Bosna i Hercegovina u češkim izvorima Oči bosanskohercegovačkih historičara i istraživača uvijek su bile uprte u arhive i biblioteke Beča i Budmpešte, Dubrovnika i Venecije, Ankare i Istanbula, dok je Prag najčešće ostajao izvan njihovog vidokruga. Od 1878. do 1918. godine, dakle punih četrdeset godina, Bosanci i Hercegovci živjeli su sa Česima u istoj državi – u Austro-Ugarskoj monarhiji. Prema popisu stanovništva od 10. 10. 1910, u BiH je živjelo 7045 građana češke nacionalnosti. Danas u Češkoj Republici živi preko 1500 građana iz BiH. Svojevremena češka prisutnost u BiH, i današnja bosanska u Češkoj, imale su i imaju blagorodan utjecaj na obogaćivanje međusobnih kulturnih veza. Malo ko je pisao toliko o Bosni kao Česi, na malo kojem jeziku je bosanskohercegovačka literatura u prijevodu tako bogato zastupljena kao na češkom. Cilj izložbe je da upozori bosanskohercegovačke stručnjake i javnost na bogatstvo ovog segmenta češko-bosanskih kulturnih veza.
Češki autori o Bosni i Hercegovini Od prvih spomena do danas Još se u „Kronici kraljeva čeških” iz 1374. godine spominju „Slaveni koji su otišli u Bosnu” – i to je vjerovatno najstarija sačuvana bilješka o Bosni na češkom jeziku. U prvom putopisu na češkom jeziku sa hodočašća iz 1493. u Svetu Zemlju, Jan Hasišteinský iz Lobkovica također spominje Bosnu. Put ga, doduše, nije vodio kroz Bosnu, već kroz Dalmaciju, gdje je zabilježio par rečenica o Bosanskom kraljevstvu koje je tamo čuo. Prve poznate novinske vijesti posvećene Bosni datiraju iz 1592. godine i govore o padu Bihaća: „Žalosne novine, kako je Turčin, zakleti neprijatelj kršćanstva, odličnu pograničnu tvrđavu u Hrvatskoj Bihaćem nazivanu, zamak i grad opkolio i osvojio i kakvu je potom pri odcjepljivanju teritorija na drugim mjestima štetu učinio”. Od te dobi, na češkom jeziku napisano je i objavljeno stotinjak knjiga koje se u potpunosti ili svojim glavnim dijelom bave BiH. K tomu treba dodati nekoliko stotina knjiga koje donose cijela poglavlja ili dijelove posvećene Bosni ili češko-bosanskim odnosima. Iz nekoliko tisuća relevantnih bibliografskih jedinica objavljenih u češkoj periodici, mogle bi se izdvojiti na stotine vrlo kvalitetnih članaka o Bosni. Bosniaca u češkim izvorima predstavlja vrlo vrijedan i analitički gotovo neistražen dio bosanske nacionalne kolekcije. Da se ne radi samo o starim djelima koja imaju „muzejsku vrijednost” potvrđuje i činjenica da je od 1992. godine naovamo objavljeno čak petnaest monografskih publikacija čeških autora koje su u cjelosti posvećene BiH. Uz njih, objavljen je i niz knjiga čija su pojedina poglavlja ili dijelovi posvećeni BiH. O čemu se pisalo? Analizom dostupnih monografskih publikacija čeških autora o BiH utvrdili smo pet glavnih tematskih okruga: 1. Reakcije na ratna i politička zbivanja u BiH (oko 20 monografskih publikacija) 2. Historiografska literatura (preko 20 pub.) 3. Znanstvena djela (preko 20 pub.) 4. Putopisno-turistička literatura (preko 20 pub.) 5. Beletristika (oko 25 pub. – od toga 5 romana) Posebnu podgrupu predstavlja literatura čeških autora pisana na njemačkom jeziku. Pretežno se radi o znanstvenim ili historijsko-političkim radovima publiciranim nakon Austro-Ugarske okupacije BiH. Riječ je o nezanemarljivom broju djela koja su svojevremeno imala značajan utjecaj pri „prezentaciji” nove provincije. Osim toga, više značajnih djela čeških autora, od znanstvenih radova muzejskih radnika do Velcove bibliografije, svoja su izdanja doživjela samo u Bosni i Hercegovini. 1. Reakcije na ratna i politička zbivanja u BiH U historiji češko-bosanskih odnosa nekoliko događaja izazvalo je najveće reakcije čeških autora i daleko najveći interes češke javnosti (I. ustanak u Bosni i Hercegovini 1875.; II. okupacija BiH od strane Austro-Ugarske 1878.; III. aneksija BiH od strane Austro-Ugarske 1908.; IV. sarajevski atentat 1914.; V. rat 1992.–1995.) Kao najstariju knjigu iz ovog tematskog okruga možemo navesti „Celé jihoslovanské bojiště. Strategické poměry Dalmátska, Bosny, Hercegoviny a Černé Hory” (Cijelo jižnoslovansko bojište. Strategijski odnosi Dalmacije, Bosne, Hercegovine i Crne Gore) od Edvarda Rüffera iz 1870. godine. Najviše knjiga je posvećeno događajima iz 1878. godine. Dvije najnovije knjige iz ovog tematskog okruga posvećene su djelovanju čeških vojnika u okviru međunarodnih jedinica u postdaytonskom razdoblju.
