 1971.

Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i žestiljem rasprostranjena je mozaično na cijelom području istočne Slavonije i Baranje te predstavlja vezu (kariku) između mnogo vlažnije subasocijacije G. elatae-Q. caricetosum remotae i mnogo suše i više asocijacije Carpino betuli-Quercetum roboris, odnosno njezinih subasocijacija typicum i quercetorum cerris. Stanište ili biotop spomenute subasocijacije najbolje definiraju mikroreljef, matična podloga i tlo. Naime, fitocenoza se razvija na prostorno velikim zaravnjenim riječnim terasama, kojih je matična podloga pretaloženi prapor. Takve se terase nalaze neposredno uz velike rijeke i po svojoj nadmorskoj visini obično su više od ostalog terena. Najzapaženija je njihova golema prostornost i zaravnjenost terena. Nekada, dok su 17

postojale izravne poplave rijeke Save, ti su tereni neizbježno poplavljeni vodom visine 1-2 metra, ali budući da takvih poplava više nema već 60 godina zbog izvedenih melioracijskih radova, ti su tereni ostajali više manje vlažni, sviježi i suhi. Zbog toga se na njima naglo širi žestilj (Acer tataricum), jer na spačvanskom području i na području susjednih šuma jugozapadnog Srijema njemu odgovaraju upravo takvi tereni. Prilikom kartiranja šumske vegetacije tog područja uočeno je da se žestilj javlja uvijek na granicama cenoza, i to od suših na vlažnije, tj. tamo gdje prestaje obični grab javlja se odmah žestilj, pa ako se teren naglije spušta, žestilj prestaje i nalazimo ga samo u jednom uskom graničnom pojasu od nekoliko metara. Naprotiv, ako se teren samo malo spustio i postao ravan, u obliku terase, a vlaga nije velika, onda se žestilj toliko raširi i namnoži da je dominantan u sloju grmlja. Tlo tih riječnih terasa je odlično i bogato humusom. Spomenuta subasocijacija razvija se na mineralno-močvarnom glejnom umjereno izraženom tlu, slabo kisele reakcije, koje se pH kreće od 5,7 do 6,1. Brijest se u toj zajednici osušio, kao uostalom i u svim ostalim zajednicama nizinskog područja gdje je dosada rastao. Općeniti je problem za cijelu Posavinu pronaći vrstu drveća koja bi u uzgoju mogla zamjeniti odumrli brijest, ali to nije lako riješiti, pa je i danas taj problem neriješen. U opisanoj subasocijaciji spomenuta teškoća je donekle ublažena pojavom žestilja (Acer tataricum), koji svojom ekspanzivnošću prodire u sloj drveća. U sociološkom pogledu u sloju drveća najzapaženiji je edifikator hrast lužnjak i subedifikator žestilj. Njima pripada u dijagnostičkom pogledu prvenstvo, jer su stalno prisutni u subasocijaciji, i to ne samo u sloju drveća nego i u sloju grmlja (žestilj). Sloj grmlja je osobito dobro razvijen te tvori pokrovnost od 20 do 40%. Kao diferecijalne vrste za tu subasocijaciju navodimo: Crataegus oxyacantha, Crataegus monogyna, Cornus sanguinea, Acer tataricum, Acer campestre, Carpinus betulus, Prunus avium, Ligustrum vulgare, Cornus mas, Lonicera caprifolium, Corylus avellana i dr. Sloj prizemnog rašća je u odnosu na sloj grmlja slabije razvijen i ima pokrovnost 60 do 90%. Među značajnije vrste asocijacije spadaju Carex remota i Carex strigosa. Sveza i red zastupljeni su vrstama: Circea lutetiana, Rubus caesius, Rumex sanguineus, Lycopus europaeus, Veronica montana i dr. Diferencijalne vrste u sloju prizemnog rašća jesu: Brachypodium silvaticum, Carex silvatica, Torilis anthriscus, Sanicula europaea, Cynanchun vincetoxicum, Tamus communis i dr.

18

ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOG GRABA S CEROM Carpino betuli - Quercetum roboris quercetosum cerris Rauš 1969.

Zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom najkserotermnija je varijanta lužnjakovo-grabovih šuma, a razvija se na prostorno velikom zaravnjenom području Slavonije i zapadnog Srijema na nadmorskoj visini od 80 do 150 m. U sloju drveća dominiraju hrast lužnjak i cer, a primješani su obični grab, nizinski brijest, divlja trešnja, klen i crni jasen, dok sporadično se javljaju i lipe. Sloj grmlja čine: kalina, svib, klen, lijeska, crveno pasje grožđe, obična kozokrvina, glogovi, žestilj, drijen, crni trn, obična bazga, divlja kruška i dr. U sloju prizemnog rašća najznačajniji su: Stellaria holostea, Galium silvaticum, Geum urbanum, Viola silvestris, Anemone nemorosa, Asperula odorata, Polygonatum latifolium, Glechoma hederacea, Hedera helix, Fragaria vesca, Tamus communis, Ruscus aculeatus i mnoge druge. Detaljnije o šumskim zajednicama može se vidjeti u monografiji "Šume u Hrvatskoj", Zagreb 1992. 2.6. EKOLOŠKO-GOSPODARSKI TIPOVI Pod ekološkogospodarskim tipom smatra se određena površina šuma i šumskog zemljišta koja ima slične ekološke i gospodarske značajke o kojima ovisi normalan način gospodarenja. Iz toga proizlazi da bi određivanje tipova šuma imalo za cilj ustanoviti najpovoljniji uzgojni oblik, ophodnju, promjer sječive zrelosti, normalnu proizvodnju, kao i ostale optimalne uzgojne faktore, a sve u svrhu potrajnog gospodarenja i što veće i kvalitetnije proizvodnje drvne mase (racionalno gospodarenje šumama). No, moramo napomenuti da se sastojinama ove gospodarske jedinice gospodari po uređajnim razredima, a ne po ekološkogospodarskim tipovima. U oznaci EGT-a simboli imaju slijedeće značenje: - rimski broj označava područje (II - Panonsko područje) - veliko slovo abecede označava zonu vrste drveća (G - zona hrasta lužnjaka i poljskog jasena) - arapski broj označava broj tipa.

19

Ekološkogospodarski tipovi obuhvaćeni zaštićenim krajolikom Vuka su: - II - G - 30 - zastupljena na 28,39 ha, - II - G - 21 - zastupljena na 37,85 ha, - II - G - 20 - zastupljena na 3,68 ha, - II - G - 11 - zastupljena na 410,06 ha. II - G - 30

Karakteristična zajednica ovoga tipa je šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio - Fraxinetum parvifoliae Glavač), raščlanjena na dvije subasocijacije: tipična (subass. typicum Glavač) i s crnom johom (subass. alnetosum glutinosae Glavač). Sve sastojine ovog zaštitnog krajolika pripadaju tipičnoj subasocijaciji. Tlo je amfiglej, hipoglej i pseudoglej - glej. Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna čista jednolična sjemenjača normalnog stanja, u stadiju zrelosti. U ovom tipu mogu pojedinačno rasti lužnjak na sušim, i crna joha na vlažnijim tlima. Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrđenu ophodnju od 90 godina i promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla poljskog jasena 44,0 cm (suša varijanta) ili 36,5 cm (vlažnija varijanta) može se postići ukupna proizvodnja od 874 m3/ha (suša varijanta) ili 641m3/ha (vlažnija varijanta). Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i deblje tehničke oblovine poljskog jasena. II - G - 21

Geološka podloga su močvarni prapor, aluvijalni nanosi, glinaste ilovine te ilovine i gline. Karakteristična zajednica je šuma lužnjaka s velikom žutilovkom subasocijacija sa žestiljem (Genisto elatae - Quercetum roboris Horvat subass.aceretosum tatarici Rauš). Tlo je močvarno glejno, hipoglej, i amfiglej. Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna čista jednolična sjemenjača normalnog stanja u stadiju zrelosti. Uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 120 godina i promjer sječive zrelosti od 45,5 cm, može se postići ukupna prizvodnja od 1001 m3/ha. Kod normalnog stanja, optimalna količina prometnica je 17,5 m/ha, a udaljenost privlačenja iznosi 315 m. Lužnjak treba obnavljati prirodnim pomlađivanjem oplodnom sječom. Pomladno razdoblje traje do 20 godina. Tijekom pomladnog razdoblja tlo treba pripremiti, uklanjanjem grmlja i korova, te rahljenjem. Ukoliko prirodna obnova ne uspije, preporučuje se sjetva 600 kg žira ili sadnja 5000 sadnica lužnjaka na 1 ha čiste površine za pošumljavanje. Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i pilanske oblovine lužnjaka. 20

II - G - 20

Geološka podloga su aluvijalni nanosi ilovine, gline, pijeska i šljunka, riječne terase, poludinske naslage, organogensko - barski sedimenti i les. U ovaj tip uključena je zajednica šuma lužnjaka s velikom žutilovkom (Genisto elatae - Quercetum roboris Horvat) i njezine subasocijacije: tipična (subass. typicum), s drhtavim šašem (subass. caricetosum (subass.caricetosum remotae

brizoidis Horvat) i s rastavljenim šašem

Horvat). To su poplavne šume lužnjaka, od kojih je

subasocijacija s drhtavim šašem umjereno, a s rastavljenim šašem izrazito vlažnija od tipičnog oblika. Tla su amfiglej, hipoglej, pseudoglej i semiglej, a ekstremno su kisela. Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna čista jednolična sjemenjača normalnog stanja, u stadiju zrelosti. Uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 120 godina, kod normalnog stanja i promjera sječive zrelost srednje sastojinskog stabla od 53,0 cm, može se postići ukupna proizvodnja od 1139 m3/ha. Optimalna količina prometnica je 19,0 m/ha, a srednja udaljenost privlačenja iznosi 290 m. Lužnjak treba obnavljati oplodnom sječom. U pomladnom razdoblju ne

treba

potpuno uklanjati podstojnu sastojinu, već dio stabala ostaviti radi zastiranja tla. Tijekom oplodnog razdoblja treba tlo pripremiti za primanje sjemena, uklanjanjem grmlja i korova, žetvom trave i rahljenjem tla, a pripremu početi najkasnije iza drugog zahvata. Ako prirodna obnova ne uspije, preporučuje se saditi 4000 sadnica na 1 ha. Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i pilanske oblovine lužnjaka. II - G - 11

Geološka podloga je kontinentalni prapor. Karakteristična je zajednica šuma lužnjaka i običnog graba subasocijacija s cerom.

Tlo je smeđe, lesivirano, djelomice

ilimelizirano. Poplavnih i podzemnih voda nema. Najpovoljniji sastojinski oblik je jednodobna mješovita sjemenjača normalnog stanja u stadiju zrelosti. Optimalan omjer smjese mijenja se tijekom razvoja sastojine. U doba sječne zrelosti trebao bi imati 100 % vrijednosti normale čiste sastojine lužnjaka i 20 % normale čiste sastojine običnog graba. Lužnjak je u nadstojnoj, a grab u podstojnoj etaži. Uspostavljanjem normalnog stanja, uz utvrđenu ophodnju lužnjaka od 140 godina i promjer sječive zrelosti srednjeg sastojinskog stabla lužnjaka od 50 cm, može se postići ukupna proizvodnja drvne mase od 1147 m3/ha. Za običan grab i ostale listače preporučuje se ophodnja od 70 godina, pa su tako u jednoj ophodnji lužnjaka dvije ophodnje običnog graba.

21

Lužnjak treba obnavljati prirodnim podmlađivanjem oplodnom sječom. U fazi pomlađivanja ne treba uklanjati obični grab, već ga treba ostaviti u sastojini do dovršnog sijeka. Tako će se omogućiti razmicanje krošanja lužnjaka, ali da tlo bude uvjek zastrto sa 60 - 80 % površine. Ukoliko prirodno pomlađivanje ne uspije, preporučuje se saditi 4000 sadnica lužnjaka na jedan ha čiste površine za pošumljavanje. Kako je u tom tipu dosta često slab urod sjemena, predlaže se prije dovršne siječe posaditi 500 kg žira na 1 ha. Uzgojni radovi u tom tipu su vrlo intenzivni, a to su njega podmlatka i mladika, čišćenje koljika i prorjede. U tom tipu velike prinose daje crni orah, pa se preporučuje saditi 2500 njegovih sadnica po ha. Za crni orah se preporučuje ophodnja od 80 godina, u kojoj se može postići srednji sastojinski prsni promjer od 41 cm i ukupna proizvodnja od 852 m3/ha. Cilj gospodarenja je proizvodnja furnirske i pilanske oblovine lužnjaka, te tanje pilanske oblovine i prostornog drva ostalih vrsta drveća. Tumačenje ekološkogospodarskih tipova su preuzeti iz studije “Uputstva za izradu karte ekološkogospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja Republike Hrvatske (II)” u izdanju Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb 1989.

2.7. OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA Napretkom tehničke civilizacije došlo je do povećane potrebe za drvnom sirovinom koja je glavni materijalni proizvod šuma. Međutim znanstvena istraživanja na raznim područjima ljudske djelatnosti dovela su do saznanja da su posredne koristi što ih šuma pruža višestruko veće od vrijednosti proizvedene drvne mase tijekom cijele njene ophodnje. Riječ je o općekorisnim funkcijama šuma koje su opisane u čl. 3 "Zakona o šumama" (Narodne novine br. 140/05, 82/06 i 129/08).

22

Sažet prikaz te prosječne ocijene općekorisnih funkcija šuma prema obrascu O-16 donosimo u narednom tekstu: -

Zaštita zemljišta, prometnica od erozije, bujica i poplava

63 boda

ocijena 1,0

-

Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav

103 boda

ocijena 1,6

-

Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju

134 boda

ocijena 2,1

-

Utjecaj na klimu

173 boda

ocijena 2,7

-

Zaštita i unapređenje čovjekova okoliša

189 bodova

ocijena 3,0

-

Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere

126 bodova

ocijena 2,0

-

Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija

189 bodova

ocijena 3,0

-

Utjecaj na faunu i lov

121 bod

ocijena 1,9

-

Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom

567 bodova

ocijena 9,0

Ukupno OKFŠ za šume u sklopu zaštićenog krajolika Vuka

1665 bodova ocijena 26,4

Zaštita zemljišta, prometnica od erozije, bujica i poplava Tlo je izvrgnuto raznim oštećenjima koja utječu na smanjenje njegove plodnosti. U najviše slučajeva postoji izrazitija erozija u višim dijelovima slivnog područja, bujično djelovanje u srednjim dijelovima, te poplave u najnižim dijelovima. Za promatrano područje veći značaj mogu imati poplave čiji su štetni utjecaji uglavnom svedeni na minimum zbog obraslosti terena. Sve tri navedene pojave međusobno su usko povezane, a posebno ako se govori o pluvijalnoj eroziji, bujicama i poplavama. One su uvijek vezane jedna na drugu, a uzrokuju ih oborine. Erozija je ravnanje i odnošenje površinske zemljine kore, te odlaganje nanosa. Postoje različite vrste erozije prema silama koje uzrokuju razaranje i odnošenje zemljišta. Vodna erozija nastaje otjecanjem vode niz površinu kad je količina vode veća od infiltracijske sposobnosti tla. Pluvijalna erozija nastaje udaranjem kišnih kapi koje razaraju strukturne agregate tla, dok eolska erozija nastaje djelovanjem vjetra. Bujice su nagle pojave snažnog i kratkotrajnog djelovanja voda kamenog ili blatnog karaktera koji teku djelovanjem gravitacije u stvarnom koritu, a mogu nastati i na gotovo ravnom terenu. Poplave nastaju porastom vodostaja u rijekama i jezerima do iznad razine gornje konture obale, te se voda preljevanjem širi u zaobalna područja. Voda se zadržava kraće ili dulje vrijeme, a zatim se poslije uspostavljanja ravnoteže u dotoku i oticanju vode povlači u svoje korito. 23

Šumska vegetacija znatno smanjuje uvijete za nastanak ovih pojava. Drveće i grmlje na lišću, granama, kori i deblu zadržava vodu, a listinac i humus pogoduju povećavanju upojne moći tla. Tako znatan dio oborina na površinama pod šumskom vegetacijom uopće ne dođe do tla, a onaj koji dođe tlo uglavnom apsorbira, a samo manji dio otiče. Nadalje, šumska vegetacija ublažava kinetičku energiju kišnih kapi, a podzemnim dijelovima (korjenjem) učvršćuje tlo i poboljšava njegovu infiltracijsku sposobnost. Za šume u sklopu zaštićenog krajolika Vuka veći značaj može imati erozija tla nastala bujičnim djelovanjem i poplavama. Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav Na vodni režim promatranog područja djeluje šuma u svakom pogledu povoljno. Vodni režim sagledava se kroz ciklus oborina, površinskog otjecanja, podzemnog otjecanja i isparavanja. Šuma sudjeluje u svakoj od navedenih faza ciklusa kruženja vode. Tekuća oborinska voda veže se na području pod šumom intercepcijom i upijanjem tla. Šumsko tlo zbog rahlosti koju mu daje mreža korijenja te biljni ostaci i specifični živi svijet koji živi u tlu može brzo upiti velike količine vode. Samo listinac sposoban je upiti količinu vode koja 5-10 puta premašuje njegovu težinu. Šuma osigurava i regulira napajanje podzemnih tokova tijekom cijele godine. Pored toga šuma je i pročišćivač vode. Zbog nižih ljetnih temperatura te slabijih zračnih strujanja što utječe na procese isparavanja vode unutar sastojine, relativna vlaga zraka u šumi znatno je viša nego izvan nje. Isparavanje vode s površina pod šumom odvija se kroz procese evaporacije i transpiracije. Na šumskim staništima evaporacija je manje izražena nego izvan nje, a ovisi o temperaturi, zasićenju zraka, tlaku i zračnim strujanjima. Osim evaporacijom šumsko tlo gubi vodu transpiracijom biljaka. Transpiracija ovisi o vrsti drveća, lisnoj masi, vlazi tla, osvjetljenju, temperaturi, vjetru. Tako npr. šumsko drveće reagira pojačanom transpiracijom kod prekomjernog nagomilavanja vode u tlu, čime fitocenoza direktno utječe na ravnotežu i ustaljivanje vodnog režima tla. Zbog ove činjenice ako se reducira broj stabala na sušim staništima, smanji se vlažnost tla u njegovom najgornjem, površinskom sloju i povećava sadržaj vode u korijenovoj zoni. Trajni poremećaj obraslosti ovih šuma sigurno bi se negativno odrazio na vodni režim.

