„Od njive do trpeze”
Analiza primjera i dobre prakse suradnje zabilježenih na studijskim putovanjima u Mađarskoj i Hrvatskoj, iz gledišta Regionalne agencije za inovacije Južnoga Zadunavlja [Dél-Dunántúli Regijaális Innovációs Ügynökség]
U Pečuhu, 17. siječnja 2013. godine.
SADRŽAJ
UVOD
2
PRIKAZ REGIJE JUŽNOGA ZADUNAVLJA
4
Istraživanje i razvoj u regiji Južnoga Zadunavlja
6
PRIKAZ AGENCIJE ZA REGIONALNE INOVACIJE JUŽNOG ZADUNAVLJA
9
ULOGA DDRIÜ U PROJEKTU INNO-CROPFOOD
13
STUDIJSKO PUTOVANJE U DEBRECEN
15
Inovativni klaster za prehrambenu industriju “Pharmapolis“
17
Funkcionalna hrana
19
Kultura sira u Debrecenu
22
STUDIJSKO PUTOVANJE U KOPRIVNICU
25
Informativna predavanja
26
Pivovara Carlsberg
27
Podravka
28
ZAKLJUČAK
30
1
UVOD U okvirima IPA Programa za prekograničnu suradnju Mađarska-Hrvatska Sveučilište u Kaposváru je u listopadu 2011. godine uspješno se javilo na natječaj radi realiziranja projekta za program Inno-CropFood „Od njive do trpeze”. Partneri u suradnji projekta su bili Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Trgovačka i industrijska komora županije Somogy, Regijelna agencija za inovacije Južnoga Zadunavlja, a partner sudionik je bila Hrvatska agencija za hranu. Neprofitno d.o.o. Regionalna agencija za inovacije Južnoga Zadunavlja učestvuje u projektu Inno-CropFood kao projektni partner. Projekt Istraživanje, razvoj, inovacija (I+R+I) koji se ostvaruje u zajedničkoj akciji, pridonosi proširenju zajedničkih I+R+I kapaciteta regije na obje strane mađarsko–hrvatske granice, a temelji se na suradnji Sveučilišta u Kaposváru, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Trgovačke i industrijske komore županije Somogy, Regionalne agencije za inovacije Južnoga Zadunavlja i Hrvatske agencije za hranu. Sveobuhvatni cilj projekta je izrada zajedničke komunikacijske platforme između organizacija za zastupanje interesa, poduzeća i istraživača u agrarnoj i prehrambenoj industriji, a radi proširenja I+R+I kapaciteta regije. Ciljne skupine projekta su proizvođači, istraživači, vještaci, inovatori i korisnici inovacija u poljoprivredi i u prehrambenoj industriji koji su vezani za istraživačku–razvojnu i inovacijsku djelatnost, a indirektno ovamo spadaju i potencijalni inovativni proizvođači, studenti i obrazovne ustanove koje ova skupina partnera želi pridobiti kroz glavne djelatnosti projekta. U okvirima projekta su bile organizirane tematske radionice/workshopi pod geslom „Od njive do trpeze” na koje su bili pozvani relevantni predstavnici, stručnjaci za patente i inovaciju, a u cilju prikazivanja rada istraživačkih središta, upoznavanja publike dobrim praksama i otkrivanja zahtjeva gospodarske sfere. Upoznavanje sa dobrim praksama u hrvatsko-mađarskoj suradnji u prehrambenoj industriji realiziralo se putom studijskih posjeta kako bi se zahvaljujući novim iskustvima poboljšala mreža I+R+I suradnje u ciljnoj regiji.