2. Historiografska djela Jednu od prvih knjiga o BiH iz oblasti historiografije sastavio je 1787. godine Čeh Maxmilián Šimek. Napisana na njemačkom i objavljena u Beču pod nazivom „Politische Geschichte des Königreichs Bosnien und Rama vom Jahre 867 bis 1741.” Otada je iz pera čeških autora izašlo preko 20 historiografskih knjiga koja se u cjelosti bave Bosnom i Hercegovinom. Posljednja je nedavno objavljena „Bosenská otázka v 19. a 20. století” (Bosansko pitanje u 19. i 20. stoljeću) autora Ladislava Hladkog, u kojoj autor analizira razlike između Bošnjaka, Srba i Hrvata po pitanjima teritorijalnog integriteta i državne samostalnosti BiH, kao i ulogu i utjecaje spoljnih faktora u njenoj modernoj historiji. 3. Znanstvena djela Brojni češki zanstvenici vršili su istraživanja u BiH: Václav Radimský, František Fiala, Karel Patsch, Karel Malý, Bedřich Antonín Kačar, Otmar Reiser, Jiří Viktor Daneš, Karel Absolon, Jan Rypka, Karel Kadlec, Josef Trakal, Ludvík Kuba, Karel Vandas... Na njihov doprinos bosanskohercegovačkoj znanosti ne bi trebalo zaboraviti. Uz njihove radove koji su objavljeni u BiH, te one radove koji su objavljeni na njemačkom jeziku – dakle one koji su poznati bosanskohercegovačkoj stručnoj javnosti, želimo upozoriti i na njihova djela tematski vezana za BiH, a za koja se u Bosni ne zna, budući da su do sada publicirana samo na češkom jeziku. 4. Putopisno-turistička literatura Doprinos Čeha za nastanak i razvoj turizma u BiH izuzetno je veliki i raznovrstan. Godine 1904. u Sarajevu je osnovan Kružok Kluba čeških turista kao drugo turističko udruženje u BiH (prije njega osnovan je 1892. godine „Bos.-Herc. Touristenklub”). Do raspada Austro-Ugarske, na češkom jeziku napisana su tri turistička vodiča kroz BiH (autori: Ferdinand Velc, Vincenc Šindelář i Čeněk Šulc). Također se mora spomenuti i poznati „Illustrierter Führer durch Bosnien und die Herzegowina”, koji je do 1913. godine doživio čak četiri izdanja. Vodič je napisan na njemačkom, ali njegov autor je Čeh Julius Pojman, koji je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo kao turistički radnik u BiH (bio je direktor banjskog lječilišta na Ilidži, referent Zemaljske vlade za turizam itd.). Nedavno je tradicija nastavljena – 2006. objavljen je novi, na češkom jeziku već četvrti klasični turistički vodič kroz BiH. Vodič je objavljen u bogatom izdanju sa 171 fotografijom, pod nazivom „Bosna i Hercegovina, Crna Gora – turistički vodič” a sastavio ga je međunarodni autorski tim. Uz ovih pet klasičnih turističkih vodiča, češki autori su objavili još preko petnaest knjiga o BiH koje spadaju u žanr putopisno-turističke literature. 5. Beletristika Pod nazivom beletristika ne kriju se samo putopisi i knjige sjećanja – forme koje strani autori najčešće biraju ako pišu o tuđini. Bosna je češkim autorima bila tako bliska ili toliko inspirativna, da su se pišući o njoj rado okušavali i u poeziji i u prozi. Uz brojne pjesme i pripovjetke, recimo i to, da su češki autori napisali pet romana čija je radnja situirana u BiH: I. Prvi roman s bosanskom tematikom je „Posljednji bosanski kralj” od Prokopa Chocholouška, prvobitno publiciran u časopisu Lumír 1857. godine. II. Drugi je „Zmaj”, romana o buni Husein kapetana Gradaščevića, kojeg je 1876. napisao Bohumil Havlasa. III. U istom razdoblju Havlasa piše roman i o hercegovačkom ustanku iz 1875. godine, pod nazivom „Peri”.