24

Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju Važnost utjecaja šume na plodnost zemljišta vidljiva je već iz činjenice da šumski pokrov ublažava i spriječava eroziju, a time i odnošenje najbogatijeg površinskog sloja tla. Šumska prostirka miješa se s mineralnim dijelom tla, pa se humifikacijom organske materije i mineralizacijom humusa tlo popravlja. Zakorjenjivanjem šumskog drveća produbljuju se pedogenetski procesi u šumskom tlu pa se time povećava zaliha hranjiva u dubokim slojevima tla. Smanjenjem vegetacijskog pokrova, degradacija tala nezadrživo napreduje. Šumsko drveće pored pozitivnog utjecaja na tlo unutar same sastojine vrši i značajan utjecaj u svojoj bližoj i daljoj okolini. Povoljni utjecaj šume na poljodjelsku proizvodnju na području zaštićenog krajolika Vuka vidljiv je na mjestima gdje šumski kompleksi graniče s poljoprivrednim površinama. Taj povoljni utjecaj se može očitovati u ublažavanju klimatskih ekstrema u svojoj neposrednoj okolini, regulira vodni režim i ublažava neželjene učinke suše, vode i vjetra. Utjecaj na klimu Značajnu ulogu pri formiranju klimatskih prilika nekog područja imaju šume. Utjecaj šumskog kompleksa veličine 4000 ha zamjećuje se do 60 km udaljenosti. Što je šumski kompleks veći, to je njegov utjecaj značajniji. Šume ublažavaju klimatske ekstreme, a isto vrijeme na većim prostorima osiguravaju izmjenu zraka i spriječavaju pojavu većih hladnih zračnih strujanja. Šuma smanjuje razlike između dnevnih i noćnih temperatura, apsorbira i filtrira sunčevu radijaciju. Ljeti povećava vlažnost zraka i pospješuje njegovo strujanje u više slojeve atmosfere. Šuma utječe na količinu oborinske vode i može apsorbirati 30-50% oborina, te na taj način utječe na stalnost razine rijeka, potoka, prirodnih i umjetnih jezera i ublažava sve nagle promjene. Sastojine zaštićenog krajolika Vuka imaju manji utjecaj na klimu promatranog područja. Zaštita i unapređenje čovjekova okoliša Čovjek svojom djelatnošću mijenja prirodu u kojoj živi stvarajući nove ekosisteme. Pri tome nerijetko dolazi do narušavanja osijetljive prirodne ravnoteže što može imati višestruke nesagledive posljedice za živi svijet na zemlji. Zbog toga je potrebno promišljenim gospodarenjem sačuvati ravnotežu između prirode postojećih ekosustava i 25

zahtjeva stanovništva. Podizanje drvoreda i nasada uz ceste, formiranje i održavanje parkovnih i drugih zelenih površina, kao i drugi njegovani oblici vegetacije u okolini ljudskih naselja imaju pozitivan i opuštajući učinak na svakog pojedinca uljepšavajući krajolik, ali i razvijajući u ljudima kulturu življenja i pozitivnog odnosa prema prirodi općenito. Pri oplemenjivanju ljudskog okoliša šume zaštićenog krajolika Vuka ima značajnu ulogu. To unapređenje očituje se, između ostalog, osobito u estetskoj funkciji šume. Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere Biljka pomoću svog asimilacijskog aparata obnavlja izmjenu plinova u atmosferi apsorbirajući ugljični dioksid, te ispuštajući kisik. Pozitivan utjecaj vegetacije na sastav zraka je očigledan i znanstveno potvrđen, ali to nije i jedini aspekt njezinog utjecaja na atmosferu. Vegetacija uvelike utječe na fizikalna svojstva zraka. Onečišćenje atmosfere plinovima, dimom, pepelom, čađom i prašinom u razmjeru je s porastom industrije i različitim drugim djelatnostima čovjeka. To se onečišćenje širi u zraku nošeno vjetrom i taloži na velikom prostoru oko izvora onečišćenja. Šume zaštićenog krajolika su izvrstan pročišćivač zraka i u svojim krošnjama mogu zadržati više desetaka tona tvorničke prašine, što ovisi o vrsti drveća i gustoći krošanja šume. Protivemisijska funkcija šume inkorporira veliku opasnost od vlastitog propadanja. Ogromne količine otrova kao što su sumporni dioksid, dušićni oksid, fluor, pesticidi, deterdženti, fotooksidanti, teški metali i dr. gomilaju se u šumi utječući na pojedine ekosustave. Remećenjem ekološke ravnoteže šumskog ekosustava dolazi značajnih optrećenja, pa i do propadanja šumskog drveća Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija Za rekreacijsku funkciju šuma mora imati određene odlike: mora biti što više prirodna te zrela ili barem srednjedobna. Veći kompleks šume za rekreaciju treba sadržavati i livadne površine, vidikovce, natkrivena mjesta za odmor, ložišta i drugo. Rekreacijska funkcija je izraženija što je šuma pristupačnija. Zdravstvena funkcija proizlazi iz povoljnog utjecaja šumskih ekosustava na ljudsko zdravlje. To se odnosi na proizvodnju kisika (oko 20 tona/ha godišnje), neposredni utjecaj šume na patogene organizme koji su štetni za čovjeka, te na povoljni utjecaj šume na psihu čovjeka.

26

Sastojine ovog zaštitnog krajolika nalaze se u neposrednoj blizini naseljenih mjesta te mogu služiti kao šetališta i izletišta. Utjecaj na faunu i lov Raznovrsnost staništa i biljnog svijeta kao temeljnih okvira života, omogućili su naseljavanje bogate i raznovrsne faune na promatranom području. Fauna koja živi u tlu, na tlu i iznad tla utječe na šumsko drveće mnogostrano i uzajamno. U uzajamnosti tih utjecaja održava se dinamička biološka ravnoteža. Čovjekov utjecaj na šumu je najizrazitiji u gospodarskim šumama kojima je glavni cilj proizvodnja drveta. Sve životinjske vrste u takvim šumama čovjek promatra prvenstveno u njihovom odnosu prema vrstama drveća i smatra ih korisnim, štetnim ili indiferentnim. Divljač je dio biocenoze. U šumama divljač brsti lišće, hrani se šumskim sjemenjem, odgriza pupove i oštećuje koru (srne, jeleni, zečevi). Da bi se štete svele na minimum potrebno je utvrditi prirodno i gospodarsko tolerantan kapacitet lovišta i tome prilagoditi brojno stanje pojedinih vrsta divljači. Miševi i drugi sitni glodavci uništavaju sjemenje i biljčice te glođu koru, vjeverice jedu sjemenje, a utječu i na rasprostranjenje nekih biljnih vrsta (kao i neke ptice). Od mnogobrojnih vrsta kukaca razmjerno mali broj štetno utječe na šumsku vegetaciju, dok ih više ima neutralnu ili pozitivnu ulogu. Primjenom kemijskih tvari za uništavanje štetne faune za šumu se postiže željeni efekt s jedne strane, dok s druge, tim sredstvima djelujemo negativno na ekološku ravnotežu čitavog šumskog ekosustava. Domaće životinje svojim prisustvom mogu nanijeti štete pašom, žirenjem i zbijanjem tla. Brojna fauna šumu koristi za sklonište i ishranu, a međusobnim djelovanjem s biljkama održava životnu ravnotežu. Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom Šume i šumska zemljišta ovog zaštićenog krajolika razdjeljena su u 16 odjela, tj. u slijedeće obrasle i neobraslo proizvodne odsjeke: 1 a, b, c, d, e, 2 a, b, c, d, e, f, 3 a, b, c, 4 a, b, 5 a, b, c, d, 6 a, b, c, d, e, f, g, 7 a, b, c, d, 8 a, b, c, d, e, 9 a, b, 10 a, b, c, d, e, 11 a, b, c, d, 12 a, b, c, 13 a, b, c, d, 14 a, b, c, 15 a, b, c, d, 16 a, b, c, d, e, f.

27

OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Zaštita Utjecaj na Utjecaj na zemljišta i vodni plodnost tla Utjecaj prometnica režim i i poljona površina od erozije, odjel odsjek hidroenerg. djelsku klimu bujica i sustav proizvodnju poplava

Stvaranje Zaštitne Zaštita i Rekreativna, Utjacaj kisika i šume i unapređenje turistička i na pročišćašume s čovjekova zdravstvena faunu i vanje posebnom okoliša funkcija lov atmosfere namjenom

1-5

1-4

1-4

1-4

0-3

4

5

6

7

8

ha 3

1-4

1-4

1-5

Ukupno

8-10

Ocjena

1

2

1

a

37,25

1

2

4

4

3

9

2

10

3

11

2

12

9

13

30

1

b

1,10

1

3

2

4

3

2

3

3

9

30

1

c

1,52

1

1

1

1

3

2

3

3

9

24

1

d

3,49

1

2

2

4

3

2

3

2

9

28

1

e

1,67

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

1

pr

1,88

2

a

17,77

1

1

3

3

3

2

3

2

9

27

2

b

6,68

1

2

2

3

3

2

3

2

9

27

2

c

1,19

1

1

1

1

3

2

3

3

9

24

2

d

7,96

1

1

3

3

3

2

3

3

9

28

2

e

6,10

1

2

2

3

3

2

3

2

9

27

2

f

2,35

1

1

1

1

3

2

3

3

9

24

2

pr

1,05

3

a

6,89

1

1

1

1

3

2

3

3

9

24

3

b

4,10

1

1

2

3

3

2

3

1

9

25

3

c

13,80

1

1

2

3

3

2

3

1

9

25

3

pr

0,91

4

a

15,18

1

2

2

3

3

2

3

2

9

27

4

b

7,53

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

4

pr

0,17

5

a

5,96

1

1

4

3

3

2

3

3

9

29

5

b

3,54

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

5

c

13,85

1

1

2

3

3

2

3

2

9

26

5

d

1,92

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

5

pr

0,92

6

a

7,85

1

1

1

1

3

2

3

3

9

24

6

b

3,16

1

2

3

3

3

2

3

1

9

27

6

c

7,09

1

3

2

3

3

2

3

2

9

28

6

d

4,63

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

6

e

5,95

1

1

2

3

3

2

3

2

9

26

6

el

2,31

6

f

1,18

6

g

6,13

2

2

6

kl

0,44

0

0

6

pr

0,82

7

a

26,05

1

3

2

3

3

2

3

2

9

28

7

b

2,30

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

7

c

0,88

1

2

2

4

3

2

3

1

9

27

7

d

0,74

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1 1

2

4

4

3

1 2

3

1

9

1

28

29

1

OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Zaštita zemljišta i prometnica površina od erozije, odjel odsjek bujica i poplava

Utjecaj na vodni režim i hidroenerg. sustav

Utjecaj na Zaštita i plodnost tla Utjecaj unapređenje i poljona čovjekova djelsku klimu okoliša proizvodnju

1-5

1-4

1-4

1-4

0-3

4

5

6

7

8

ha 3

Stvaranje Zaštitne Rekreativna, Utjacaj kisika i šume i turistička i na pročišćašume s zdravstvena faunu i vanje posebnom Ukupno funkcija lov atmosfere namjenom

1-4

1-4

1-5

8-10

9

10

11

12

Ocjena

1

2

7

pr

0,53

13

8

a

4,85

1

3

2

3

3

2

3

1

9

27

8

b

9,47

1

1

2

1

3

2

3

1

9

23

8

c

1,08

1

2

2

3

3

2

3

2

9

27

8

d

0,98

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

8

e

6,95

1

3

2

3

3

2

3

2

9

28

8

kl

0,16

8

pr

0,27

9

a

28,93

1

2

3

3

3

2

3

1

9

27

9

b

2,23

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

9

kl

0,17

0

0

9

pr

0,23

1

1

10

a

3,14

2

2

10

b

24,83

1

1

3

3

3

2

3

2

9

27

10

c

1,02

1

2

4

4

3

2

3

1

9

29

10

d

2,10

1

2

2

4

3

2

3

1

9

27

10

e

4,03

1

1

2

1

3

2

3

2

9

24

10

kl

0,84

10

pr

0,92

11

a

11,70

1

1

2

1

3

2

3

2

9

24

11

b

6,01

1

1

2

3

3

2

3

2

9

26

11

c

4,87

1

1

2

1

3

2

3

2

9

24

11

d

1,30

1

1

2

3

3

2

3

1

9

25

11

pr

1,05

12

a

17,22

1

2

2

4

3

2

3

2

9

28

12

b

1,89

1

1

4

4

3

2

3

1

9

28

12

c

4,94

1

1

2

4

3

2

3

3

9

28

12

kl

0,12

12

pr

0,69

13

a

1,13

1

1

2

3

3

2

3

3

9

27

13

b

20,74

1

1

1

1

3

2

3

3

9

24

13

c

0,73

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

13

d

3,10

1

1

2

3

3

2

3

3

9

27

13

pr

1,13

14

a

14,84

14

b

9,58

14

c

0,73

14

kl

0,44

0

0

14

pr

0,93

1

1

1

1

0

0

1

1

0

0

1

1

1

1

0

0

1

1

1 1

1

2

3

3

1 2

3

3

9

2 1

2

2

3

29

3

27 2

2

3

2

9

27

OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA

Zaštita zemljišta i prometnica površina od erozije, odjel odsjek bujica i poplava

Utjecaj na vodni režim i hidroenerg. sustav

Utjecaj na Zaštita i plodnost tla Utjecaj unapređenje i poljona čovjekova djelsku klimu okoliša proizvodnju

1-5

1-4

1-4

1-4

0-3

4

5

6

7

8

ha

Stvaranje Zaštitne Rekreativna, Utjacaj kisika i šume i turistička i na pročišćašume s zdravstvena faunu i vanje posebnom Ukupno funkcija lov atmosfere namjenom

1-4

1-4

1-5

8-10

Ocjena

1

2

3

15

a

3,56

1

1

1

1

3

9

2

10

3

11

3

12

9

13

24

15

b

18,96

1

1

1

1

3

2

3

3

9

24

15

c

0,54

1

2

2

3

3

2

3

1

9

26

15

d

0,51

1

1

1

1

3

2

3

3

9

24

15

pr

0,90

16

a

13,35

1

2

2

3

3

2

3

3

9

28

16

b

1,32

1

2

2

3

3

2

3

3

9

28

1

1

16

c

1,41

1

2

4

3

3

2

3

1

9

28

16

d

21,96

1

2

2

3

3

2

3

3

9

28

16

e

1,47

1

2

2

3

3

2

3

2

9

27

16

f

2,70

2

2

16

kl

0,06

0

0

16

pr

1,11

1

1

30

II DOSADAŠNJE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA UNUTAR ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA VUKA 1.

PRIKAZ GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA U SKLOPU ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA S BILANCOM PO ODSJECIMA Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Dubrave u sklopu koje se nalaze

šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka izrađivane su od 1960. godine. Posljednja izrađena Osnova gospodarenja izrađena je 2000. godine s važnošću do 31. 12. 2009. godine. Osnova je odobrena Rješenjem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske (klasa: UP/I-321-03/00-01/114; ur. broj: 525-03-00-7) od 16. listopada 2000. godine. Godine 2008. izrađena je trenutno važeće Osnove gospodarenja izvanredna revizija kojom su reducirani propisi sječa glavnog i prethodnog prihoda, te radovi biološke obnove šuma. Izvanredna revizija je odobrena Rješenjem Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (klasa: UP/I-321-03/08-01/58; ur. broj: 538-0708-7-IH) od 14. kolovoza 2008. godine. Usporedno s Izvanrednom revizijom izrađen je godišnji plan za prvu godinu važenja nove Osnove gospodarenja (2009. godinu) koji je obuhvatio dio neizvršenih radova iz Osnove od 2000. - 2009. godine, te se prema njemu trenutno gospodari. Radovi na minsko sumnjivom području te radovi kod sastojina koje su promjenile uzgojni oblik (prešle iz 1. u 2. dobni razred) brisani su izvanrednom revizijom, ali nisu uvršteni u godišnji plan. Godišnji plan za 2009. godinu je odobren Rješenjem Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (klasa: UP/I-321-03/08-01/57; ur. broj: 538-07-08-7-IH) od 14. kolovoza 2008. godine. 2.

ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI - PBR

PRIPREMNI RADOVI U SASTOJINI Odjel Odsjek 7c

Površina

Izvršenje 2000. - 2008. godine

Propis osnove

Predviđeni zahvati

Višekratni zahvati

Nepredviđeni zahvati

ha 0,88

0,88

10 e

4,03

4,03

4,03

11 a

11,70

11,70

11,70

11 c

4,87

4,87

4,87

15 d

0,51

0,51

0,51

Ukupno

21,99

21,11

21,11

31

0,88

POŠUMLJAVANJE SJEMENOM Odjel Odsjek

Površina

Izvršenje 2000. - 2008. godine

Propis osnove

Predviđeni zahvati

Višekratni zahvati

Nepredviđeni zahvati

ha 0,88

7c

0,88

10 e

4,03

4,03

4,03

11 a

11,70

11,70

11,70

11 c

4,87

4,87

4,87

15 d

0,51

0,51

0,51

Ukupno

21,99

21,11

21,11

0,88

NJEGA PODMLATKA Odjel Odsjek

Površina

Izvršenje 2000. - 2008. godine

Propis osnove

Predviđeni zahvati

Višekratni zahvati

Nepredviđeni zahvati

ha 0,88

7c

1,76

10 e

4,03

4,03

4,03

4,03

11 a

11,70

11,70

11,70

11,70

11 c

4,87

4,87

4,87

4,87

15 d

0,51

0,51

0,51

0,51

21,99

21,11

21,11

21,11

Ukupno

1,76

NJEGA MLADIKA Odjel Odsjek

Površina

Izvršenje 2000. - 2008. godine

Propis osnove

Predviđeni zahvati

Višekratni zahvati

Nepredviđeni zahvati

ha

7b

2,30

2,30

2,30

7c

0,88

8b

9,47

9,47

9,47

0,88 2,23

2,23

9b

2,23

10 e

4,03

4,03

11 a

11,70

11,70

11 c

4,87

4,87

15 d

0,51

0,51

16 a

13,35

13,35

13,35

Ukupno

49,34

27,35

27,35

21,99

ČIŠĆENJE KOLJIKA Odjel Odsjek

Površina

Izvršenje 2000. - 2008. godine

Propis osnove

Predviđeni zahvati ha

10 d

2,10

2,10

2,10

11 b

6,01

6,01

6,01

12 c

4,94

4,94

4,94

15 c

0,54

0,54

0,54

Ukupno

13,59

13,59

13,59

32

Višekratni zahvati

Nepredviđeni zahvati

REKAPITULACIJA ŠUMSKOUZGOJNIH RADOVA - PBR Izvršenje 2000. - 2008. godine

Propis osnove

Vrsta rada

Predviđeni zahvati

Višekratni zahvati

Nepredviđeni zahvati

ha pripremni radovi u sastojini

21,11

21,11

pošumljavanje sjemenom

21,11

21,11

njega podmlatka

21,11

21,11

njega mladika

27,35

27,35

čišćenje koljika

13,59

13,59

0,88 0,88 21,11

1,76 21,99

Nepredviđeni zahvati izvršeni su u odsjecima: 7c (pripremni radovi, pošumljavanje sjemenom, 2x njega podmlatka i njega mladika - radovi su zaduženi smjernicama gospodarenja, ali ne i propisom Osnove), te u odsjecima 10e, 11a, c, i 15d, (njega mladika). Izvršenje propisanih šumskouzgojnih radova proširene reprodukcije šuma u sklopu zaštićenog krajolika u razdoblju od 2000. do 2008. godine iznosi 100%. 3.