2
Nadalje, izrađeni su pismeni materijali na osnovi djelatnosti radionica kao i iskustava iz dobrih praksi, koji čine temelje za otkrivanje potencijala zajedničke istraživačko-razvojne i inovacijske suradnje na polju sektora agrarne i prehrambene industrije, kao i za određivanje mogućih smjerova razvoja. Ovo posljednje je formulirano kao strateški prijedlog na osnovi interesa. Temeljem rezultata istraživanja sastavljaju se nastavni materijali za učenike srednjih strukovnih škola, studente i nastavnike visokoškolskih ustanova. Mjesto provođenja projekta: županije Somogy, Baranya i Osječko-baranjska, a vrijeme provođenja: od 01.10.2011. do 31.01.2013. Cilj ove studije je analizirati primjere i dobre prakse suradnje zabilježenih na studijskim posjetima u Mađarskoj i Hrvatskoj, a iz gledišta projektnog partnera Regionalne agencije za inovacije Južnoga Zadunavlja. U studiji će se osvrnuti i na glavne odlike i inovacijski potencijal regije Južnog Zadunavlja. U okvirima projekta je Trgovačka i industrijska komora županije Somogy organizirala dva studijska putovanja u Debrecen i u Koprivnicu u Hrvatskoj. U informativnim događajima su osim projektnih partnera sudjelovali i predstavnici poduzetništava u prehrambenoj industriji, suradnici istraživači Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Kaposváru, kao i predstavnici organizacija koje imaju ulogu „mosta” između sudionika. Studijska putovanja su realizirana kako bi prikazivanjem dobrih praksi sudionici stekli iskustva u svezi sa praksom ostvarivanja suradnje u obliku mreže, te se upoznali sa prednostima i mogućnostima ovog oblika suradnje u prehrambenoj industriji.
3
PRIKAZ REGIJE JUŽNOG ZADUNAVLJA Radi potpomaganja prilagođavanja regionalnoj politici Europske unije izrađen je sustav regije - teritorijalnih jedinica za planiranje i statistiku, koje jedinice obuhvaćaju više županija; prema tomu, zemlja je podijeljena na 7 regije za statistiku.
Regije u Mađarskoj Ako saberemo prednosti i nedostatke, može se utvrditi da položaj Južnog Zadunavlja odgovara prosjeku, ili možda je nešto povoljniji. Regija samo u izvjesnoj mjeri privlači inozemni kapital, i prije svega upravo zbog toga su učinkovitost gospodarstva, izražena stopom rasta GDP-a, odnosno industrijska proizvodnja zaostale u ovoj regiji. Najrazvijenija središta regije su oko Pečuha, Kaposvára i na južnoj obali Blatnog jezera, a najviše zaostala područja su duž granice. Nakon promjene režima i strukture gospodarstva, odlika sadašnjeg perioda je stabilizacija koja je pružala priliku za gospodarski rast na novoj putanji: nezaposlenost se umjereno smanjuje, a GDP po stanovniku raste. Teritorijalna struktura gospodarstva postaje jasna, skupina starijih i novijih čimbenika pokazuje trendove koji, izgleda, postaju trajni i ocrtava putanja za regionalni razvoj. U usporedbi sa prosjekom u zemlji, županija Baranya se nije mogla napredovati, ali glede 3 županija regije ona prednjači u razvoju, zahvaljujući izvorima iz Europske unije. U županiji Somogy osim područja pored Blatnog jezera sve veću ulogu ima Kaposvár, zahvaljujući istraživačkom radu na sveučilištu i poljoprivrednoj djelatnosti. Međutim, županija Tolna zaostaje, atomska elektrana sama po sebi nije bila u stanju obezbijediti kontinuirani razvoj ovome kraju. U strukturi bruto dodane vrijednosti po granama djelatnosti ova regija na području poljoprivrede ima značajniju ulogu u usporedbi sa prosjekom u zemlji.