IV. Autor Josef Pavel o događajima iz Prvog svjetskog rata objavljuje 1924. godine roman „Osman Fetič”. V. Pet je roman od Karela Novog koji je prvi put objavljen 1948. pod nazivom „Atentat” (u kasnijim izdanjima izlazi pod nazivom „Sarajevski atentat”). Svih ovih pet romana imalo je više izdanja (najmanje „Osman Fetič” – dva, a najviše „Sarajevski atentat” – osam izdanja). Usprkos ne malom broju pjesma, priča i romana, usprkos nekolicini slavnih imena njihovih autora, u češkoj lijepoj književnosti o BiH, literarnom vrijednošću i kvalitetom informacija koje pružaju, ističu se knjige sjećanja jednog etnomuzikologa, jednog katoličkog svećenika i jednog austrougarskog žandara. Uz putopise Ludvíka Kube, koji je u Bosni sakupljao narodne pjesme i napjeve, to su: uspomene župnika Františka Venhude, koji je krajem 19. stoljeća nekoliko godina boravio Sarajevu i u više oblasti vrlo aktivno djelovao; te uspomene Františka Valouška, koji je kao austrougarski žandar od 1902. do 1918. godine služio u više mjesta, prije svega u Istočnoj Bosni.
Bosniaca u prijevodu Prvi prijevod Bit će da je prvi autor iz Bosne koji je preveden na češki bio izvjesni Mihalo Konstantinović iz Ostrovice. Prvo izdanje češkog prijevoda njegovog djela „Historya neb Kronyka Turecká od nějakého Ráca neb Bosňáka jménem Michala Konstantyna z Ostrovice někdy od Turkův zajatého sepsaná item Tažení proti Turku” (Historija odnosno Turska kronika) datira iz 1565, drugo iz 1581. godine. Uz još nekoliko sporadičnih izuzetaka koji im prethode, češko-bosanski literarni odnosi počinju se kontinualno razvijati početkom 19. stoljeća. Hasanaginica i narodno stvaralaštvo U razdoblju od 1814. do 1935. godine, narodna balada „Hasanaginica”, najslavnije i najprevođenije djelo bosanskohercegovačke literature, prevedena je čak sedam puta na češki i objavljena u više desetaka navrata u monografskim publikacijama, časopisima i novinama. Osim toga, vrhunski češki prevoditelj Otto František Babler preveo je „Hasanaginicu” i na njemački jezik. Drugo izdanje njegovog njemačkog prijevoda izlazi kao samostalna ilustrirana publikacija 1933. godine u Olomoucu pod naslovom „Hasan-Agas Gattin”. Izbori i antologije Za prezentaciju bosanskohercegovačkih autora od iznimnog značaja bile su brojne antologije i izbori iz „srpskohrvatskih”, jugoslavenskih i južnoslavenskih literatura. Bosanskohercegovački autori zastupljeni su i u brojnim izborima i antologijama evropske i svjetske literature, te u izborima drugačije koncipiranim. Početke češkog interesa za literature Južnih Slavena obilježili su, slično kao i u drugim europskim zemljama, izbori i antologije iz narodnog stvaralaštva. Za popularizaciju bosanskohercegovačke literature u Čehoslovačkoj vrlo značajno je bilo objavljivanje obimne knjige „Sarajevo, město poezie” (Sarajevo, grad poezije) 1971. godine. Knjigu je uredio Husein Tahmiščić a na likovnoj opremi surađivao je Jan Beran. Radilo se o zanimljivom mozaiku lirskih, proznih i esejističkih djela i fragmenata inspiriranih Sarajevom i Bosnom. U antologiji je, osim tekstova više od šezdeset bosanskohercegovačkih autora, zastupljeno i nekoliko radova o Bosni iz pera stranih autora. Na prijevodu je radilo osmero vodećih čeških prevoditelja. Godine 1995. u Pragu izlazi antologija bosanskohercegovačke literature pod nazivom „Vzkázání ze dna noci. Literatura Bosny a Hercegoviny v obklíčení a vyhnanství” (Poruka sa dna noći. Književnost BiH pod opsadom i u izgnanstvu). Stihovima ili proznim zapisima nastalim u razdoblju od 1992.