RADOVI ZAŠTITE ŠUMA

Iz razloga nemogućnosti odvajanja radova na zaštiti šuma zaštićenog krajolika od radova na zaštiti šuma cijelokupne gospodarske jedinice u slijedećoj tablici donosimo izvršenje radova zaštite šuma na razini gospodarske jedinice Dubrave: Vrsta rada

Propis osnove

Čuvanje šuma (ha) Osmatračka pp. služba (rd) Održavanje pp. prosjeka (ha)

Izvršenje osnove 2000. - 2008. godine Previđeni zahvati

2734,18*9

2734,18*9

270

270

25,00

25,00

Višekratni zahvati

Zaštita šuma od požara (ha)

Nepredviđeni zahvati

65,00 2,60

Suzbijanje biljnih bolesti (ha) Suzbijanje glodavaca (ha)

44,11

Održavanje prosjeka (ha)

47,58

47,58

64,42

Izgradnja šumskih prometnica (km)

0,82

2

593950

Razminiranje šumskih površina (m )

33

4.

ISKORIŠTAVANJE DRVNE ZALIHE (ETAT)

ISKAZ SJEČA - BILANCA PO ODSJECIMA - ZAŠTIĆENI KRAJOLIK VUKA (2000-2008) GLAVNI PRIHOD odjel odsjek

vrsta drveća

REDOVNI

PROPIS

SLUČAJNI UKUPNO

m³

ha

m³

ha

m³

m³

m³

ha

lužnjak trešnja 26,05

ukupno

4,85

ukupno

1,08

ukupno

146

4,85

18

1,08

32 4 3 0,98

ukupno lužnjak trešnja

8e

26,05

1 16 1

lužnjak c.orah trešnja 8d

573 136 10

p.jasen c.orah OTB 8c

ha

m³ 521 52

lužnjak bagrem 8a

REDOVNI

PROPIS

SLUČAJNI UKUPNO

39

0,98

243 35 6,95

ukupno

278

6,95

m³

m³

11 a

16 b

ukupno

75 24 148 11,70

247

11,70

69 24 135

69 24 135

228

228

m³

3

530 37

530 37

564

3

567

567

129 4

129 4

129 4

133

133

133

9 2

9 2

9 2

11

11

11

37 4

37 4

37 4

41

41

41

248 9

248 9

248 9

257

257

257

14 2

14 2

14 2

16

16

16

ukupno lužnjak cer c.orah

m³

527 37

lužnjak bagrem 9a

IZVRŠENJE

površina drv. masa površina drv. masa površina drv. masa drv. masa drv. masa površina drv. masa površina drv. masa drv. masa drv. masa drv. masa ha

7a

SVEUKUPNI ETAT

PRETHODNI PRIHOD

IZVANREDNI

228 3 13

2 7

2 7

2 7

p.jasen OMB

20 20

12 7

12 7

12 7

28

28

28

1,32 34

99

91 II d.r. 61

105

92

69 24 135

lužnjak cer

ukupno

%

56

1,32

92

II d.r. 50

GLAVNI PRIHOD odjel odsjek

vrsta drveća

SLUČAJNI UKUPNO

PROPIS

ha

m³

IZVRŠENJE

ha

m³

m³

m³

ha

m³

ha

m³

m³

m³

m³

m³

cer bagrem

3 9

2 1

2 1

2 1

c.orah

47

13

13

13

16

16

16

1,47

ukupno

vrsta drveća

59

1,47

IZVANREDNI

SLUČAJNI UKUPNO

REDOVNI

PROPIS

ha

m³ 75 24

bagrem c.orah trešnja OTB OMB

247

m³

m³

11,70

ha

m³

69 24

148

11,70

ha

m³

69 24

135

135

228

228

35

42,70

ha

m³

SLUČAJNI UKUPNO

m³

m³

935 16

943 9

21 19 67 90 1 20

12 5 26 46 2 7

1169

42,70

1050

%

II d.r. 27

SVEUKUPNI ETAT

PRETHODNI PRIHOD

IZVRŠENJE

površina drv. masa površina drv. masa površina drv. masa drv. masa drv. masa površina drv. masa površina drv. masa drv. masa drv. masa drv. masa

lužnjak cer p.jasen

Ukupno

REDOVNI

PROPIS ha

Rekapitulacija 2000.-2008.

SLUČAJNI UKUPNO

REDOVNI

GLAVNI PRIHOD odjel odsjek

SVEUKUPNI ETAT

PRETHODNI PRIHOD

IZVANREDNI

površina drv. masa površina drv. masa površina drv. masa drv. masa drv. masa površina drv. masa površina drv. masa drv. masa drv. masa drv. masa ha

16 e

REDOVNI

PROPIS

m³ 17

2

19

m³

960 9

1029 33

12 7 26 46 2 7

12 7 161 46 2 7

1069

1297

%

91

Osnova sječa glavnog prihoda ETAT GLAVNOG PRIHODA - REKAPITULACIJA

Godine izvršenja

2000.-2008.

IZVRŠENJE OSNOVE

PROPIS OSNOVE površina

dr.masa

ha

m

REDOVNI PRIHOD površina

dr.masa

ha

m

3

11,70

247

površina

dr.masa

ha

m

3

11,70

SLUČAJNI PRIHOD

IZVANREDNI PRIHOD

dr.masa

3

UKUPNO dr.masa

3

izvršenje

3

m

m

228

% 228

92

Glavni prihod u razdoblju od 2000. do 2008. godine je izvršen na 100% površine s etatom od 92% ili 228 m3. Osnova sječa prethodnog prihoda ETAT PRETHODNOG PRIHODA - REKAPITULACIJA

Godine izvršenja

IZVRŠENJE OSNOVE

PROPIS OSNOVE površ.

dr.masa

ha

m

2000.-2008.

3

42,70

Prethodni prihod

SLUČAJNI PRIHOD

REDOVNI PRIHOD površ.

dr.masa

ha

m

1169

dr.masa

3

42,70

dr.masa

3

izvršenje

3

m 1050

UKUPNO

m 19

% 1069

91

u razdoblju od 2000. do 2008. godine je izvršen na 100%

površine s etatom od 91% ili 1069 m3. Slučajni prihod participira u realizaciji prethodnog prihoda s 2% te je izvršen većinom u sušcima. Prosječni iznos izvršene prorjede je 25 m3/ha, dok intenzitet sječe u odnosu na drvnu zalihu propisanih odsjeka iznosi 9 %. ETAT PRETHODNOG PRIHODA U II DOBNOM RAZREDU - REKAPITULACIJA Godine izvršenja 2000.-2008. Vrsta drveća

IZVRŠENJE OSNOVE

PROPIS OSNOVE

SLUČAJNI PRIHOD

REDOVNI PRIHOD

površ.

dr.masa

ha

m

3

površ.

dr.masa

ha

m

dr.masa

3

3

m

UKUPNO dr.masa

izvršenje

3

m

%

lužnjak cer p.jasen bagrem c.orah

3 16 21 9 63

2 9 12 1 22

2 9 12 1 22

OTB OMB

1 20

2 7

2 7

55

55

Ukupno

3,87

133

3,87

36

41

5.

ISKORIŠTAVANJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Iskorištavanje nedrvnih šumskih proizvoda nije propisivano za zaštićeni krajolik Vuka u prošloj Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu Dubrave, te tako nisu ni razduživani. Prošlom Osnovom nije bilo dozvoljeno pašarenje i žirenje, kao i sakupljanje humusa, šušnja i granja, a sakupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja, te branje plodova kupina, drijenka, lješnjaka, šipka, bazge i šumskih voćkarica, te sakupljanje sjemena i plodova šumskih vrsta drveća je bilo dozvoljeno uz prijavu, dozvolu i plaćanje. 6.

ŠUMSKE PROMETNICE

U sklopu šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka nema izgrađenih tvrdih prometnica. Osnova gospodarenja u sklopu koje se nalazi ovaj krajolik nije propisala izgradnju šumskih prometnica. 7.

PODACI O DIVLJAČI

Površina šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka bila je razdjeljena između 3 lovišta od 1999. godine: - zajedničko lovište br. 32 - Šomođ, površine 2996 ha, obuhvaća odjele 10-16 (šumski predjel Šomođ), lovozakupnik L.U. "Orao" Tordinci; - zajedničko lovište br. 33 - Asađ, površine 1430 ha, obuhvaća odjele 1-6 (šumski predjel Asađ), lovozakupnik L.U."Šljuka" Antin; - zajedničko lovište br. 48 - Miljac, površine 1499 ha, obuhvaća odjele 7-9 (šumski predjel Buđak), lovozakupnik L.U. "Jelen" Gaboš. Sva ova tri lovišta ustanovljena su Odlukom županijske skupštine Vukovarskosrijemske županije KLASA 323-01/99/01/02, UR. broj: 2188/1-03-99-1 od 21. prosinca 1999. godine te da su dobila zajedničko rješenje za lovnogospodarske osnove (za sva 33 zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije) KLASA: UP/I-323-02/0001/05, UR. broj: 2188-01-01-02-00-1 od 3. srpnja 2000. godine. Lovnogospodarske osnove imaju rok valjanosti od 01. 04. 2000. godine do 31. 03. 2010. godine. Jedna od ustaljenih mjera u lovištu, između ostalog je i kontrola brojnosti opažanjem, godišnjim praćenjem divljači, a uz to i organiziranim brojanjem divljači, najmanje dva puta tijekom godine: u zimsko doba, poslije završenog odstrela i uoči

37

dolaska jeseni, prije početka odstrela (kontrola prirasta). To je uobičajeni posao kad je posrijedi krupna divljač, dok se druge vrste divljači procjenjuju temeljem višekratnih opažanja tijekom godine i postavljanjem primjerenih površina. Temeljem Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove divljač se razvrstava na glavne vrste odnosno divljač koja se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati ili za koju je lovište ustanovljeno i ostale vrste divljači koja prirodno obitava na zemljištu. Osim nekoliko vrsta divljaći, u lovištu je utvrđeno i prisustvo različitih drugih životinjskih vrsta čija se brojnost prati i održava u cilju očuvanja biološke ravnoteže u lovištu. Trajno zaštićene životinjske vrste koje se nalaze u lovištu, kao što su pernate grabljivice: kobac, škanjac, itd., osim pozitivne uloge, hvatajući miševe i druge sitne glodare, obavljaju u izvjesnom smislu i sanitarnu funkciju (npr.: uklanjanje iznutrica odstreljene divljači). GLAVNE VRSTE:

a) Stalne vrste krupne divljači: Srna obična (Capreolus capreolus L.) Divlja svinja (Sus scrofa L.) b) Stalne vrste sitne divljači: Zec obični (Lepus europaeus Pall.) Fazan (Phasianus colchicus L.) OSTALE VRSTE:

a) Stalne vrste sitne divljači: Kuna zlatica (Martes martes L.) Divlja mačka (Felis silvestris Schr.) Jazavac (Meles meles L.) Lisica (Vulpes vulpes L.) Tvor (Mustela putorius L.) Siva vrana (Corvus corone cornix L.) Svraka (Pica pica L.) Čavka (Corvus monedula L.) Šojka kreštalica (Garrulus glandarius L.)

38

b) Sezonske vrste sitne divljači: I Selica stanarice Golub divlji (Columbia livia Gmel.) Šljuka bena (Scolopay rusticola L.) DRUGE ŽIVOTINJSKE VRSTE:

Stalne vrste: a) Sisavci Jež (Eiinaceus europacus L.) b) Ptice Kobac (Accipiter nisus Sparr.) Škanjac (Buteo buteo Buzzard) U ovim lovištima obitava, živi i razmnožava se velik broj životinjskih vrsta koje se štite na način da ne dođe do ugrožavanja njihovog opstanka, te kod svih radova koji se obavljaju redovnim gospodarenjem u lovištu vodi se računa o utjecaju na život, razmnožavanje te stabilnost životinjskih populacija. Raznovrsnost staništa i biljnog svijeta, kao temeljnih okvira života, omogućili su naseljavanje i održavanje raznovrsne srednjeuropske faune. Od beskralježnjaka najzastupljeniji su kukci. Među njima prevladavaju makrolepidoptera. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca punu zaštitu države imaju slijedeće vrste: vjeverica, dvije vrste puhova, vuk, velika lasica, vidra, šumski ris i divlja mačka, koja se ne lovi samo u Gorskom kotaru, Lici, na Dinari i Biokovu. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta ptica u tu su kategoriju uvršteni: sivlja čaplja, divlja guska, lještarka, velika droplja, golub dupljaš, veliki gavran, crna vrana, veliki vranac, grlica kumra, vrabac, bijela i crna roda, kobac, škanjac, vjetruša, eja, ćuk, sovuljaga, zlatovrana i mnoge druge ptice. Prema Pravilniku o zaštiti vodozemaca (Amphibia) zaštićenim životinjskim vrstama proglašavaju se između ostalih, šareni i podunavski daždevnjak, smeđa i zelena krastača, gatalinka, močvarna smeđa žaba, šumska smeđa žaba, livadska smeđa žaba i dr. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia) zaštićeni su između ostalih gušter zelembać, sljepić, bjelica i dr. Od kukcojeda zastupljeni su oni koji nose obilježja srednjoeuropskih vrsta faune sisavaca. To su mala rovka, tamnoprsi jež, krtica, zec i vjeverica. U starijim šumskim sastojinama, ako ih ima, obitava puh i šumska voluharica. Od miševa značajan je obični šumski miš.

39

Na listi zaštićenih rijetkih i ugroženih vrsta životinja nalaze se leptir (Synanthedon mumi) kao najrjeđa vrsta koja naseljava stara stabla topole. Tu treba spomenuti uskršnjeg leptira, lastin rep, apolon, zatim leptir veliki plavac koji živi u simbiotskim odnosima s livadnim i velikim mravom. 8.

PROPADANJE ŠUMA

Propadanje šuma kako u cijeloj Europi pa

tako i kod nas poremetilo je

gospodarenje i prisililo šumare da sustavno prate ovu pojavu, jer oštećene šume imaju značajno manju gospodarsku i ekološku funkciju. Prilikom popisa oštećenosti stabala Europske zemlje su prihvatile metodu Komisije europske zajednice za šumarstvo i uzgajanje šuma, koju koristi i republika Hrvatska. U tom smislu organizirano je ocjenjivanje stupnja osutosti krošanja (program "Umiranje šuma") na internim pokusnim plohama - biotočkama (kvadratne mreže 4 km x 4 km) i bioindikacijskim točkama (kvadratne mreže 16 km x 16 km), na kojima se vode još dodatna istraživanja i analize, te određuju bioindikacijski parovi uzoraka drveća u svrhu redovnog sistematskog praćenja prisutnosti sumpora u njihovim asimilacijskim organima. Ove ispitivane površine 16 - kilometarske bioindikacijske mreže imaju poseban značaj, i možemo ih smatrati stalnim pokusnim površinama za kompleksno praćenje pojave umiranja šuma. Na području zaštićenog krajolika Vuka ne nalazi se ni jedna točka na kojoj se prate parametri iz programa "Umiranje šuma"

9.

FSC CERTIFIKAT

Općenito je prihvaćeno da se bogatstvom šuma i pripadajućom zemljom treba upravljati na način da se poštuju sociološke, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne potrebe sadašnjih i budućih generacija. Štoviše, povećana društvena svijest o uništavanju i degradaciji šuma je dovela do toga da se potrošači žele osigurati da kupovinom drveta i drugih proizvoda šume neće doprinijeti tom uništavanju, već pomoći očuvanju šumskog bogatstva za budućnost, i biološke raznolikosti. Odgovarajući na takve zahtjeve, pojavile su se međunarodne organizacije koje su izradile standarde koje je potrebno zadovoljiti kako bi se steklo pravo na zaštićenu markicu, koja onda diferencira proizvode koji su nastali odgovornim gospodarenjem

40

šumama u odnosu na one koji to nisu. U tome su smislu razrađene procedure kojima se ispituje da li određeni upravitelji šuma (pravna ili fizička osoba zadužena za gospodarenje određenim šumskim površinama) poštuje odredbe međunarodno priznatog standarda za certifikaciju. Općenito, FSC standard je zasnovan na načelima i kriterijima koje uravnoteženo vode brigu o ekonomskim, socijalnim i ekološkim komponentama gospodarenja šumama te očuvanju biodiverziteta. Certifikat može izdati samo od FSC centrale ovlaštena organizacija (u slučaju HŠ to je britanska tvrtka Soil Association Woodmark) koja obavlja inspekciju organizacije te uvidom u dokomentaciju i stanje na terenu utvrđuje stupanj usklađenosti sa standardom. FSC certifikat se izdaje na pet godina, a podložan je godišnjim monitoring posjetima. “Hrvatske šume” d.o.o. su aktivno uključene u proces certifikacije od 2000. godine. Projekt vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva uz pomoć konzultantske tvrtke Indufor. U tom je smislu osnovana i nacionalna radna skupina koja je formirana tako da obuhvaća široki krug zainteresiranih strana na koje utječe gospodarenje šumama. U početku su nosioci certifikata bile pojedinačne uprave šuma - podružnice (Vinkovci, Delnice, Zagreb i Bjelovar), da bi kasnije u sklopu toga procesa “Hrvatske šume” d.o.o. obavile certifikacijski pregled cjelokupne površine kojom gospodare. Jedinstveni broj certifikata je SA-FM--010-06, te vrijedi za sve uprave šuma – podružnice i na njega će se pozivati svi daljnji prerađivači drva koji su sirovinu nabavili od “Hrvatskih šuma” d.o.o.. Certifikat vrijedi od 16.10.2007. do 17.10.2012. godine. Temeljem uvjeta certifikacije broj 2000.1 za Upravu šuma - podružnicu Vinkovci, u prostorijama šumarije Vukovar dana 18. lipnja 2009. godine održana je javna rasprava za gospodarsku jedinicu “Dubrave” u sklopu koje se nalazi zaštićeni krajolik Vuka.