4
Struktura bruto dodane vrijednosti po granama djelatnosti po regijama i u županijama Južnoga Zadunavlja, 2009
Izvor: Središnji zavod za statistiku, 2012
Izvor: Središnji zavod za statistiku, 2012
5
Istraživanje i razvoj u regiji Južnog Zadunavlja Do sredine 1990-ih godina je od regije Južno Zadunavlje raspolagala najslabijom I+R kapacitetom. Do 2000-ih godina je broj zaposlenih u I+R sektoru rastao, a do 2010-e se smanjio na 6 %. Utrošak za I+R sektor je stagnirao oko 2-3%. Aktivnost poduzeća regije u istraživanjima i razvoju je također niska. Visoko školstvo u inovacijama regije igra dvojnu ulogu: sa jedne strane, zbog obrazovanja stručnjaka koji su vrlo traženi u cijeloj zemlji, a s druge strane, zbog mjesta koje zauzima u I+R sektoru. Za zadnjih nekoliko godina se značajno razvilo središte za iskorištavanje rezultata istraživanja i za tehnološki transfer kako na Sveučilištu u Pečuhu, tako i na Sveučilištu u Kaposváru. Sveučilišne strategije, razvoj sredstava nabavljenih iz vanjskih izvora i promišljena ponuda kapaciteta na osnovi suradnje bit će preduvjet za uspješne I+R projekte i poslovne veze. U bliskoj prošlosti su otkrivene moguće kontaktne točke. S obiju strana se očituje spremnost za suradnju. Godine 2010. je u regiji evidentirano 156.958 gospodarskih organizacija, od kojih 93%-a činili poduzetništva. Broj poduzetništava na tisuću stanovnika ne dostiže prosjek u zemlji. Dvije trećine malih i srednjih poduzetništava (MSP) čine poduzetnici iz nužde, koji su motivirani egzistencijalnim potrebama, stručno nisu dovoljno pripremljeni a i iskustva su im manjkava. Njihova je odlika da nemaju dovoljno kapitala, njihova ulaganja u razvoj poduzeća se ograničavaju na osnovna sredstva i opremu. Oni ne smiju ulaziti u veće investicije. Dakle, u značajnom dijelu manjih i srednjih poduzeća (MSP) poduzetnički pristup nije povoljan za inovacije. Pristupanje Europskoj uniji je imalo dvojni utjecaj na MSP u regiji. S obzirom da većina poduzetništava u Južnom Zadunavlju su slabo razvijena, ona se nisu mogla prilagoditi novom tržištu. S druge strane, otvoreni novi izvori sredstava i programi predstavljaju nove mogućnosti, te ovako su se poduzeća koja su bila zrela za međunarodne kontakte i suradnju znatno razvijala. Od sredstava utrošenih u našoj zemlji na istraživanje i razvoj Južnom Zadunavlju je pripao jedan smanjeni udio. Godine 2010. je registrovano 2,6% (7927,6 milijuna HUF), što je značilo najmanji udio u odnosu na sve ostale regije.
6
Jedna od nedavno utvrđenih točaka za izlazak iz ovoga položaja poduzeća i Južnog Zadunavlja jeste jedan dio inicijativa za formiranje klastera u regiji. U Južnom Zadunavlju je godine 2012. bilo 34 upisana klastera, od kojih su dva uspjela dobiti akreditaciju te ovako se mogu ubrajati među razvijene klastere. Od godine 2007. je bilo 24 uspješna natječajna projekta izrađena od klastera, kojima je u regiji Južnoga Zadunavlja dodijeljeno sveukupno 747 milijuna HUF. Regionalna raspodjela ulaganja u I+R+I sektoru u Mađarskoj od 2004. do 2011. godine (u milijardama HUF)
Utrošci na I+R+I sektor u županijama Južnoga Zadunavlja, u milijunima HUF
Izvor: Središnji zavod za statistiku
7
Regionalni podaci o I+R sektoru, 2010
Izvor: Središnji zavod za statistiku, 2011.