-1995. u knjizi je zastupljeno 39 suvremenih bosanskohercegovačkih autora. Izbor je priredio i priloge preveo Dušan Karpatský. Posljednji izbor iz bosanskohercegovačke literature predstavlja prošlogodišnje izdanje legendi, bajki i šaljivih priča iz Bosne i Hercegovine, objavljeno pod nazivom „Ateš Periša – ohnivý muž”. Prvi prijevodi pojedinačnih autora Krajem 19. i početkom 20. stoljeća prijevodi pjesama i priča suvremenih BiH autora počinju se pojavljivati u češkoj književnoj periodici a nekoliko literarnih djela i njihovih autora uvršteno je i u razne izbore. Prvi autori iz Bosne i Hercegovine kojima će u češkom prijevodu biti objavljene samostalne monografske publikacije su Silvije Strahimir Kranjčević i Svetozar Ćorović. 1911. godine objavljen je prijevod Izbora iz Kranjčevićeve poezije i dvije knjige pripovjetki Svetozara Ćorovića. Druga knjiga izabranih Kranjčevićevih pjesama bit će objavljena 1920. godine a Ćoroviću će do početka Drugog svjetskog rata izaći češki prijevodi još dvije knjige, što ga, sa četiri samostalne knjige, čini najprevođenijim bosanskohercegovačkim autorom u tom periodu.
Najprevođeniji autori Nobelovac Ivo Andrić najprevođeniji je BiH autor uopće. Češki prijevodi njegovih knjiga objavljivani su u velikim tiražima i u ponovljenim izdanjima.. Njegova prva knjiga „Ex Ponto”, prevedena je na češki i objavljena samo godinu nakon izlaska originala. Do Drugog svjetskog rata prevedena je i objavljena i zbirka priča „Mara milostnice a jiné povídky” (Mara milosnica i druge pripovjetke), koja je doživjela ponovljeno izdanje. Sve skupa, na češki je prevedeno 11 Andrićevih naslova koji su objavljeni u 16 izdanja. Na Drini ćuprija doživjela je dva izdanja u dva različita prijevoda. Travnička hronika u prijevodu F. O. Bablera imala je rekordna tri izdanja (prodana je u ukupnom tiražu od 54.000 primjeraka). Drugi najprevođeniji bosanskohercegovački autor je Branko Ćopić. Od 1947. do 1977. na češki je prevedeno devet Ćopićevih knjiga. Osim toga, Ćopić je - kao i Andrić - uvršten u brojne izbora. Najtiražnija knjiga bosanskohercegovačkog autora u Češkoj je Selimovićev „Derviš i smrt” u prijevodu Dušana Karpatskog. Roman je se pojavio u dva izdanja, prvo iz 1969. u 52.000 primjeraka, i drugo iz 1985. u 11.000. Suvremeni prijevod Od 1992. naovamo u Češkoj Republici objavljeni su prijevodi ukupno 20 monografskih publikacija iz bosanskohercegovačke literature. Od toga 15 knjiga pojedinačnih bosanskohercegovačkih autora i pet raznorodnih izbora. Od pojedinačnih autora objavljeni su sljedeći naslovi: REHNICER, Raymond: Tráva a sloni. Poznámky o životním prostředí za občanské války v Bosně. Sarajevo - Praha, 1992. (L'Herbe et les éléphants. Réflexions sur l'environnement humain au cours d'un guerre civile.) Prijevod s francuskog: Lenka Pokorná. Praha, Prostor, 1993. FILIPOVIĆ, Zlata: Deník Zlaty Filipovićové. /Z franc. orig. Le journal de Zlata/ Prijevod s francuskog: Alexandra Pfimpflová. Praha, Magnet-Press, 1994. KARAHASAN, Dževad: Loučení se Sarajevem. (Dnevnik selidbe.) Prijevod: Dušan Karpatský. Praha, Mladá fronta, 1995. OSTI, Josip: Barbara a barbar. - Sarajevská kniha