41

III

SADAŠNJE STANJE ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA U ZAŠTIĆENOM KRAJOLIKU 1.

POVRŠINA

Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka obuhvaćaju tri šumska predjela: POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Neobraslo Šumski predjel

Odjeli

Obraslo

1

2

3

Asađ Buđak Šomođ

1-6 7-9 10-16

189,71 84,46 184,26

Ukupno zaštitni krajolik Vuka

458,43

proizvodno

neproizvodno

Neplodno

Ukupno

6

7

ha 4

5 6,13 15,42

8,06 1,03 6,73

0,44 0,33 1,46

204,34 85,82 207,87

21,55

15,82

2,23

498,03

Nadalje, šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka obuhvaćaju odjele 1-16 gospodarske jedinice Dubrave, kako je prikazano: POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Odjel

Odsjek

Općina

Katastarska općina Broj katastarske čestice

Obraslo

Neobraslo proizvodno

neproizvodno

Neplodno

Ukupno

8

9

ha 1

2

3

b

7

37,25

37,25

1,10

1,10

1,52

1,52

%984

3,49

3,49

e

985

1,67

1,67

pr

1000, 1001, 1005, 1006, %1007, %1008, 1011, 1012

Tordinci

uk.

45,03

1,88 1,88

1,88 46,91

a

Antin 977, 980

17,77

17,77

b

%978, %979, %1003

6,68

6,68

c

%978, %1003

1,19

1,19

%978, %979, %1003

7,96

7,96

e

%986, %987

6,10

6,10

f

%986

2,35

2,35

pr

%987, 1002, 1004, %1009, 1010

d

Tordinci

uk.

42,05

1,05 1,05

1,05 43,10

Antin %990

6,89 4,10

4,10

c

989

13,80

13,80

pr

%1007, %1008, 1013, 1014

a b

3

%981, %984

6

d

c

2

5

Antin 601, 975, 976, %981, 982, 983, %984

a

1

4

Tordinci

uk.

24,79

42

6,89

0,91 0,91

0,91 25,70

POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Odjel

Odsjek

Općina

Katastarska općina Broj katastarske čestice

Obraslo

1

2

3

4

5

Neobraslo proizvodno

neproizvodno

Neplodno

Ukupno

8

9

ha Antin %987, 988, %1009

15,18

b

993

7,53

pr

1015

a

4

Tordinci

uk.

7

15,18 7,53 0,17 0,17

22,71 5,96 3,54

3,54

992

13,85

13,85

d

%991

1,92

pr

%1007, %1008, 1016, 1017

b c

Tordinci

uk.

5,96

1,92 0,92 0,92

25,27 7,85

7,85

b

3,16

3,16

c

996, 997, 1022

7,09

7,09

d

994, 995, %1007

4,63

4,63

e

%999

5,95

Tordinci

el

5,95 2,31

1018

f g

1,18 6,13

%999

6,13 0,44

1019, 1020, 1021

pr

6,13

0,82 3,13

0,82 0,44

29,86

a

26,05

26,05

b

2,30

2,30

0,88

0,88

Markušica

Gaboš %321/1

0,74

d pr

39,56

0,74 0,53 0,53

0,53

uk.

29,97

a

4,85

4,85

b

9,47

9,47

1,08

1,08

0,98

0,98

6,95

6,95

c d

Markušica

Gaboš %321/1

e

30,50

0,16

kl pr

0,27 0,27

0,16 0,27

0,16

uk.

23,33

a

28,93

28,93

2,23

2,23

b kl

Markušica

Gaboš %321/1

pr 9

0,44

uk.

c

8

2,31

1,18

kl

7

0,92 26,19

Antin %998

a

6

0,17 22,88

Antin %991

a

5

6

uk.

31,16

43

0,23 0,23

23,76

0,17

0,17

0,17

31,56

0,23

POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Odjel

Odsjek

Općina

Katastarska općina Broj katastarske čestice

Obraslo

1

2

3

4

5

Neobraslo proizvodno

neproizvodno

Neplodno

Ukupno

8

9

ha

Tordinci %740, %741, %742

b

%730, %735, %740, %742, %795

24,83

24,83

%740

1,02

1,02

2,10

2,10

e

%742

4,03

kl

%730, %740, %741, %742

pr

%730, 731, %735, 739, %741, 743

Tordinci

3,14

d

uk.

31,98

0,92 0,92

0,84

36,88

0,92

11,70

11,70

b

6,01

6,01

%764, %767, 770

4,87

4,87

d

%773

1,30

1,30

pr

%741, 745, 747, %755, 763, 765, %767, 769, 771, %784, %773

Tordinci

uk.

1,05 1,05

23,88 Tordinci %730, 732, %735, %736, %738, %793, %795

1,05 24,93

17,22

17,22

%730, %795

1,89

1,89

c

734, %735, %793, %795

4,94

kl

%736, %738

pr

733, %735, 737, 792, %793, 794

Tordinci

uk. a

Tordinci %773

b

%748, 750, %755, 760, 762, %767, 772, 776

c

Tordinci

%781 %748

0,69 0,69

pr

Tordinci %789, %791 Tordinci

pr

%784, 788, 790

24,86

0,69

20,74

20,74

0,73

0,73

3,10

3,10

1,13 1,13

1,13 26,83 14,84

9,58

%791 %789, %791

0,12

14,84

9,58

0,73

c kl

0,12

1,13

25,70

a

0,12

1,13

%741, 749, 751, %755, 759, 761, %767, 774, 775, 777, %781, %784

uk.

b

4,94

24,05

d

14

3,14

0,84

746, %755, %764

b

13

4,03 0,84

a

a

12

3,14

Tordinci 744, %755, 766, %767, 768

c

11

7

a

c

10

6

uk.

15,57

44

0,73

9,58

0,93 0,93

0,44

0,44

0,44

26,52

0,93

POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Odjel

Odsjek

Općina

Katastarska općina Broj katastarske čestice

Obraslo

1

2

3

4

5

Neobraslo proizvodno

neproizvodno

Neplodno

Ukupno

8

9

ha 7

a

Tordinci %781

3,56

3,56

b

752, 754, %755, 756, 758, %767, 778, 780

18,96

18,96

%781

0,54

0,54

0,51

0,51

Tordinci

c d

%741, 753, %755, 757, %767, 779, 782, %784

pr 15

6

uk.

0,90 0,90

23,57

0,90 24,47

a

Tordinci 785, 786, %787

13,35

13,35

b

%787

1,32

1,32

1,41

1,41

21,96

21,96

1,47

1,47

c Tordinci

d

%783

e f

2,70

2,70 0,06

kl 16

39,51

2,70

0,06

43,38

458,43

21,55

15,82

2,23

498,03

uk. Ukupno zaštitni krajolik Vuka

0,06

1,11 1,11

%784

pr

1,11

Crveno obojani odsjeci nalaze se na minsko sumnjivom području. U slijedećoj tablici prikazana je rekapitulacija šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po dostupnosti: POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Neobraslo Dostupnost od 2009. godine

Obraslo

1

2

proizvodno

neproizvodno

Neplodno

Ukupno

5

6

ha 3

4

Dostupno

210,53

6,13

5,99

0,77

223,42

Nedostupno

247,90

15,42

9,83

1,46

274,61

Ukupno zaštićeni krajolik Vuka

458,43

21,55

15,82

2,23

498,03

Do proljeća 2009. godine, odnosno u vrijeme terenskih radova (ljeto, jesen i zima 2008. godine) u minsko sumnjivom području nalazili su se cijele grupe odjela 1-6 i 10-16 te jugoistočni dio odsjeka 9a. U slijedećim tablicama prikazane su šume i šumskih zemljište zaštićenog krajolika Vuka prema vlasništvu i posjedovnom stanju: K.O.ANTIN K.č.br. 1

601

Površina ha 2

0,2510

Odjel 3

1

Vlasnik

Posjednik

Odsjek

Naziv

Br.p.l.

Naziv

Br.ZKL

4

5

6

7

8

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

45

K.č.br. 1

Površina ha 2

Odjel 3

Vlasnik

Posjednik

Odsjek

Naziv

Br.p.l.

Naziv

Br.ZKL

4

5

6

7

8

310

Republika Hrvatska

804

975

8,4156

1

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

976

12,6385

1

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

977

12,5868

2

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

978

8,4966

2

b,c,d

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

979

6,9130

2

b,d

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

980

5,3595

2

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

981

1,9993

1

a,b,c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

982

1,5710

1

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

983

8,5965

1

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

984

9,8805

1

a,b,c,d

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

985

1,6720

1

e

Republika Hrvatska

305

Republika Hrvatska

804

986

8,2723

2

ef

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

987

1,8570

2

e,pr

4

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

988

13,4460

4

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

989

13,7971

3

c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

990

10,9910

3

a,b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

991

11,4050

5

a,b,d

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

992

13,8473

5

c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

993

7,5272

4

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

994

3,9735

6

d

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

995

0,8908

6

d

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

996

2,9712

6

c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

997

5,4785

6

c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

998

11,0078

6

a,b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

999

11,9789

6

e,f,g,kl

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1000

0,2785

1

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1001

0,2873

1

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1002

0,4388

2

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1003

0,1798

2

bcd

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

46

K.č.br.

Površina ha

1

2

Odjel 3

Vlasnik

Posjednik

Odsjek

Naziv

Br.p.l.

Naziv

Br.ZKL

4

5

6

7

8

310

Republika Hrvatska

804

1004

0,2662

2

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

1005

0,2621

1

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1006

0,1888

1

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1

pr

3

pr

5

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1007

1008

0,7974

0,7114

6

d

1

pr

3

pr

5

pr

2

pr

4

a

1009

0,2180

1010

0,2475

2

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1011

0,2560

1

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1012

0,1960

1

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1013

0,2033

3

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1014

0,2073

3

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1015

0,1669

4

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1016

0,2445

5

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1017

0,1793

5

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1018

2,2526

6

el

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1019

0,2529

6

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1020

0,4066

6

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1021

0,1209

6

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

1022

0,1521

6

c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

310

Republika Hrvatska

804

Ukupno

204,3381

Odjel

Odsjek

Naziv

Br.p.l.

Naziv

Br.ZKL

3

4

5

6

7

8

7

a,b,c,d,pr

8

a,b,c,d,e,kl,pr

473

Republika Hrvatska

756

9

a,b,kl,pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

K.O.GABOŠ K.č.br. 1

321/1 Ukupno

Površina ha 2

85,8179

Vlasnik

Posjednik

85,8179

47

K.O.TORDINCI K.č.br.

Površina ha

Odjel

Odsjek

3

Vlasnik

Posjednik Naziv

Br.p.l.

Naziv

Br.ZKL

4

5

6

7

8

10

b,kl,pr

12

a,b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

1

2

730

2,6488

731

0,1153

10

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

732

3,9991

12

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

733

0,1134

12

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

734

3,9815

12

c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

735

0,4201

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

736

10

b,pr

12

a,c,pr

4,0688

12

a,kl

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

737

0,1188

12

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

738

4,1720

12

a,kl

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

739

0,1220

10

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

740

10,9334

10

a,b,c,d,kl

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

10

a,kl,pr

11

pr

13

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

15

pr

741

1,1417

742

21,4952

10

a,b,e,kl

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

743

0,3440

10

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

744

3,6812

11

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

745

0,1070

11

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

746

3,6295

11

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

747

0,1052

11

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

748

4,0583

13

b,d

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

749

0,1034

13

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

750

3,2372

13

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

751

0,1032

13

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

752

3,1752

15

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

753

0,0841

15

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

754

4,4184

15

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

11

a,b,pr

755

0,5251

13

b,pr

452

Republika Hrvatska

1452

15

b,pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

48

K.č.br.

Površina ha

Odjel

Odsjek

Vlasnik

Posjednik Naziv

Br.p.l.

Naziv

Br.ZKL

1

2

3

4

5

6

7

8

756

3,8067

15

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

757

0,0817

15

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

758

3,1671

15

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

759

0,1026

13

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

760

3,4741

13

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

761

0,1143

13

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

762

4,7624

13

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

763

0,1255

11

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

764

4,3938

11

b,c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

765

0,1338

11

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

766

4,5537

11

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

11

a,c,pr

767

0,6206

13

b,pr

452

Republika Hrvatska

1452

15

b,pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

768

3,2824

11

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

769

0,1118

11

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

770

2,8716

11

c

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

771

0,0983

11

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

772

4,4085

13

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

773

2,2692

11

d,pr

13

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

774

0,0268

13

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

775

0,1140

13

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

776

3,4972

13

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

777

0,1028

13

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

778

2,7004

15

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

779

0,0587

15

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

780

1,2946

15

b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

781

4,3526

13

c,pr

15

a,c,d

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

782

2,7657

15

pr

Republika Hrvatska

454

Republika Hrvatska

975

c,d,e,f,kl

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

783

25,9101

16

49

K.č.br. 1

784

Površina ha 2

1,9248

Odjel

Odsjek

3

4

11

pr

13

pr

14

pr

15

pr

16

pr

Vlasnik

Posjednik Naziv

Br.p.l.

Naziv

Br.ZKL

5

6

7

8

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

785

4,9909

16

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

786

0,1961

16

a

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

787

9,4887

16

a,b

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

788

0,3697

14

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

789

12,0500

14

a,kl

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

790

0,3774

14

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

791

13,5363

14

a,b,c,kl

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

792

0,3588

12

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

793

0,3334

12

a,c,pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

794

0,0422

12

pr

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

795

8,1018

Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

452

Republika Hrvatska

1452

Ukupno

207,8730

10

b

12

a,b,c

U slijedećoj tablici prikazana je rekapitulacija šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po katastarskim općinama: POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Neobraslo Katastarska općina

Obraslo

1

2

proizvodno

neproizvodno

Neplodno

Ukupno

5

6

ha Antin Gaboš Tordinci

189,71 84,46 184,26

Ukupno zaštitni krajolik Vuka

458,43

3

4

6,13 15,42

8,06 1,03 6,73

0,44 0,33 1,46

204,34 85,82 207,87

21,55

15,82

2,23

498,03

U slijedećoj tablici prikazana je rekapitulacija šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po upravnim općinama: POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA Neobraslo Upravna općina

Obraslo

1

2

proizvodno

neproizvodno

Neplodno

Ukupno

5

6

ha 3

4

Markušica Tordinci

1,03

0,33

85,82

373,97

84,46 21,55

14,79

1,90

412,21

Ukupno zaštitni krajolik Vuka

458,43

21,55

15,82

2,23

498,03

50

U upravnoj općini Tordinci nalaze se katastarske općine Antin i Tordinci, dok se u upravnoj općini Markušica nalazi katastarska općina Gaboš. U slijedećoj tablici prikazana je rekapitulacija šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po vlasništvu: Vlasnik

Površina (ha)

Republika Hrvatska

498,0290

Ukupno zaštitni krajolik Vuka

498,0290

U slijedećoj tablici prikazana je rekapitulacija šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po posjedovnom stanju: Površina (ha)

Posjednik Hrvatske šume d.o.o. UŠP Vinkovci

493,5913

Republika Hrvatska

4,4377

Ukupno zaštitni krajolik Vuka

498,0290

Sve upravne općine smještene su unutar Vukovarsko-srijemske županije.

2.

DRVNE ZALIHE I PRIRASTI U ZAŠTIĆENOM KRAJOLIKU Dendrometrijski podaci

Šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka obuhvaćaju 16 odjel (1-16) gospodarske jedinice Dubrave, od čega je 63 obrasla odsjeka, a 4 odsjeka se nalaze u kategoriji neobraslo-proizvodnog šumskog zemljišta. Dostupna su 32 obrasla odsjeka i 1 neobraslo-proizvodni, dok su ostali odsjeci zagađeni minsko-eksplozivnim sredstvima po cijeloj svojoj površini ili samo djelomično. Odjela površine veće od 60 ha nema. Površinski najveći odjel je 1. s površinom od 46,91 ha, a najmanji 4. s površinom od 22,88 ha. Izmjera drvne mase u sastojinama zaštićenog krajolika obavljena je: - u odsjecima 7 a, d, 8 a, e polaganjem trajnih ploha na površini od 38,59 ha, odnosno položeno je 36 primjernih krugova - uzorka; - u odsjeku 9 a polagani su primjerni krugovi relaskopom iz razloga djelomične miniranosti odsjeka na površini od 28,93 ha, odnosno položeno je 15 primjernih krugova; - totalnom klupažom u odsjecima 8 c, d na površini od 2,06 ha.

51

Procjena drvne mase u sastojinama zaštićenog krajolika obavljena je u slijedećim odsjecima: 1 a, b, d, e, 2 a, b, d, e, 3 b, c, 4 a, b, 5 a, b, c, d, 6 b, c, d, e, f, 10 b, c, d, 11 b, d, 12 a, b, c, 13 a, c, d, 14 a, c, 15 c, 16 b, c, d, e na osnovu podataka iz prethodnih Osnova gospodarenja, vizualno sakupljenih podataka s najbliže dostupne točke i satelitskih snimaka iz programa Google Earth, što površinski iznosi 276,45 ha. Odsjeci I dobnog razreda u kojima je izvršena procjena omjera smjese su: 7 b, c, 8 b, 9 b, 10 e, 11 a, c, 16 a, što površinski iznosi 48,83 ha. Za određivanje drvne zalihe sastojina upotrebljeni su novi tarifni nizovi koji su izrađeni pomoću programa TRAJNE PLOHE i UREL, a na osnovu visinskih krivulja i pripadajućih parametara drvno gromadnih tablica za svaku vrstu unutar pripadajuće grupe odsjeka. Tečajni prirast drvne zalihe u gospodarskoj jedinici je određen na osnovu postotka prirasta izmjerenog za Osnovu gospodarenja g.j. Durgutovica 1999. - 2008., te je izračunat programom TRAJNE PLOHE . Za bonitiranje odsjeka, izračun tarifnih nizova i određivanje normalnih temeljnica korištene su tarife iz programa TRAJNE PLOHE: lužnjak - lužnjak (BK-01); cer - cer (BK-92); grab, klen i OTB - o.grab (MS-75); bagrem - bagrem (CK-82); p.jasen i c.orah - p.jasen (CK-84); trešnja - p.kesten (MS-75); OMB - o.vrba (CK-79).