8
PRIKAZ REGIONALNE AGENCIJE ZA INOVACIJE JUŽNOG ZADUNAVLJA
Europska unija smatra da za stjecanje konkurentske prednosti najznačajnija su područja inovacija, istraživanje i razvoj. Inovacija je od životne važnosti za povećanje konkurentnosti poduzeća, za poboljšanje izvozne sposobnosti. U proteklom desetljeću su se razvijale prije svega one grane gospodarstva koje su primjenjivale intenzivne tehnologije i bile su usmjerene na inovacije.
Inovaciju, koja znači uspješno prilagođavanje promjenjivim okolnostima u gospodarstvu, udovoljavanje zahtjevima budućnosti, stručni političari smatraju za motor razvoja Europske unije, te se i u Mađarskoj smatra važnim ciljem izgradnja i funkcioniranje sustava inovativnih institucija, učinkovitije iskorištavanje domaćih i europskih izvora sredstava, poboljšanje sposobnosti apsorpcije izvora, povećanje utrošaka na inovaciju.
U svrhu poštovanja gore navedenoga cilja izrađene su domaće mreže regionalnih agencija za inovacije. To je značilo takvo razvijanje istitucija koje stvara odgovarajuće inovativne okolnosti i sudionicima gospodarstva olakšava razvijanje inovacija, njihovo prihvaćanje i široku primjenu, tijekom koje se pojam održivog razvoja, kvalitete života i konkurentne sposobnosti vezuje sa stjecanjem i širenjem znanja i sa inovacijom.
Pozadina Na temelju rezultata, postignutih na području regionalne inovacije, početkom 2008. godine je Neprofitno d.o.o. od opće koristi Regionalna agencija za inovacije Južnoga Zadunavlja, uključivši u rad regionalne organizacije koje su zainteresirane za inovaciju i razvoj gospodarstva, osnovao Neprofitno d.o.o. Regionalna agencija za inovacije Južnoga Zadunavlja (DDRIÜ Kft. - D.o.o. DDRIÜ), koje je svojim radom započelo 01.07.2008. godine pomoću materijalne potpore iz natječaja koju je pružio Nacionalni ured za istraživanje i tehnologiju, a od siječnja 2012. godine se financira iz vlastitih izvora.
9
Ciljevi Cilj D.o.o. DDRIÜ je povećanje inovacijske aktivnosti poduzetništava kao i osiguranje sinergičnog djelovanja inovacijskih organizacija u regiji. Osnovno načelo organizacije je kvaliteta. Naše kvalitetne usluge znače dodanu vrijednost čime želimo vršiti ulogu organizacije „mostograditelja” koji potpomaže inovacijske tokove. Glavno načelo nije realizacija dobiti u kratkom roku, već osiguravanje kvalitetnih inovacijskih usluga poduzetništvima regije po pristupačnoj cijeni, kako bismo privukli stabilan krug klijenata iz malih i srednjih poduzeća koji će se stalno povećavati, te izgradili sustav razgranatih međunarodnih kontakata.