mrtvých. (Barbara i barbar. - Sarajevska knjiga mrtvih /izbor/.) Prijevod: Dušan Karpatský. Praha, Ivo Železný 1995. IZEDBEGOVIĆ, Ali /= IZETBEGOVIĆ, Alija/: Islám mezi Východem a Západem. (Islam između Istoka i Zapada). Praha, TWRA, 1997. REHNICER, Raymond: Nesnesitelná jednoduchost modernosti a jiné texty. (Nepodnošljiva jednostavnost moderniteta i drugi tekstovi). Prijevod: Dušan Karpatský, Vladimír Kosík a Pavel Ságner. Praha, Mladá fronta, 1999. LJUCA, Adin: Hidžra (Hidžra). Prijevod: Dušan Karpatský. Praha, Ivo Železný, 2000. LOVRENOVIĆ, Ivan: Bosna a Hercegovina: krátký přehled kulturní historie. (Unutarnja zemlja. Kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine.) Prijevod: Jeroným Březina. Praha, Institut pro středoevropskou kulturu a politiku, 2000. VULETIĆ, Anđelko: Křížovka ke čtení osudu. (Križaljka za čitanje sudbine.) Izbor i prijevod: Ivan Dorovský. Brno, Albert Boskovice, 2001. OSTI, Josip: Narcis z Krasu. (Kraški Narcis.) Prijevod sa slovenskog: František Benhart. Banská Bystrica, Drewo a srd, 2001. MATVEJEVIĆ, Predrag: Breviář Středomoří. (Mediteranski brevijar.) Prijevod: Dušan Karpatský. Praha, Lidové noviny, 2002. BROZ, Svetlana: Dobří lidé v dobách zla. (Dobri ljudi u vremenu zla, Sudionici i svedoci.) Prijevod: Pavla Frýdlová. Praha, G plus G, 2001. MATVEJEVIĆ, Predrag – STEVANOVIĆ, Vidosav – DIZDAREVIĆ, Zlatko: Strůjci války a míru. (Gospodari rata i mira.) Prijevod: Jeroným Březina Praha, G plus G, 2003.
LJUCA, Adin: Hidžra (Hidžra). Prijevod: Dušan Karpatský. Praha, 2004. 2. izd. LJUCA, Adin: Vytetované obrazy. (Istetovirane slike.) Prijevod: Filip Tesař. Praha, Arbor Vitae, 2005. TONTIĆ, Stevan: Sarajevský rukopis a jiné básně. (Izbor iz poezije). Prijevod: Ivan Dorovský a Ladislav Jurkovič. Brno, Boskovice, Vydala společnost Přátel jižních Slovanů, 2006. Od 1992. godine objavljeno je pet izbora: PEVNÁ pouta - moje náruč bílá. Výbor z lidové poezie bosenských a hercegovských muslimů. (Sait Orahovac: Sevdalinke, balade i romanse Bosne i Hercegovine.) Izabrao i uredio: Vladimír Pistorius. Prijevod: Josef Hiršal a Milada Nedvědová. Praha, Mladá fronta, 1993. VZKÁZÁNÍ ze dna noci. Literatura Bosny a Hercegoviny v obklíčení a vyhnanství. (Literatura Bosne i Hercegovine u okruženju i izgnanstvu.) Uredio i preveo: Dušan Karpatský. Praha, Mladá fronta, 1995. ZÁPIS o Bosně: Literárně poetická mozaika z Bosny a Hercegoviny. (Zapis o Bosni: Literarno poetski mozaik iz Bosne i Hercegovine.) Prijevod: L. Kubišta, I. Wenigová, J. Březina, J. Hiršal, D. Karpatský. Uredili: J. Březina i V. Kremlička. Praha, 1995. LITERATURA v obklíčení a vyhnanství (Književnost pod opsadom i u izgnanstvu). Referáty a diskuse z česko-bosenskohercegovského semináře pořádaného ve dnech 20.-21. září 1995 v Nové galerii Pražského hradu Nadací Heinricha Bölla ve spolupráci s Nadací při České televizi Člověk v tísni, Obcí spisovatelů, Spolkem spisovatelů Bosny a Hercegoviny, Českým a Bosenskohercegovským centrem Mezinárodního PEN klubu a Literárními novinami. Zbornik uredio i tekstove bosanskohercegovačkih autora preveo: Dušan Karpatský. Praha, Nadace Heinricha Bölla, 1996. ATEŠ Periša - ohnivý muž. Legendy, pohádky a humorky z Bosny a Hercegoviny. (Legende, bajke i šaljive priče iz Bosne i Hercegovine). Izbor i prijevod: Anežka Kindlerová a Jaroslav Otčenášek. Praha, Argo, 2006.