52

Površine, drvne zalihe i prirasti po dobnim razredima Raspored površina, drvnih zaliha i prirasta po dobnim razredima unutar sastojina koje su obuhvaćene zaštićenim krajolikom prikazane su slijedećom tablicom: ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ 36│ 3│ 1178│ 21│ 873│ 15│ 12568│ 225│ 52121│ 928│ │ │ 66776│ 1192│ 71,19│ │CER │ │ 31│ 2│ 2115│ 76│ 465│ 17│ 3028│ 107│ 3649│ 68│ │ │ 9288│ 270│ 9,90│ │P.JASEN │ │ 93│ 10│ 384│ 11│ 283│ 10│ 1172│ 33│ │ │ │ │ 1932│ 64│ 2,06│ │O.GRAB │ │ 7│ │ 398│ 15│ 144│ 4│ 672│ 24│ 2147│ 71│ │ │ 3368│ 114│ 3,59│ │KLEN │ │ │ │ │ │ 51│ 2│ 72│ 3│ 163│ 7│ │ │ 286│ 12│ 0,30│ │BAGREM │ │ 3026│ 339│ 98│ 5│ 304│ 16│ 420│ 26│ 1033│ 58│ │ │ 4881│ 444│ 5,20│ │C.ORAH │ │ 1197│ 62│ 104│ 3│ 138│ 4│ 479│ 12│ 297│ 7│ │ │ 2215│ 88│ 2,36│ │TREŠNJA │ │ │ │ 92│ 3│ 116│ 5│ 304│ 9│ 1702│ 65│ │ │ 2214│ 82│ 2,36│ │OTB │ │ 287│ 20│ 214│ 7│ 116│ 4│ 586│ 18│ 1493│ 56│ │ │ 2696│ 105│ 2,87│ │OMB │ │ │ │ 129│ 3│ │ │ │ │ 12│ │ │ │ 141│ 3│ 0,15│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ 4677│ 436│ 4712│ 144│ 2490│ 77│ 19301│ 457│ 62617│ 1260│ │ │ 93797│ 2374│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ 48,83│ 49,41│ 23,20│ 11,79│ 65,06│ 196,57│ │ 394,86│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 346,03│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ 13│ 20│ 56│ 68│ 90│ 105│ │ │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ 95│ 8,82│ 203│ 6,21│ 211│ 6,53│ 297│ 7,02│ 319│ 6,41│ │ │ 271│ 6,86│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Ostala obrasla površina │ 63,57│ │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna obrasla površina │ 458,43│ │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼────────────────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘

53

Grafički prikaz rasporeda površina šuma zaštićenog krajolika Vuka: Zaštićeni krajolik Vuka

Površina 2008. god.: 394,86 ha 250,00

196,57

200,00

ha

150,00

100,00 65,06

50,00

48,83

49,41 23,20

11,79

0,00 I

II

III

IV

V

VI

VII

dobni razredi

Grafički prikaz rasporeda drvne zalihe šuma zaštićenog krajolika Vuka: Drvna zaliha 2008. god.: 93 797 m

3

70000 62617

60000

50000

m

3

40000

30000 19301

20000

10000 4677

4712 2490

0 I

II

III

IV dobni razredi

54

V

VI

VII

Iz prikazanih podataka vidi se da je po površini i drvnoj zalihi najzastupljeniji VI dobni razred, dok najmanje ima sastojina IV dobnog razreda. Najzastupljenija vrsta je hrast lužnjak s 71% po drvnoj zalihi, iza njega najzastupljenija vrsta je cer s 10%, zatim bagrem s 5%. Od ostalih vrsta evidentirane su: poljski jasen, grab, klen, c.orah, divlja trešnja, topola itd. Ukupna drvna zaliha iznosi 93 797 m3 odnosno 271 m3/ha. Godišnji tečajni prirast iznosi 6,86 m3/ha, odnosno ukupni godišnji prirast u zaštićenom krajoliku iznosi 2 374 m3. Prikaz površina, drvna zaliha i prirast po dobnim razredima i po upravnim općinama: Upravna općina

Markušica

Tordinci

I

površina

ha

drv.masa

m

prirast

m

površina

ha

drv.masa

m

prirast

m

II

IV

III

14,88

3

V

VI

VII

Ukupno

1,08

0,74

67,76

84,46

456

120

27659

27935

3

3

545

552

49,41

22,12

4 11,79

64,32

128,81

310,40

3

4677

4556

2490

19181

34958

65862

3

436

140

77

454

715

1822

33,95

Prikaz površina, drvna zaliha i prirast po dobnim razredima i po bonitetima: Bonitet

I površina

I

II

IV

III

V

VI

VII

Ukupno

49,41

2,40

3,17

103,81

3

4677

511

646

5834

3

436

13

16

465

ha

48,83

II

drv.masa

m

prirast

m

površina

ha

20,80

11,79

61,89

196,57

291,05

3

4201

2490

18655

62617

87963

3

131

77

441

1260

1909

drv.masa

m

prirast

m

Bonitet sastojine određen je na temelju ukupne proizvodnje drvne mase u dobi najvećeg poprečnog dobnog sveukupnog prirasta i utvrđene ophodnje sastojina prema glavnoj vrsti drveća na temelju prirasno-prihodnih tablica. Prikaz uređajnih razreda po obrastu: Uređajni razred: Sjemenjača hrasta lužnjaka Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 139,70 1 A 2 A 2 D 3 C 4 A 5 A 5 C 10 B 13 D Normalni

104,23

4 B 6 C 6 D 7 A 8 A 8 D 8 E 9 A 12 A ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 243,93

55

Uređajni razred: Sjemenjača cera Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 36,80 14 A 16 D Normalni 9,59 1 D 2 E ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 46,39 Uređajni razred: Sjemenjača poljskog jasena Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 9,47 8 B Normalni 6,95 1 B 7 B 9 B 16 B ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 16,42 Uređajni razred: Sjemenjača običnog graba Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 13,35 16 A ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 13,35 Uređajni razred: Sjemenjača bagrema Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog 40,16 1 E 2 B 3 B 5 B 5 D 6 B 6 F 10 C 10 D 11 B 12 B 12 C 15 C 16 C Normalni 0,73 14 C ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 40,89 Uređajni razred: Sjemenjača crnog oraha Obrast Površina Odsjeci ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ispod normalnog

32,27

6 E 16 E

7 D

8 C

10 E

11 A

11 C

11 D

13 A

Normalni 1,61 7 C 13 C ───────────────────────────────────────────────────────────────────────────────── Ukupno: 33,88

Prikaz sastojina po omjeru smjese: Godina uređivanja 2008.

Čiste sastojine ha

Mješovite sastojine ha

% 117,40

56

ha

% 277,46

30

Ukupno 70

% 394,86

100

Podjela površina, drvna zaliha i prirast po dobnim razredima po dostupnosti: Dostupnost

I

površina Dostupno

Nedostupno

35,48

V

VI

VII

Ukupno

22,62

7,04

0,74

128,39

194,27

2371

1150

120

43718

47359

3

203

31

3

874

1111

m

prirast

m

26,79

16,16

11,79

64,32

68,18

200,59

3

2306

3562

2490

19181

18899

46438

3

233

113

77

454

386

1263

površina

ha

drv.masa

m

13,35

m

3.

OPIS UREĐAJNIH RAZREDA

Uređajni

Ophodnja

razred

Godina

sjemenjače hrasta lužnjaka

IV

III

3

ha

drv.masa

prirast

II

Zaliha

Površina ha

m /ha

3

%

3

m

Prirast 3

%

m

m /ha 3

%

243,93

53

76342

313

81

1574

6,45

66

sjemenjače cera

46,39

10

11447

247

12

327

7,05

14

sjemenjače poljskog jasena

16,42

4

451

186

0

17

7,02

1

sjemenjače običnog graba

13,35

3

sjemenjače bagrema

40,86

9

3366

82

4

363

8,88

15

sjemenjače crnog oraha

33,88

7

2191

177

2

93

7,50

4

šikare

63,57

14

458,43

100

93797

271

100

2374

6,86

100

Ukupno

57

Uređajni razred: 3C1101 Sjemenjača hrasta lužnjaka - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ 452│ 8│ 839│ 14│ 12061│ 216│ 51294│ 914│ │ │ 64646│ 1152│ 84,68│ │CER │ │ │ │ 205│ 7│ 465│ 17│ │ │ 1316│ 25│ │ │ 1986│ 49│ 2,60│ │P.JASEN │ │ │ │ │ │ 263│ 9│ │ │ │ │ │ │ 263│ 9│ 0,34│ │O.GRAB │ │ │ │ 147│ 4│ 142│ 4│ 499│ 17│ 2068│ 68│ │ │ 2856│ 93│ 3,74│ │KLEN │ │ │ │ │ │ 51│ 2│ 72│ 3│ 163│ 7│ │ │ 286│ 12│ 0,37│ │BAGREM │ │ │ │ 98│ 5│ 190│ 10│ 418│ 26│ 983│ 55│ │ │ 1689│ 96│ 2,21│ │C.ORAH │ │ │ │ │ │ 138│ 4│ │ │ 297│ 7│ │ │ 435│ 11│ 0,57│ │TREŠNJA │ │ │ │ 92│ 3│ 116│ 5│ 304│ 9│ 1684│ 64│ │ │ 2196│ 81│ 2,88│ │OTB │ │ │ │ │ │ 112│ 4│ 409│ 13│ 1452│ 54│ │ │ 1973│ 71│ 2,58│ │OMB │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 12│ │ │ │ 12│ │ 0,02│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ │ │ 994│ 27│ 2316│ 69│ 13763│ 284│ 59269│ 1194│ │ │ 76342│ 1574│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ │ │ 5,96│ 11,06│ 39,93│ 186,98│ │ 243,93│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 243,93│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ │ │ 59│ 71│ 94│ 105│ │ 101 / 101 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ │ │ 167│ 4,53│ 209│ 6,24│ 345│ 7,11│ 317│ 6,39│ │ │ 313│ 6,45│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 3: 5A Dr 4: 2D 13D Dr 5: 4A 4B 12A Dr 6: 1A 2A 3C 5C 6C 6D 7A 8A 8D 8E 9A 10B

58

Uređajni razred: 3C1104 Sjemenjača cera - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ 631│ 11│ │ │ 507│ 9│ 827│ 14│ │ │ 1965│ 34│ 17,17│ │CER │ │ │ │ 1874│ 68│ │ │ 2909│ 105│ 2333│ 43│ │ │ 7116│ 216│ 62,16│ │P.JASEN │ │ │ │ 208│ 6│ │ │ 1164│ 33│ │ │ │ │ 1372│ 39│ 11,99│ │O.GRAB │ │ │ │ 251│ 11│ │ │ 144│ 5│ 79│ 3│ │ │ 474│ 19│ 4,14│ │BAGREM │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 50│ 3│ │ │ 50│ 3│ 0,44│ │TREŠNJA │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 18│ 1│ │ │ 18│ 1│ 0,16│ │OTB │ │ │ │ 162│ 6│ │ │ 168│ 5│ 41│ 2│ │ │ 371│ 13│ 3,24│ │OMB │ │ │ │ 81│ 2│ │ │ │ │ │ │ │ │ 81│ 2│ 0,71│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ │ │ 3207│ 104│ │ │ 4892│ 157│ 3348│ 66│ │ │ 11447│ 327│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ │ │ 14,84│ │ 21,96│ 9,59│ │ 46,39│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 46,39│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ │ │ 57│ │ 83│ 106│ │ 79 / 79 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ │ │ 216│ 7,01│ │ │ 223│ 7,15│ 349│ 6,88│ │ │ 247│ 7,05│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 3: 14A Dr 5: 16D Dr 6: 1D 2E

59

Uređajni razred: 3C1112 Sjemenjača poljskog jasena - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ 95│ 2│ │ │ │ │ │ │ │ │ 95│ 2│ 21,06│ │CER │ │ │ │ 36│ 1│ │ │ │ │ │ │ │ │ 36│ 1│ 7,98│ │P.JASEN │ │ 47│ 5│ 176│ 5│ │ │ │ │ │ │ │ │ 223│ 10│ 49,45│ │BAGREM │ │ 27│ 2│ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 27│ 2│ 5,99│ │OTB │ │ 22│ 1│ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 22│ 1│ 4,88│ │OMB │ │ │ │ 48│ 1│ │ │ │ │ │ │ │ │ 48│ 1│ 10,64│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ 96│ 8│ 355│ 9│ │ │ │ │ │ │ │ │ 451│ 17│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ 14,00│ 1,10│ 1,32│ │ │ │ │ 16,42│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 2,42│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ 17│ 24│ 41│ │ │ │ │ 19 / 33 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ 87│ 7,27│ 269│ 6,82│ │ │ │ │ │ │ │ │ 186│ 7,02│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 1: 7B 8B 9B Dr 2: 1B Dr 3: 16B

60

Uređajni razred: 3C1116 Sjemenjača običnog graba - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │CER │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │O.GRAB │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │OTB │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ 13,35│ │ │ │ │ │ │ 13,35│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ │ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ 16│ │ │ │ │ │ │ 16 /****** │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 1: 16A

61

Uređajni razred: 3C1127 Sjemenjača bagrema - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ 34│ 3│ │ │ 34│ 1│ │ │ │ │ │ │ 68│ 4│ 2,02│ │P.JASEN │ │ 46│ 5│ │ │ 20│ 1│ │ │ │ │ │ │ 66│ 6│ 1,96│ │O.GRAB │ │ │ │ │ │ 2│ │ │ │ │ │ │ │ 2│ │ 0,06│ │BAGREM │ │ 2847│ 328│ │ │ 114│ 6│ │ │ │ │ │ │ 2961│ 334│ 87,97│ │OTB │ │ 265│ 19│ │ │ 4│ │ │ │ │ │ │ │ 269│ 19│ 7,99│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ 3192│ 355│ │ │ 174│ 8│ │ │ │ │ │ │ 3366│ 363│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ │ 40,16│ │ 0,73│ │ │ │ 40,89│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 40,89│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ │ 16│ │ 35│ │ │ │ 16 / 16 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ 79│ 8,84│ │ │ 238│ 10,96│ │ │ │ │ │ │ 82│ 8,88│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 2: 1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B 12B 12C 15C 16C Dr 4: 14C

62

Uređajni razred: 3C1128 Sjemenjača crnog oraha - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │LUŽNJAK │ │ 2│ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ 2│ │ 0,09│ │CER │ │ 31│ 2│ │ │ │ │ 119│ 2│ │ │ │ │ 150│ 4│ 6,85│ │P.JASEN │ │ │ │ │ │ │ │ 8│ │ │ │ │ │ 8│ │ 0,37│ │O.GRAB │ │ 7│ │ │ │ │ │ 29│ 2│ │ │ │ │ 36│ 2│ 1,64│ │BAGREM │ │ 152│ 9│ │ │ │ │ 2│ │ │ │ │ │ 154│ 9│ 7,03│ │C.ORAH │ │ 1197│ 62│ 104│ 3│ │ │ 479│ 12│ │ │ │ │ 1780│ 77│ 81,24│ │OTB │ │ │ │ 52│ 1│ │ │ 9│ │ │ │ │ │ 61│ 1│ 2,78│ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ 1389│ 73│ 156│ 4│ │ │ 646│ 16│ │ │ │ │ 2191│ 93│100,00│ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ 21,48│ 8,15│ 1,08│ │ 3,17│ │ │ 33,88│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ 12,40│ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ 7│ 39│ 44│ │ 85│ │ │ 23 / 51 │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ 170│ 8,96│ 144│ 3,70│ │ │ 204│ 5,05│ │ │ │ │ 177│ 7,50│ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 1: 7C 10E 11A 11C Dr 2: 6E 13C 16E Dr 3: 8C Dr 5: 7D 11D 13A

63

Uređajni razred: 3C32 Šikara - zaštićeni krajolik ┌────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬────────────────┬──────┐ │ │ D O B N I R A Z R E D I │ │ │ │ ├───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┤ U K U P N O │ │ │ │ I │ II │ III │ IV │ V │ VI │ VII │ │Omjer │ │ Vrsta │ ├───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┤smjese│ │ │ │Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Dr.masa│ Prir.│Drv.masa│Prirast│ │ │ drveća ├───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ ha │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ m3 │ % │ ├────────────┼───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────┴───────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼───────┼──────┼────────┼───────┼──────┤ │U k u p n o │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────┬───────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Površina ha │ │ │ │ │ │ │ │ 63,57│ │ ├────────────┴───────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┴──────────────┼────────────────┼──────┤ │Ukupna površina bez I dobnog razreda │ │ │ ├────────────┬───────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┬──────────────┼────────────────┼──────┤ │Pr.starost │ │ │ │ │ │ │ │ ****** /****** │ │ ├────────────┴───────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼───────┬──────┼────────┬───────┼──────┤ │m3 / 1 ha │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────────────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┴───────┴──────┼────────┴───────┼──────┤ │Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje │ │ │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴────────────────┴──────┘ Dr 0: 1C 2C 2F 3A 6A 13B 15A 15B 15D

64

4.

ZDRAVSTVENO STANJE

Zdravstveno stanje sastojina u uskoj je vezi s promjenama stanja u atmosferi i zemljištu, odnosno u nadzemnom i podzemnom dijelu na kojima šuma živi i razvija se. Šume su pogođene industrijskom onećišćenošću zraka, zatrovane oborinskim i poplavnim vodama, sniženjem razina podzemnih voda u povremenim sušnim razdobljima, kao i drugim nepovoljnim faktorima. Svi su oni manje ili više doprinjeli narušenom zdravstvenom stanju tj. sušenju. Na zdravstveno stanje lužnjaka pored gore navedenih faktora veliko značenje imaju i populacije važnijih defolijatora kao što su gubar (Lymantria dispar), grbice (Geometridae – osobito veliki i mali mrazovac: Hibernia defoliaria i Operophtera brumata). U starijim hrastovim sastojinama može doći do pojave hrastovog savijača (Tortrix viridana) čija masovna pojava može izazvati golobrst. Poljski jasen je izložen proljetnom napadu jasenove pipe (Stereonychus fraxini) koja mu uništava pupove i list, tako da fiziološki oslabljen postaje neotporan na napade sekundarnih štetnika. Pored stalne kontrole brojnosti ovih štetnika, za sprečavanje šteta od insekata veliku ulogu ima prisutnost ptica pjevica, te šumskih mrava u šumi. Ostavljanjem suhih stabala za gnježđenje dupljašica, izgradnjom umjetnih gnijezda i kućica za ptice, te širenjem mravinjaka pomoći će se u saniranju šteta manjih opsega biološkim mjerama zaštite. U lužnjakovim sastojinama od bolesti svakako najveće značenje ima pojava pepelnice (Microsphaera alphitoides). Ova bolest je osobito pogubna za hrastov ponik i podmladak, tako da je prilikom obnove sastojina obavezno njeno suzbijanje fungicidima, i to po potrebi više puta godišnje. Također zdravstveno stanje šumskog sjemena prilikom obnove sastojina može predstavljati ozbiljan problem, jer šumsko sjeme predstavlja važan izvor hrane za veći broj šumskih organizama, od kojih su svakako najistaknutiji glodavci, divljač ali i neki insekti, štetne gljivice i mikroorganizmi. U praksi se ove štete umanjuju postavljanjem otrovnih meka za glodavce i podizanjem žičanih ograda oko površina koje se podmlađuju. Na zdravstveno stanje mladih sastojina utječu i štete koje nastaju djelovanjem mokrog snijega (savijanje, lomljenje i izvaljivanje stabala), te čovjeka prilikom sječe i izrade, a naročito transporta drvnih sortimenata iz šume, prilikom kojega se često oštećuju debla stabala.

65

U zaštitnom krajoliku Vuka prisutno je pojedinačno sušenje vrsta u manjem obimu. Svi navedeni faktori se redovito pojavljuju u manjem obimu i za sada nemaju značajniji utjecaj na cjelokupno zdravstveno stanje sastojina ovog krajolika.

66

IV BUDUĆE GOSPODARENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA UNUTAR ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA VUKA 1.

CILJ I NAČIN GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA U SKLOPU ZAŠTIĆENOG KRAJOLIKA Cilj gospodarenja svim šumama određen je i propisan Zakonom o šumama, jer su

šume dobro od općeg interesa koje predstavljaju specifično prirodno bogatstvo. Zakon obvezuje, da se šume moraju održavati i obnavljati tako da se trajno osigura: 1. postojanost ekosustava; 2. održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma: - "Načela o šumama" na skupu o Zemlji u Rio de Janeiru u lipnju 1992. godine, - međunarodne obveze koju smo prihvatili na Skupu o Zemlji u Rio de Janeiru, u Strasbourgu, u Helsinkiju; 3. napredno i potrajno gospodarenje, te korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal i da ispune sada i u budućnosti, bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, te da to ne šteti drugim ekosustavima. Postojanost ekosustava je ugrožena i sve više izmiče ljudskoj kontroli, što potkrijepljuje nekoliko pokazatelja: - temperatura atmosfere raste uslijed efekta staklenika, zbog čega se klimatske prilike mijenjaju; - vodni potencijal (uslijed izgradnje hidrosustava) više ne djeluje spontano, nizinske šume više nisu periodički plavljene, nivo podzemnih voda se znatno mijenja; - uslijed opće promjene klimatskih uvjeta nastupio je poremećaj godišnjih doba što se negativno odražava u temperaturnim i oborinskim anomalijama. Što se tiče održavanja i poboljšanja općekorisnih funkcija šuma napominjemo da će budući razvoj šuma biti sve više pod utjecajem zahtjeva prostornih planova za povećanjem ekoloških i socijalnih funkcija šuma. U prilogu tome idu i usvojena "načela o šumama" na Skupu o zemlji u Rio de Janeru (1992. godine), sadržana u "Programu za 21 stoljeće", gdje se u uvodnom dijelu kaže:

67

"Šume su, sa svojim složenim ekološkim procesima, bitne za gospodarski razvoj i održavanje svih oblika života. One su izvor drveta, hrane i lijekova, one su spremnici vode, ugljika - plina koji bi inače u atmosferi djelovao kao staklenički plin. Šume su dom trajnim divljim životinjskim vrstama, a svojim umirujućim zelenilom i atmosferom ispunjavaju kulturne i duhovne potrebe ljudi". Napredno i potrajno gospodarenje podrazumjeva upravljanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na takav način i u takvoj mjeri da se održava biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, te vitalnost i potencijal kako bi se sada i u budućnosti ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini, a da to ne šteti drugim ekosustavima. Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Zakona o provođenju Konvencije o biološkoj raznolikosti ("Narodne novine" - dodatak Međunarodni ugovori, broj 1/6-96.), Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, na sjednici 30. lipnja 1999. god. donio je "Strategiju i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 81/99). Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti staništa, gdje je to moguće i opravdano. S ekonomskog stajališta, cilj gospodarenja je proizvodnja što kvalitetnijih i vrednijih furnirskih trupaca za prerađivačke kapacitete drvne industrije, te ostalih drvnih sortimenata za zadovoljenje ljudskih potreba. Ovaj cilj ostvariti će se uzgojem stabilnih mješovitih autohtonih sjemenjača, koje imaju znatne prednosti u odnosu na čiste sjemenjače (otpornost,kvalitet i slično). 1.1. EKOLOŠKA MREŽA Prema Zakonu o zaštiti prirode ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih podrućja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. U sklopu ekološke mreže HR2000569 VUKA nalazi se zaštićeni krajolik Vuka. Ekološka mreža propisuje slijedeće mjere zaštite za ovo područje: SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE ZA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

30.

Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP).

68

SMJERNICE ZA MJERE ZAŠTITE U SVRHU OČUVANJA STANIŠNIH TIPOVA, PROPISANIH PRAVILNIKOM O VRSTAMA STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA, UGROŽENIM I RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA TE O MJERAMA ZA OČUVANJE STANIŠNIH TIPOVA

1000

A. POVRŠINSKE KOPNENE VODE I MOČVARNA STANIŠTA

100.

Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti

revitalizaciju. 101.

Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za

opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta. 102.

Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su

nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta. 103.

Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa.

104.

Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa.

105.

Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci,

slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca idr.). 106.

Očuvati povezanost vodenog toka.

107.

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i

genetski modificirane organizme. 109.

Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih

staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja. 3000

C-D TRAVNJACI, CRETOVI, VISOKE ZELENI I ŠIKARE

115.

Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom

tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva. 116.

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i

genetski modificirane organizme. 117.

Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa

sukcesije (sprječavanja zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.). 118.

Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnim tvarima u suhih i vlažnih

travnjaka. 119.

Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemnu vode na području

cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni. 4000

E. ŠUME

121.

Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma.

122.

Prilikom dovršnog sjeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno,

ostavljati manje neposječene površine.

69

126.

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i

genetski modificirane organizme. 128.

u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih

divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring). 1.2. ZAŠTIĆENI KRAJOLIK Prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/05), članku 16 zaštićeni krajolik ili značajni krajobraz je "...prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino podrućje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno ovome Zakonu. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen." Članci 2 - 5 Odluke o proglašenju zaštićenog krajolika Vuka propisuju: 2.

(1) Zaštićeni krajolik u predjelu rijeke Vuke, značajan je po prirodnom stanju ovog

vodotoka, čije korito u ovom dijelu treba zadržati u što prirodnijem stanju, s tim da se osigura stabilan vodni režim tijekom čitave godine, posebno ljeti kako više ne bi dolazilo do potpunog presušivanja rijeke već da se propušta biološki minimum (što će biti ostvarivo izgradnjom kanala). 3.

(1) U zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja ili takve

radnje koje bi ih mogle prouzročiti, zbog kojih je proglašen zaštićen. (2) Radnje iz stavka 1. ovog članka dopuštene su samo na temelju uvjeta zaštite prirode koje utvrđuje Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. 4.

(1) Zaštićeni krajolik treba njegovati i održavati suglasno uvjetima i mjerama zaštite

prirode, te se na njega primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti prirode i drugi propisi i opći akti donijeti na temelju zakona. 5.

(1) Mjere zaštite zaštićenog krajolika Vuka propisat će Poglavarstvo Vukovarsko-

srijemske županije posebnim aktom. (2) Akt iz stavka 1. Poglavarstvo će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke.

70

2.

MJERE I UVJETI ZAŠTITE PRIRODE SUKLADNO POSEBNOM PROPISU

Opstanak mnogih vrsta je u novije vrijeme ugrožen zbog promjenjenih stanišnih uvjeta. Neposredan utjecaj na opstanak pojedinih vrsta ima čovjek sa svojim gospodarskim aktivnostima. Mnoge vrste su nestale zbog prekomjernog izlova, kao i zbog nedostatka neophodnog minimuma bioloških, odnosno ekoloških uvjeta. Kako bi se sačuvala postojeća fauna razvijena je obimna zakonska regulativa koja regulira problematiku zaštite prirode u RH zaštičujući pojedine rijetke, ugrožene vrste posebnim zakonima. Zakon o zaštiti prirode u čl. 123 propisuje da planovi gospodarenja prirodnim dobrima, radi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, sadrže mjere i uvjete zaštite prirode propisane ovim zakonom: "(1) Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže mjere i uvjete zaštite prirode. (2) Mjere zaštite prirode iz stavka 1. ovoga članka sadrže: – pregled zaštićenih i evidentiranih prirodnih vrijednosti, ekološki značajnih područja i osobito vrijednih krajobraza s njihovim značajkama i ocjenom stanja, – pregled područja na kojima se očekuje postojanje prirodnih vrijednosti, te preporuke za ponašanje prigodom otkrivanja tih vrijednosti ili proglašavanja njihove zaštite, – zaštitne mjere i razvojna usmjerenja za zaštićene prirodne vrijednosti, ekološki značajna područja i osobito vrijedne krajobraze, – mjere za očuvanje biološke raznolikosti, osobito mjere za očuvanje stanišnih tipova, – kartografski prikaz stanišnih tipova. (3) Prije izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima vlasnici i nositelji prava dužni su od Ministarstva ishoditi uvjete zaštite prirode. Ministarstvo je dužno izdati uvjete zaštite prirode u roku od šezdeset dana od dana podnošenja urednog zahtjeva za izdavanje uvjeta. Ako Ministarstvo u navedenom roku ne izda uvjete zaštite prirode smatra se da je suglasno s predloženim planom gospodarenja." Uvjeti i mjere zaštite prirode, za gospodarsku jedinicu "Dubrave" - kojom gospodari šumarija Vukovar UŠP Vinkovci, koje je Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu prirode na temelju članka 15. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave ("Narodne novine" , br. 199/03, 30/04, 136/04, 22/05, 44/06, 5/08 i 27/08) i članaka 122., 123. i 201. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 70/05 i 139/08) uvjetovalo svojim rješenjem Klasa: UP/I 612-07/09-33/0081; Ur.broj: 532-08-03-01/5-09-3 od 20. svibnja 2009. godine, ugrađeni su u uređajni elaborat Osnove gospodarenja. Kako je zaštićeni

71

krajolik sastavni dio Osnove gospodarenja propisane mjere zaštite prirode odnose se i na krajolik, te ih prenosimo u cijelosti. HRVATSKA ZAKONSKA REGULATIVA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE

1. Zakon o zaštiti prirode - ("Narodne novine", br. 70/05 i 139/08) 2. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim - ("Narodne novine", br. 07/06) 3. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova - ("Narodne novine", br. 07/06) 4. Pravilnik o zaštiti vrsta vodozemaca (Amphibia) - ("Narodne novine", br. 80/99) 5. Pravilnik o zaštiti kopnenih puževa (Gastropoda terrestria) - ("Narodne novine", br. 29/99) 6. Pravilnik o zaštiti gljiva (Fungi) - ("Narodne novine", br. 34/02) 7. Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama - ("Narodne novine", br. 84/96, 79/02) 8. Pravilnik o sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa - ("Narodne novine", br. 100/04) 9. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu - ("Narodne novine", br. 89/07) 10. Uredba o proglašenju ekološke mreže - ("Narodne novine", br. 109/07) POPIS MEĐUNARODNIH KONVENCIJA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE, KOJIH JE RH STRANKA

1. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972.) - Notifikacija o sukcesiji - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 12/93) 2. Konvencija o močvarnim staništima koja su od međunarodnog značenja naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsar, 1971.) - Notifikacija o sukcesiji - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 12/93) 3. Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992.) - Zakon o potvrđivanju -

("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 6/96);

- Protokol o biološkoj sigurnosti u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 7/2002) 4. Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn, 1979.) i pripadajući sporazumi - Zakon o potvrđivanju za sve - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 6/2000); - Sporazum o zaštiti euroazijsko-sjevernoafričkih migratornih ptica močvarica (AEWA, 1995.);

72

- Sporazum o zaštiti europskih šišmiša (EUROBATS, 1991.); - Memorandum o razumjevanju u svezi s mjerama zaštite za droplju (Otis tarda) 2000.; - Memorandum o razumjevanju u svezi s mjerama zaštite za tankokljunog pozviždača (Numenius tenuirostris) 1994. - Republika Hrvatska potpisnica od 1994. godine 5. Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern, 1979.) - Zakon o potvrđivanju - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 6/2000); 6. Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES, Washington, 1973.) - Zakon o potvrđivanju (ratifikaciji) - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 12/99); 7. Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca, 2000.) - Zakon o potvrđivanju - ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", br. 12/2002) Navedenim zakonima je zabranjena svaka radnja koja ometa prirodni razvitak i opstanak posebno zaštićene vrste. U gospodarenju šumskim sastojinama, uz zaštitu pojedinih vrsta, važno je održavati - ne mijenjati stanišne uvjete postojećim živim organizmima nastojeći ne mijenjati izgled i mjesto koje naseljavaju, ne uništavati im skloništa i izvore hrane, ne sprječavati ili ograničavati slobodu kretanja, ne mijenjati režim voda. Tijekom uzgojnih radova potrebno je evidentirati i ostavljati stabla posebnih vrijednosti (povijesna, raritetna, gnijezdišta rijetkih ptica i dr.), kao i stabla manje gospodarske vrijednosti (šuplja stabla, voćkarice i dr.) koja doprinose biološkoj raznolikosti. Navedena stabla se ostavljaju u skupinama (3-5 stabala/ha) do kraja njihove fizičke zrelosti. Potrebno je redovito održavati šumske prosjeke kao jedan od uvjeta za zaštitu šuma od požara. Na površinama dovršnih sječa potrebno je ostavljati pojedina manja stabla ili postaviti odgovarajuće drvene stupove ili križeve, čime će se osigurati zadržavanje ptica grabljivica koje reguliraju brojnost populacije glodavaca. Prilikom planiranja izgradnje šumskih cesta i njihovom trasiranju, mora se planirati mogućnost migracije životinja (žaba, kornjača, zmija itd.) bilo propustima, mostićima ili na sličan način. Uzgajanjem stabilnih, prirodnih, mješovitih i zdravih sastojina osiguravaju se normalni klimatski uvjeti, razvoj pripadajuće flore, te dovoljno hrane i prostora za život faune, a time i normalan rast i razvoj šumske biocenoze. Uravnoteženim šumskim

73

gospodarenjem ne mijenja se stanište niti klima šireg područja i ostavlja se dovoljno prostora za život i prehranu faune. UVJETI ZAŠTITE PRIRODE

1. Osnova gospodarenja šumama za g.j. "Dubrave" uskladiti sa zakonskim i podzakonskim aktima te međunarodnim konvencijama, kao i Mjerama zaštite prirode za Osnovu gospodarenja šumama za gospodarsku jedinicu Dubrave. 2. Unutar granica gospodarske jedinice Dubrave nalazi se dio Značajnog krajobraza "Područje uz rijeku Vuku", gdje nisu dopušteni oni zahvati kojima bi se narušila obilježja zbog kojih je proglašen zaštićenim. 3. U cilju očuvanja bioraznolikosti, šumama je potrebno gospodariti prema načelima certifikacije šuma (FSC certifikacija). 4. Šumsko-uzgojne radove provoditi s ciljem uspostave visoke šume i stabilnog ekološkog sustava, a radove popunjavanja/pošumljavanja, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati korištenjem autohtonih vrsta ovoga područja. 5. Tjekom uzgojnih radova prorjede, radi prehranjivanja ornitofaune, ostavljati stabla voćkarica. 6. Za zaštitu šuma od štetnika i bolesti prvenstveno koristiti biološka i biotehnička sredstva. 7. Radi inventarizacije i sustavnog praćenja (monitoring), u slučaju pronalaska zaštićenih i ugroženih vrsta flore i faune te gnijezda ugroženih vrsta ptica, potrebno je evidentirati i o lokalitetima obavijestiti Državni zavod za zaštitu prirode. 8. U sastojinama evidentirati gnijezda orla štekavca, te u pojasu od 300 m od evidentiranih aktivnih gnijezda na vršiti šumsko-uzgojne radove u vrijeme njihovog razmnožavanja. U pojasu od 100 m od aktivnih gnijezda gore navedene vrste nije dozvoljena sječa stabala. 9. Svaki pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene svojte treba prijaviti nadležnom ministarstvu i Državnom zavodu za zaštitu prirode. 10. Za planirane zahvate koji mogu imati bitan utjecaj na područje ekološke mreže mora se provesti ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. 11. Ove uvjete zaštite prirode u cijelosti ugraditi u Osnovu gospodarenja šumama.

74

3.