Bosniaca u prijevodima na češki – summa summarum: Pojedinačni autori – monografske publikacije: 70 publikacija Antologie, izbori i druge publikacije koje cijelim sadržajem spadaju u bosniaku: 4 pub. Antologe, izbori i druge publikacije u celosti posvećene bh. narodnoj književnosti: 11 pub. Cijelim sadržajem 85 pub. Publikacije koje sadrže djela autora srpskohrvatskog govornog područja: 6 pub. Publikacije koje sadrže djela jugoslavenskih autora: 10 pub. Publikacije koje sadrže djela bosanskohercegovačkih i drugih autora: 17 pub. Publikacije koje sadrže djela iz bosanskohercegovačke narodne književnosti: 43 pub. Razni izbori: 76 pub. Prijevodi publikacije inozemnih autora cijelim sadržajem posvećene BiH: 10 pub. Ukupno: 171 pub
Prevoditelji Prijevod 85 publikacija koje su u cjelosti iz bosanskohercegovačke literature rezultat je rada 46 prevoditelja: 13 zasebnih knjiga (+3 sudjelovanja u kolektivnom prijevodu) KARPATSKÝ, Dušan 5 TOGNER, Vladimír 4 (+2) ČERNÁ, Milada NĚDVĚDOVÁ, Milada 4 BABLER, Otto F. 3 HOLEČEK, Josef 2 (+1) BŘEZINA, Jeroným FIEDLER, Jiří JANOUŠOVÁ, Jaroslava 2 ČERNÝ, Adolf DOLEŽAL, Jaromír DOROVSKÝ, Ivan 1 (+2) KUBIŠTA, Luděk 1 (+2) WENIGOVÁ, Irena 1 (+1) HANZLÍK, Josef KUDĚLKA, Viktor
1 AHMEDOVÁ, Fatima Jana BARTŮNĚK, Vratislav BENHART, František BICEK, František ČECH, Emerich ČIČIĆ, Sibislav ČUBERKA, František FIALOVI, Bohumil a Daniela FRÝDLOVÁ, Pavla HAVELKOVÁ, Jana HUDEC, Jan JURKOVIĆ, Ladislav KINDLEROVÁ, Anežka KIRSCHNEROVÁ, MIlena KOLMAN, Otakar LOVRIČ, Pavle MERŽOVÁ, Božena NOVÁK, Vilém OTČENÁŠEK, Jaroslav PELÍŠEK, Josef PFIMPFLOVÁ, Alexandra POKORNÁ, Lenka SLUNÍČKO, Jindřich ŠTĚPÁNEK, Vítězslav TESAŘ, Filip URBANOVÁ, Anna VRZALOVÁ, Věra (+ 3) HIRŠAL, Josef (+ 1) LUŽÍK, Rudolf
Bibliografija prijevoda Kad govorimo o prevođenju, jedan od najznačajnijih poduhvata, doduše ne prevodilački već bibliografski, svakako je bibliografija „Krásná literatura národů (bývalé) Jugoslávie v českých překladech 1560–1989 s dodatkem za léta 1990–1995” (Lijepa literatura naroda /bivše/ Jugoslavije u češkim prijevodima 1560.–1989. sa dodatkom za godine 1990.–1995.) koju je sastavila Stanislava Sýkorova.