ŠUMSKOUZGOJNI RADOVI

U slijedećoj tablici prikazani su propisani šumskouzgojni radovi za šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po uređajnim razredima: ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├───────────────────────────────────────────┬─────────────────────────────────────────┬────────────┤ │ Uređajni razred │ Vrsta rada │ Površina │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │ 1 │ 2 │ 3 │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača hrasta lužnjaka - zaštićeni │1081 -Doznaka stabala │ 243,93 │ │ │1A 2A 2D 3C 4A 4B 5A 5C 6C 6D │ │ │ │7A 8A 8D 8E 9A 10B 12A 13D │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača cera - zaštićeni krajolik │1081 -Doznaka stabala │ 46,39 │ │ │1D 2E 14A 16D │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača poljskog jasena - zaštićeni │1024 -Čišćenje sastojina │ 14,00 │ │ │7B 8B 9B │ │ │ │1031 -Prorjeđivanje sastojina │ 1,10 │ │ │1B │ │ │ │1081 -Doznaka stabala │ 2,42 │ │ │1B 16B │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača običnog graba - zaštićeni │1024 -Čišćenje sastojina │ 13,35 │ │ │16A │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača bagrema - zaštićeni krajolik │1031 -Prorjeđivanje sastojina │ 40,16 │ │ │1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B │ │ │ │12B 12C 15C 16C │ │ │ │1081 -Doznaka stabala │ 40,89 │ │ │1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B │ │ │ │12B 12C 14C 15C 16C │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Sjemenjača crnog oraha - zaštićeni krajolik│1024 -Čišćenje sastojina │ 21,48 │ │ │7C 10E 11A 11C │ │ │ │1031 -Prorjeđivanje sastojina │ 8,15 │ │ │6E 13C 16E │ │ │ │1081 -Doznaka stabala │ 12,40 │ │ │6E 7D 8C 11D 13A 13C 16E │ │ ├───────────────────────────────────────────┼─────────────────────────────────────────┼────────────┤ │Šikara - zaštićeni krajolik │1024 -Čišćenje sastojina │ 63,57 │ │ │1C 2C 2F 3A 6A 13B 15A 15B 15D │ │ └───────────────────────────────────────────┴─────────────────────────────────────────┴────────────┘

Rekapitulacija šumskouzgojnih radova za šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka prikazana je u slijedećoj tablici: ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────┤ │ V R S T A R A D A │ Površina │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1 │ 2 │ ├──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1024 - Čišćenje sastojina │ 112,40 │ │ 1031 - Prorjeđivanje sastojina │ 49,41 │ │ 1081 - Doznaka stabala │ 346,03 │ └──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴───────────────┘

75

Rekapitulacija šumskouzgojnih radova za šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po upravnim općinama prikazana je u slijedećoj tablici: OPĆINA: Tordinci ┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────┤ │ V R S T A R A D A │ Površina │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1 │ 2 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1024 - Čišćenje sastojina │ 97,52 │ │ 1031 - Prorjeđivanje sastojina │ 49,41 │ │ 1081 - Doznaka stabala │ 276,45 │ └─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴───────────────┘ OPĆINA: Markušica ┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────┤ │ V R S T A R A D A │ Površina │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1 │ 2 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1024 - Čišćenje sastojina │ 14,88 │ │ 1081 - Doznaka stabala │ 69,58 │ └─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴───────────────┘

Rekapitulacija šumskouzgojnih radova za šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po dostupnosti prikazana je u slijedećoj tablici: DOST.: Dostupno ┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────┤ │ V R S T A R A D A │ Površina │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1 │ 2 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1024 - Čišćenje sastojina │ 51,74 │ │ 1031 - Prorjeđivanje sastojina │ 22,62 │ │ 1081 - Doznaka stabala │ 158,79 │ └─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴───────────────┘ DOST.: Nedostupno ┌─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ UTVRĐENI RADOVI BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA IZ ČLANKA 28. TOČKE 1. DO 9. ZAKONA O ŠUMAMA │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────┤ │ V R S T A R A D A │ Površina │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1 │ 2 │ ├─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┼───────────────┤ │ 1024 - Čišćenje sastojina │ 60,66 │ │ 1031 - Prorjeđivanje sastojina │ 26,79 │ │ 1081 - Doznaka stabala │ 187,24 │ └─────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┴───────────────┘

76

4.

ODREĐIVANJE ETATA

4.1. ETAT GLAVNOG PRIHODA Etat glavnog prihoda u sastojinama obuhvaćenim zaštićenim krajolikom Vuka nije propisan. 4.2. ETAT PRETHODNOG PRIHODA Etat prethodnog prihoda u polurazdoblju I/1, polurazdoblje 2009. - 2018. godine, je propisan na osnovu analize svakog odsjeka, vodeći računa prvenstveno o stanju sastojina, obrastu, broju stabala i drvnoj zalihi po jedinici površine, intenzitetu prorjeđivanja, strukturi po vrsti drveća i dobi sastojine. Prikazani etat polurazdoblja I/2 (2019. - 2028. godine) i razdoblja II (2029. - 2048. godine) je okviran te služi kao dugoročna smjernica gospodarenja ovim sastojinama. U slijedećim tablicama prikazani su propisani etati prethodnog prihoda za šume i šumska zemljišta u sklopu zaštićenog krajolika Vuka po uređajnim razredima: URR: 3C1101 Sjemenjača hrasta lužnjaka - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 64646│ 11520│ 4752│ │ 4429│ │ 8634│ │CER │ │ 1986│ 490│ 686│ │ 597│ │ 1016│ │P.JASEN │ │ 263│ 90│ 40│ │ 40│ │ 80│ │O.GRAB │ │ 2856│ 930│ 537│ │ 767│ │ 1304│ │KLEN │ │ 286│ 120│ │ │ │ │ 6│ │BAGREM │ │ 1689│ 960│ 209│ │ 344│ │ 1075│ │C.ORAH │ │ 435│ 110│ 50│ │ 50│ │ 100│ │TREŠNJA │ │ 2196│ 810│ 244│ │ 334│ │ 1001│ │OTB │ │ 1973│ 710│ 93│ │ 135│ │ 654│ │OMB │ │ 12│ │ │ │ 1│ │ 5│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 243,93│ 76342│ 15740│ 6611│ 243,93│ 6697│ 487,86│ 13875│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 1A 2A 2D 3C 4A 4B 5A 5C 6C 6D 7A 8A 8D 8E 9A 10B 12A 13D I/2 : 1A 2A 2D 3C 4A 4B 5A 5C 6C 6D 7A 8A 8D 8E 9A 10B 12A 13D II : 1A 2A 2D 3C 4A 4B 5A 5C 6C 6D 7A 8A 8D 8E 9A 10B 12A 13D

U uređajnom razredu hrasta lužnjaka prorjeda bi se obavila na 243,93 ha s drvnom masom od 6611 m3. Intenzitet prorjeđivanja iznosi 8,7% od ukupne drvne zalihe koja se prorjeđuje, odnosno 42,0% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 27,1 m3/ha.

77

URR: 3C1104 Sjemenjača cera - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 1965│ 340│ 48│ │ 48│ │ 96│ │CER │ │ 7116│ 2160│ 962│ │ 994│ │ 2096│ │P.JASEN │ │ 1372│ 390│ 66│ │ 88│ │ 242│ │O.GRAB │ │ 474│ 190│ │ │ 3│ │ 14│ │BAGREM │ │ 50│ 30│ 7│ │ 10│ │ 24│ │TREŠNJA │ │ 18│ 10│ │ │ │ │ │ │OTB │ │ 371│ 130│ 7│ │ 7│ │ 14│ │OMB │ │ 81│ 20│ │ │ │ │ │ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 46,39│ 11447│ 3270│ 1090│ 46,39│ 1150│ 92,78│ 2486│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 1D 2E 14A 16D I/2 : 1D 2E 14A 16D II : 1D 2E 14A 16D

U uređajnom razredu hrasta cera prorjeda bi se obavila na 46,39 ha s drvnom masom od 1090 m3. Intenzitet prorjeđivanja iznosi 9,5% od ukupne drvne zalihe koja se prorjeđuje, odnosno 33,3% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 23,5 m3/ha.

URR: 3C1112 Sjemenjača poljskog jasena - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 95│ 20│ 7│ │ 7│ │ 14│ │CER │ │ 36│ 10│ 13│ │ 13│ │ 26│ │P.JASEN │ │ 223│ 100│ 18│ │ 444│ │ 951│ │BAGREM │ │ 27│ 20│ 11│ │ 11│ │ 22│ │OTB │ │ 22│ 10│ │ │ │ │ 12│ │OMB │ │ 48│ 10│ 7│ │ │ │ 7│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 2,42│ 451│ 170│ 56│ 16,42│ 475│ 32,84│ 1032│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 1B 16B I/2 : 1B 7B 8B 9B 16B II : 1B 7B 8B 9B 16B

U uređajnom razredu poljskog jasena prorjeda bi se obavila na 2,42 ha s drvnom masom od 56 m3. Intenzitet prorjeđivanja iznosi 12,4% od ukupne drvne zalihe koja se prorjeđuje, odnosno 32,9% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 23,1 m3/ha.

78

URR: 3C1116 Sjemenjača običnog graba - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ │ │ │ │ │ │ │ │CER │ │ │ │ │ │ │ │ │ │O.GRAB │ │ │ │ │ │ 267│ │ 534│ │OTB │ │ │ │ │ │ │ │ │ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ │ │ │ │ 13,35│ 267│ 26,70│ 534│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/2 : 16A II : 16A

U uređajnom razredu običnog graba prorjeda ne bi se obavila u I/1 polurazdoblju.

URR: 3C1127 Sjemenjača bagrema - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 68│ 40│ 4│ │ 4│ │ 8│ │P.JASEN │ │ 66│ 60│ 20│ │ 28│ │ 77│ │O.GRAB │ │ 2│ │ │ │ │ │ │ │BAGREM │ │ 2961│ 3340│ 747│ │ 802│ │ 1767│ │OTB │ │ 269│ 190│ 46│ │ 46│ │ 92│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 40,89│ 3366│ 3630│ 817│ 40,89│ 880│ 81,78│ 1944│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B 12B 12C 14C 15C 16C I/2 : 1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B 12B 12C 14C 15C 16C II : 1E 2B 3B 5B 5D 6B 6F 10C 10D 11B 12B 12C 14C 15C 16C

U uređajnom razredu bagrema prorjeda bi se obavila na 40,89 ha s drvnom masom od 817 m3. Intenzitet prorjeđivanja iznosi 24,3% od ukupne drvne zalihe koja se prorjeđuje, odnosno 22,5% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 20,0 m3/ha.

79

URR: 3C1128 Sjemenjača crnog oraha - zaštićeni krajolik Oph.: Namjena: zaštitni ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 2│ │ │ │ │ │ │ │CER │ │ 150│ 40│ 24│ │ 24│ │ 48│ │P.JASEN │ │ 8│ │ │ │ │ │ │ │O.GRAB │ │ 36│ 20│ │ │ 2│ │ 14│ │BAGREM │ │ 154│ 90│ 30│ │ 30│ │ 60│ │C.ORAH │ │ 1780│ 770│ 211│ │ 228│ │ 1838│ │OTB │ │ 61│ 10│ 11│ │ 11│ │ 22│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 12,40│ 2191│ 930│ 276│ 12,40│ 295│ 67,76│ 1982│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ I/1 : 6E 7D 8C 11D 13A 13C 16E I/2 : 6E 7D 8C 11D 13A 13C 16E II : 6E 7C 7D 8C 10E 11A 11C 11D 13A 13C 16E

U uređajnom razredu crnog oraha prorjeda bi se obavila na 12,40 ha s drvnom masom od 276 m3. Intenzitet prorjeđivanja iznosi 12,6% od ukupne drvne zalihe koja se prorjeđuje, odnosno 29,7% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 22,2 m3/ha. Rekapitulacija etata prethodnog prihoda za šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka prikazana je u slijedećoj tablici: ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 66776│ 11920│ 4811│ │ 4488│ │ 8752│ │CER │ │ 9288│ 2700│ 1685│ │ 1628│ │ 3186│ │P.JASEN │ │ 1932│ 640│ 144│ │ 600│ │ 1350│ │O.GRAB │ │ 3368│ 1140│ 537│ │ 1039│ │ 1866│ │KLEN │ │ 286│ 120│ │ │ │ │ 6│ │BAGREM │ │ 4881│ 4440│ 1004│ │ 1197│ │ 2948│ │C.ORAH │ │ 2215│ 880│ 261│ │ 278│ │ 1938│ │TREŠNJA │ │ 2214│ 820│ 244│ │ 334│ │ 1001│ │OTB │ │ 2696│ 1050│ 157│ │ 199│ │ 794│ │OMB │ │ 141│ 30│ 7│ │ 1│ │ 12│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 346,03│ 93797│ 23740│ 8850│ 373,38│ 9764│ 789,72│ 21853│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘

U prvom gospodarskom polurazdoblju (2009. - 2018. godine) etat prethodnog prihoda trebao bi se ostvariti na površini od 346,03 ha s drvnom masom od 8850 m3.

80

Intenzitet prorjeđivanja iznosi 9,4% od ukupne drvne zalihe koja se prorjeđuje, odnosno 37,3% od desetogodišnjeg prirasta ili prosječno 25,6 m3/ha u sastojinama zaštićenog krajolika Vuka. Najveći zahvat prorjeđivanja realizirati će se u hrastu lužnjaku 54%, zatim u ceru 19% i bagremu 11%. Rekapitulacija etata prethodnog prihoda za šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po upravnim općinama prikazana je u slijedećoj tablici: OPĆINA: Tordinci ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 41504│ 7440│ 2540│ │ 2270│ │ 4472│ │CER │ │ 9288│ 2700│ 1685│ │ 1628│ │ 3186│ │P.JASEN │ │ 1932│ 640│ 144│ │ 180│ │ 454│ │O.GRAB │ │ 3136│ 1040│ 537│ │ 1039│ │ 1866│ │KLEN │ │ 123│ 50│ │ │ │ │ 6│ │BAGREM │ │ 4544│ 4270│ 980│ │ 1139│ │ 2730│ │C.ORAH │ │ 1991│ 820│ 243│ │ 258│ │ 1840│ │TREŠNJA │ │ 919│ 320│ 65│ │ 96│ │ 347│ │OTB │ │ 2296│ 910│ 146│ │ 188│ │ 694│ │OMB │ │ 129│ 30│ 7│ │ │ │ 7│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 276,45│ 65862│ 18220│ 6347│ 289,80│ 6798│ 620,80│ 15602│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ OPĆINA: Markušica ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 25272│ 4480│ 2271│ │ 2218│ │ 4280│ │P.JASEN │ │ │ │ │ │ 420│ │ 896│ │O.GRAB │ │ 232│ 100│ │ │ │ │ │ │KLEN │ │ 163│ 70│ │ │ │ │ │ │BAGREM │ │ 337│ 170│ 24│ │ 58│ │ 218│ │C.ORAH │ │ 224│ 60│ 18│ │ 20│ │ 98│ │TREŠNJA │ │ 1295│ 500│ 179│ │ 238│ │ 654│ │OTB │ │ 400│ 140│ 11│ │ 11│ │ 100│ │OMB │ │ 12│ │ │ │ 1│ │ 5│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 69,58│ 27935│ 5520│ 2503│ 83,58│ 2966│ 168,92│ 6251│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘

81

Rekapitulacija etata prethodnog prihoda za šume i šumska zemljišta zaštićenog krajolika Vuka po dostupnosti prikazana je u slijedećoj tablici: DOST.: Dostupno ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 38798│ 6900│ 3069│ │ 2947│ │ 5738│ │CER │ │ 1428│ 290│ 400│ │ 308│ │ 438│ │P.JASEN │ │ 47│ 50│ 11│ │ 431│ │ 918│ │O.GRAB │ │ 863│ 310│ 99│ │ 120│ │ 301│ │KLEN │ │ 163│ 70│ │ │ │ │ │ │BAGREM │ │ 2245│ 1960│ 460│ │ 611│ │ 1464│ │C.ORAH │ │ 1139│ 500│ 137│ │ 151│ │ 1673│ │TREŠNJA │ │ 1776│ 670│ 214│ │ 301│ │ 878│ │OTB │ │ 888│ 360│ 95│ │ 113│ │ 316│ │OMB │ │ 12│ │ │ │ 1│ │ 5│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 158,79│ 47359│ 11110│ 4485│ 172,79│ 4983│ 388,54│ 11731│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘ DOST.: Nedostupno ┌──────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────────┐ │ O S N O V A P R O R E D A │ ├────────────────┬─────────────────────────────────────────────────────────┬───────────────────┤ │ │ Gospodarsko razdoblje 2009 - 2028 │ │ │ Vrste ├─────────────────────────────────────┬───────────────────┤ Gospodarsko razd. │ │ │ Polurazdoblje │ Polurazdoblje │ │ │ drveća │ 2009 - 2018 │ 2019 - 2028 │ 2029 - 2048 │ │ ├─────────┬─────────┬───────┬─────────┼─────────┬─────────┼─────────┬─────────┤ │ │ │ Drvna │10-god │ │ │ │ │ │ │ │ Površina│ masa │prirast│ Etat │ Površina│ Etat │ Površina│ Etat │ │ ├─────────┼─────────┴───────┴─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │ │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ha │ m3 │ ├────────────────┼─────────┼─────────┬───────┬─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │LUŽNJAK │ │ 27978│ 5020│ 1742│ │ 1541│ │ 3014│ │CER │ │ 7860│ 2410│ 1285│ │ 1320│ │ 2748│ │P.JASEN │ │ 1885│ 590│ 133│ │ 169│ │ 432│ │O.GRAB │ │ 2505│ 830│ 438│ │ 919│ │ 1565│ │KLEN │ │ 123│ 50│ │ │ │ │ 6│ │BAGREM │ │ 2636│ 2480│ 544│ │ 586│ │ 1484│ │C.ORAH │ │ 1076│ 380│ 124│ │ 127│ │ 265│ │TREŠNJA │ │ 438│ 150│ 30│ │ 33│ │ 123│ │OTB │ │ 1808│ 690│ 62│ │ 86│ │ 478│ │OMB │ │ 129│ 30│ 7│ │ │ │ 7│ ├────────────────┼─────────┼─────────┼───────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┼─────────┤ │U k u p n o │ 187,24│ 46438│ 12630│ 4365│ 200,59│ 4781│ 401,18│ 10122│ └────────────────┴─────────┴─────────┴───────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┴─────────┘

82

5.

ZAŠTITA ŠUMA Čuvanje šuma

Čuvanje šuma je sastavni dio integralnog gospodarenja šumama, a organizira se radi zaštite šuma od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji, te radi pravovremenog uočavanja pojave požara, štetnika i biljnih bolesti. Osim navedenog, zadatak čuvara šuma je kontrola šumskog reda, praćenje pojave sušaca, fenološka i hidrološka motrenja, praćenje uroda šumskog sjemena itd. U cilju pravovremenog i efikasnog poduzimanja mjera zaštite šuma čuvar šuma dužan je o svojim opažanjima redovito izvještavati odgovornu osobu. Na području zaštićenog krajolika Vuka postoji jedan revira. Čuvarsku službu provodi jedan čuvar šume na cijelom području (498,03 ha), a u čuvanju šume sudjeluje i sve ostalo stručno osoblje šumarije. Zaštita od štetnih organizama i požara OPAŽANJE I SUZBIJANJE BILJNIH BOLESTI I ŠTETNIKA

Ovaj oblik zaštite se provodi na temelju opažanja kontrole brojnosti štetnih insekata (naročito mrazovca i gubara) na terenu, kako bi se pravodobno mogle poduzeti odgovarajuće mjere. Sukladno tome svi opažači su dužni podnijeti pismena izvješća koja treba objediniti na razini gospodarske jedinice. Od preventivnih mjera veliku važnost ima redovito uklanjanje potencijalnih izvora zaraze (uspostavljanje i održavanje šumskog reda), kvalitetno izvođenje šumskouzgojnih radova u cilju uzgajanja i podržavanja stabilnih mješovitih sastojina, te zaštita i očuvanje staništa korisnih organizama koji su prirodni neprijatelj šumskim štetnicima (ptice pjevice, šumski mrav i dr.). Pomaganjem i čuvanjem rijetkih šumskih vrsta drveća (trešnja, divlja kruška, divlja jabuka) čiji plodovi privlače korisne ptice, na biološki način se regulira brojnost štetnih insekata. Najznačajnija gljivična bolest ovog područja koja se redovito pojavljuje je hrastova pepelnica. Ona ima veliko značenje za preživljavanje hrastovog ponika, te hrastovih stabala poslije golobrsta ili nekog drugog stresa. Razvoju pepelnice pogoduje noćna temperatura iznad 200C uz povećanu zračnu vlagu, a napadu su osobito podložni mladi listovi izloženi suncu.

83

Zaštita protiv pepelnice fungicidima provodi se preventivno kad su ostvareni uvijeti za pojavu ove bolesti, odnosno nakon pojave prvih simptoma, a po potrebi se ponavlja više puta. Za zaštitu šuma od štetnika i bolesti prvenstveno koristiti biološka i biotehnička sredstva. SUZBIJANJE GLODAVACA I ZAŠTITA OD DIVLJAČI

Miševi i voluharice se hrane šumskim sjemenom (žir), odgrizaju pupove i izbojke, te gule koru i glođu mlade biljke. Opasnost od ovih šteta izraženija je u vrijeme povećane brojnosti glodavaca i u godinama slabijeg uroda šumskog sjemena. Ukoliko ovakva oštećenja postanu toliko izražena da ugroze obnovu sastojina organizirano ih se suzbija postavljanjem otrovnih meka u cijevima. Izvjesne štete od divljači kao stalnog stanovnika ovih šuma su neizbježne. Na površinama u fazi obnove divljač (divlja svinja) ruje, iskapa i jede sjeme šumskog drveća. Sastojine u stadiju ponika, podmlatka i mladika su ugrožene od zeca, srneće i jelenske divljači koji izazivaju štete guljenjem kore i odgrizanjem vršnih i postranih pupova, kao i gaženjem, lomljenjem i čišćenjem rogovlja. Intenzitet ovakvih oštećivanja se može umanjiti poštivanjem propisanog broja jedinki po jedinici lovnoproduktivne površine za pojedinu vrstu divljači i određeni bonitet, kao i redovitim, kvalitetnim prihranjivanjem, postavljanjem solišta ili ostavljanjem manjih nepošumljenih travnatih površina unutar šumskih kompleksa radi osiguranja ispaše divljači. U sastojinama predviđenim za obnovu, štete od divljači se mogu mehanički spriječiti ograđivanjem ugroženih površina žičanom ogradom. ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA

Na temelju članka 9. Zakona o zaštiti od požara (NN br. 58/93), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara (NN br. 33/05 i 107/07), članka 38, 40, 43 i 44 Zakona o šumama, članka 53. Statuta “Hrvatskih šuma” d.o.o., te Pravilnika o zaštiti šuma od požara (NN br. 26/03), poduzimaju se mjere i radnje za utvrđivanje i otklanjanje uzroka požara, sprečavanje i širenje, te otkrivanje i gašenje požara. Na osnovu operativnog godišnjeg plana zaštite šuma od požara, koji je sastavni dio godišnjeg plana poslovanja, organizira se opažačka i dojavna služba, kao i organizacijska jedinica za zaštitu šuma od požara radi intervencije u slučaju požara većih razmjera. Sredstva i oprema za gašenje požara smješteni su u šumariji, a ključevi skladišta se nalaze kod skladištara i kod upravitelja šumarije.

84

Opažačku službu obavlja čuvar šume na području gospodarske jedinice. Redovitim održavanjem postojeće mreže šumskih putova i prosjeka ostvaruje se zaštita šuma od požara, a ujedno i zadovoljava jedan od uvjeta zaštite prirode Svi objekti u šumi moraju se redovito održavati i čistiti od korova, smeća i ostalog materijala. U šumi je važno spriječiti nastanak divljih odlagališta otpada, koja osim svoje ekološke neprihvatljivosti predstavljaju i stalnu opasnost od izbijanja požara. Na svim prometnim pravcima i na mjestima ulaska seoskih puteva u šumu je potrebno postavljati znakove upozorenja, zabrane loženja i zabrane odlaganja smeća. Ulazna mjesta šumskih puteva trebaju biti zatvorena rampama. Procjena ugroženosti šuma od požara izvršena prema Pravilniku za zaštitu šuma od požara (N.N. 26/03) razvrstava šume ovog područja u dva stupnja ugroženosti od požara: Klima Orografija AntropoStupanj Stanište Šumski Odjel Odsjek Površina Vegetacija geni Ukupno opasnosti EkspoTempeZračna Nadm. Nagib (tlo) red Oborine faktor od požara ratura vlaga zicija visina 1

2

3

4

5

6

7

8

14

15

1

a

37,25

80

80

20

30

20

20

20

15

0

10

295

3

1

b

1,10

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

1

c

1,52

160

20

20

30

20

20

20

1

d

3,49

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

315

3

15

0

10

235

4

1

e

1,67

120

20

20

30

20

20

2

a

17,77

80

80

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

20

15

0

10

295

3

2

b

6,68

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

2

c

1,19

160

20

20

30

2

d

7,96

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

315

3

20

20

20

15

0

10

235

4

2

e

6,10

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

2

f

2,35

160

20

3

a

6,89

160

80

20

30

20

20

20

15

0

10

315

3

20

30

20

20

20

15

0

10

375

3

3

b

4,10

120

3

c

13,80

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

4

a

15,18

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

4

b

5

a

7,53

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

5,96

100

80

20

30

20

20

20

15

0

10

315

3

5 5

b

3,54

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

c

13,85

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

5

d

1,92

120

120

20

30

20

20

20

15

0

10

375

3

6

a

7,85

160

80

20

30

20

20

20

15

0

10

375

3

6

b

3,16

120

120

20

30

20

20

20

15

0

10

375

3

6

c

7,09

80

60

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

6

d

4,63

80

60

20

30

20

20

10

15

0

10

265

4

6

e

5,95

120

80

20

30

20

20

20

15

0

10

335

3

6

f

1,18

120

80

20

30

20

20

20

15

0

10

335

3

6

g

6,13

80

120

20

30

20

20

20

15

0

10

335

3

7

a

26,05

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

7

b

2,30

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

85

9

10

11

12

13

Klima Orografija AntropoStupanj Stanište Šumski Odjel Odsjek Površina Vegetacija geni Ukupno opasnosti EkspoTempeZračna Nadm. Nagib (tlo) red Oborine faktor od požara ratura vlaga zicija visina 1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

7

c

0,88

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

7

d

0,74

120

20

20

30

20

20

20

15

8

a

4,85

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

0

10

235

4

8

b

9,47

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

8

c

1,08

120

20

20

30

20

20

8

d

0,98

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

20

15

0

10

235

4

8

e

6,95

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

9

a

28,93

80

80

20

30

9

b

2,23

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

295

3

20

20

20

15

0

10

275

4

10

a

3,14

80

80

20

10

b

24,83

80

80

20

30

20

20

20

15

0

10

295

3

30

20

20

20

15

0

10

295

3

10

c

1,02

120

80

20

30

20

20

20

15

0

10

335

3

10

d

2,10

120

10

e

4,03

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

11

a

11,70

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

11

b

11

c

6,01

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

4,87

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

11 12

d

1,30

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

a

17,22

80

80

20

30

20

20

20

15

0

10

295

3

12

b

1,89

120

80

20

30

20

20

20

15

0

10

335

3

12

c

4,94

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

13

a

1,13

120

20

20

30

20

20

10

15

0

10

265

4

13

b

20,74

160

20

20

30

20

20

20

15

0

10

315

3

13

c

0,73

120

20

20

30

20

20

10

15

0

10

265

4

13

d

3,10

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

14

a

14,84

100

20

20

30

20

20

20

15

0

10

255

4

14

b

9,58

80

80

20

30

20

20

20

15

0

10

295

3

14

c

0,73

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

15

a

3,56

160

20

20

30

20

20

20

15

0

10

315

3

15

b

18,96

160

20

20

30

20

20

20

15

0

10

315

3

15

c

0,54

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

15

d

0,51

160

20

20

30

20

20

20

15

0

10

315

3

16

a

13,35

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

16

b

1,32

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

16

c

1,41

120

80

20

30

20

20

10

15

0

10

325

3

16

d

21,96

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

16

e

1,47

120

20

20

30

20

20

20

15

0

10

275

4

16

f

2,70

80

20

20

30

20

20

20

15

0

10

235

4

III stupanj

- srednja ugroženost od požara

230,91 ha

IV stupanj

- mala ugroženost od požara

249,07 ha

86

6.

LOVNO GOSPODARENJE

Površina šuma i šumskih zemljišta zaštićenog krajolika Vuka je razdjeljena između 3 lovišta od 1999. godine: - zajedničko lovište br. 32 - Šomođ, površine 2996 ha, obuhvaća odjele 10-16 (šumski predjel Šomođ), lovozakupnik L.U. "Orao" Tordinci; - zajedničko lovište br. 33 - Asađ, površine 1430 ha, obuhvaća odjele 1-6 (šumski predjel Asađ), lovozakupnik L.U."Šljuka" Antin; - zajedničko lovište br. 48 - Miljac, površine 1499 ha, obuhvaća odjele 7-9 (šumski predjel Buđak), lovozakupnik L.U. "Jelen" Gaboš. Sva ova tri lovišta ustanovljena su Odlukom županijske skupštine Vukovarskosrijemske županije KLASA 323-01/99/01/02, UR. broj: 2188/1-03-99-1 od 21. prosinca 1999. godine te da su dobila zajedničko rješenje za lovnogospodarske osnove (za sva 33 zajednička lovišta na području Vukovarsko-srijemske županije) KLASA: UP/I-323-02/0001/05, UR. broj: 2188-01-01-02-00-1 od 3. srpnja 2000. godine. Lovnogospodarske osnove imaju rok valjanosti od 01. 04. 2000. godine do 31. 03. 2010. godine. U šumama i na šumskom zemljištu zaštićenog krajolika Vuka nisu dozvoljene lovne aktivnosti. 7.

GOSPODARENJE FAUNOM

U šumama i na šumskom zemljištu obitava, živi i razmnožava se veliki broj životinjskih vrsta, koje se moraju štititi na način da ne dođe do ugrožavanja njihovog opstanka, te kod svih radova koji se obavljaju u redovnom gospodarenju u šumama i šumskim zemljištima treba voditi računa o utjecaju na život, razmnožavanje, te stabilnosti životinjskih populacija. Raznovrsnost staništa i biljnog svijeta, kao temeljnih okvira života, omogućili su naseljavanje i održavanje raznovrsne srednjoeuropske faune. Od beskralježnjaka najzastupljeniji su kukci (insekta). Od vodozemaca prisutne su krastava žaba, te smeđa i zelena gubavica. Od gmazova (Reptila) veću gustoću populacije imaju bjelouška i sljepić. Velika heterogena staništa i uvjeti u njima omogućuju naseljavanje brojnog i raznovrsnog ptičjeg svijeta (Aves). Zastupljene su gnjezdarice i selice kopnenih ekosistema, zatim ptice dupljarice (zelena) i crna žuna, veliki dijetao i brglez), sovke (šumska sova i ušara), te grabljivice (škanjac, orao štekavac, jastreb, kobac, škanjac

87

mišar, vjetruša i dr.). Na sličnim staništima živi velika kolonija vrane gačca, te ptica iz reda vrapčarki - crni kos, crvendać, velika sjenica, svraka, čavka, zeba, gavran, čvorak i dr. Od sitne pernate divljači najzastupljeniji je fazan, prepelica, dok je trčka rijetka. Od kukcojeda zastupljeni su oni koji nose obilježja srednjoeuropskih vrsta faune sisavaca. To su mala rovka, tamnoprsti jež, krtica, zec i vjeverica. U starijim šumskim sastojinama obitava puh i šumska voluharica. Od miševa značajan je obični šumski miš. Među zvijerima raširene su lisica, kuna zlatica i kuna bjelica. Značajne rijetke i ugrožene vrste Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca punu zaštitu između ostalih imaju slijedeće vrste: bjeloprsti jež, rovka, krtica, sve vrste šišmiša, tekunica, vjeverica, dvije vrste puhova, velika lasica, vidra, šumski ris, divlja mačka i mnoge druge vrste. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta ptica u tu su kategoriju uvršteni : siva čaplja, divlja guska, lještarka, velika droplja, golub dupljaš, veliki gavran, crna vrana, veliki vranac, grlica kumra, vrabac, bijela i crna roda, kobac, škanjac, vjetruša, eja, ćuk, sovuljaga, zlatovrana i mnoge druge ptice. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta vodozemaca (Amphibia) zaštičenim životinjskim vrstama proglašavaju se između ostalih, šareni i podunavski daždevnjak, smeđa i zelena krastača, gatalinka, močvarna smeđa žaba, šumska smeđa žaba, livadska smeđa žaba i dr. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptila) zaštićeni su, između osalih, gušter-zelembać, veliki zelembać, sljepić, mrki gušter, livadna gušterica i dr., zmijecrna poljarica, bijelica, bjelouška, smukulja i dr., te kornjače-čančara, barska kornjača, riječna kornjača i mnoge druge vrste gmazova. Također prema Pravilniku o zaštiti kopnenih puževa proglašene su zaštićene životinjskim vrstama mnoge vrste kopnenih puževa. Na listi rijetkih i ugroženih vrsta životinja nalaze se leptir Synanthedon mumi kao najrjeđa vrsta koja naseljava stara stabla topole, dok se prema Odluci o posebnoj zaštiti prorjeđenih vrsta danjih leptira proglašavaju zaštićenim: lastin rep, apolon, jedarce, velika preljevica, mala ili crvena preljevica i velika ledena ptica. U cilju zaštite životinjskih vrsta, koje su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode ili drugim zakonskim propisima, potrebno je čuvati odsjeke ili dijelove odsjeka u kojem se gnijezde orlovi ili obitavaju vidre i slično. Na površinama dovršnih sječa potrebno je ostavljati pojedina manja stabla ili grupe stabala na kojima će naći zaklon ptice ili postaviti odgovarajuće drvene stupove ili križeve. U cilju zaštite dupljašica ostavljati suha malo 88

vrijedna stabla u kojima se dupljašice gnijezde (a koja suha stabla ne mogu više širiti zarazu). Osim ostavljanja takovih stabala ili u njihovom nedostatku, mora se planirati izrada i postavljanje kućica za dupljašice (jedna na 10 ha). Prilikom planiranja izgradnje šumskih cesta i njihovom trasiranju, mora se planirati mogućnost migracije životinja (žaba, kornjača, zmija itd.) bilo propustima, mostićima ili na sličan način. 8.

ISKORIŠTAVANJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA

Radnje iskorištavanja nedrvnih šumskih proizvoda dopuštene su samo na temelju uvjeta i mjera zaštite prirode koje utvrđuje Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.

89

9.

OPIS STANIŠTA I SASTOJINA

V

VRIJEME SJEČE I IZVLAČENJA IZ ŠUME

Ova vremena su utemeljena na Pravilniku o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 116/06, 74/07). U jednodobnim sastojinama u kojima se obavljaju oplodne sječe zabranjena je sječa, izrada i izvoz iz sječine za vrijeme trajanja vegetacije, osim u sastojinama izloženim poplavama većih razmjera kada se isti radovi mogu obavljati dva mjeseca nakon početka vegetacije. U jednodobnim sastojinama u kojima se obavlja sječa prethodnog prihoda, zabranjeno je obaranje stabala u prva dva mjeseca od početka vegetacije. U sastojinama gdje su predviđeni šumskouzgojni radovi njege, sječa se obavlja, u pravilu, za vrijeme trajanja vegetacije. U kulturama i plantažama sječa se može obavljati tijekom cijele godine. Sječa i izrada vrši se sortimentnom metodom, a izvoz drvnih sortimenata iz sječine mora se obavljati nastojeći što više sačuvati postojeći pomladak i uz što manje oštećivanje stojećih stabala. Izvlačenje se smije obavljati samo obilježenim izvoznim putovima, a izrađene drvne sortimente zabranjeno je slagati uz stojeća stabla. Tehnologija sječe i izvlačenja mora se prilagoditi terenu, starosti i gustoći sastojine. U sastojinama u kojima se vrši prirodno pomlađivanje neiskorištene dijelove stabla i grane treba rasporediti po cijeloj površini, ali tako da ne leže na podmlatku i ne ometaju njegov pravilan razvoj.

VI

USKLAĐENOST PROGRAMA S PROSTORNIM PLANOM ŽUPANIJE Za županiju Vukovarsko-srijemsku je izrađen prostorni plan, a ovaj Program je

usklađen s istim.

224

VII

USKLAĐENOST PROGRAMA S UVJETIMA ZAŠTITE PRIRODE

Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištem unutar zaštićenog krajolika Vuka, koji je sastavni dio gospodarske jedinice "Dubrave", usklađen je s Uvjetima zaštite prirode gospodarske jedinice od 20. svibnja 2009. godine Klasa: UP/I 612-07/09-33/0081; Ur.broj: 532-08-03-01/5-09-3. Mjere zaštite prirode za Osnovu gospodarenja šumama za gospodarsku jedinicu stručna podloga nalazi se priložena uz Osnovu gospodarenja, a najvažniji dijelovi koji se odnose na zaštićeni krajolik prenijeti su u ovaj Program.

Važnost Programa gospodarenja je za razdoblje: od 01. I 2009. - 31. XII 2018. godine nakon čega treba izraditi novi Program.

U Vinkovcima, svibanj 2009. godine Izradio: Odjel za uređivanje šuma UŠP Vinkovci u suradnji i konzultacijama s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije

Samostalni taksator:

Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma:

Antun Jakšić, dipl. ing. šum.

Ilija Gregorović, dipl. ing. šum.

225