Usluge, zadaci:
Savjetovanje – iskorištavanje inovacija na tržištu •
utvrđivanje zahtjeva za inovacijom, inovacijski audit
•
ocjenjivanje ideja za razvoj, savjetovanje u svezi s inovacijom, izrađivanje projektnih ideja, izrađivanje studija o mogućnostima realizacije
•
traženje izvora, izrada poslovnih planova, savjetovanje u svezi s natječajima i projektni menedžment
•
usluge tehnološkog transfera, posredovanje u angažiranju vještaka, ispitivanje patentnosti i savjetovanje na području prava industrijskog vlasništva
•
osnivanje poduzeća, inkubacijske usluge i razvoj poduzeća
Razvoj mreža •
pokretanje i menedžiranje međunarodnih I+R+I projekta (programi „Europska teritorijalna suradnja”, 7. okvirni program EU za istraživanje i razvoj)
•
izgradnja strukovnih kontakata, suradnja sa bazama znanja, jačanje međunarodnog tehnološkog transfera
•
potpomaganje osnivanja i rada klastera
•
razvoj usluga u industrijskim parkovima, poslovnim inkubatorima, inovacijskim središtima
10
Održavanje Regionalne baze podataka i informativnog sustava o inovacijama •
prikupljanje u bazu podataka rezultata postignutih u I+R sektoru u raznim središtima istraživanja i bazama znanja, i posredovanje tih podataka
•
izgradnja sajta elektronične informativne tržnice, tehnološke ponude, rezultati inovacijskog razvoja, usluge ponude-potražnje
•
sudjelovanje u izgradnji Nacionalog inovacijskog ureda, Znanstvenog i tehnološkog opservatorija
Organizacija obuke, treninga •
akreditirano obrazovanje inovacijskih menedžera
•
treninzi za razvijanje inovacijskih i općih sposobnosti, za mala i srednja poduzetništva, npr. inovacijski menedžment, zaštita intelektualnog vlasništva, zaštita prava industrijskog vlasništva, klastermenedžment, pisanje projektnih prijava za natječaje, projektmenedžment
•
organiziranje individualnih treninga, specijalne obuke i treninga prema zahtjevima poduzeća
Strateško planiranje •
Zadatci vještaka tijekom organiziranja regionalnih inovacijskih programa
•
Izrada analize regionalnih inovacija
•
Izrada Regionalne inovacijske strategije 2013-2020 i realizacija akcijskih planova
Osnivači U vlasničkoj strukturi D.o.o. DDRIÜ su predstavljene značajne organizacije regije koje potpomažu poduzetništva: većinski vlasnik je Neprofitno d.o.o. od opće koristi Regionalna agencija za inovacije Južnoga Zadunavlja pri Ministarstvu za nacionalni razvoj, trgovinske i industrijske komore triju županija (DDKIKSZ), odnosno županijska središta za poduzetništvo (tri središta za poduzetništvo kao osnivači imaju zajednički vlasnički udio). Nadalje, u krugu vlasnika se nalaze i Zatvoreno dioničko društvo za regionalni razvoj Južnog Zadunavlja (Dél-
11
Dunántúli Regionális Fejlesztési Zrt. - DDRF) i Neprofitno d.o.o. od opće koristi za istraživanje i razvoj ljudskih resursa Južnog Zadunavlja (Dél-Dunántúli Humánerőforrás Kutató és Fejlesztő Közhasznú Nonprofit Kft. - DDHKF). D.d. DDRF djeluje na području iskorištavanja inovativnih ideja na tržištu i u njihovom financiranju, a DDHKF pridonosi djelatnosti d.o.o. novim funkcijama na polju razvoja ljudskih resursa i strukovnog obrazovanja. Među osnivačima se nalazi i Savez za inovaciju Mađarske (Magyar Innovációs Szövetség – MISZ). MISZ pridonosi radu D.o.o. DDRIÜ kao stručni pomagač, osigurava zastupanje strukovnih interesa, osim toga pruža pomoć u izradbi sustava Nagrade za regionalne inovacije. Stručni partneri •
Nacionalni ured za inovaciju (Nemzeti Innovációs Hivatal - NIH)
•
Savez za inovaciju Mađarske (Magyar Innovációs Szövetség – MISZ)
•
Nacionalni ured intelektualnog vlasništva (Szellemi Tulajdon Nemzeti Hivatala - SZTNH)
•
Nacionalni ured za vanjsko gospodarstvo (Nemzeti Külgazdasági Hivatal - HITA)
•
Ured programa „Széchenyi” (Széchenyi Programiroda)
•
Mreža regionalnih agencija za inovacije (Regionális Innovációs Ügynökség Hálózat – RIÜNET)
•
Sveučilište u Pečuhu (Pécsi Tudományegyetem - PTE) o Središte za iskorištavanje istraživanja i tehnološki transfer (Kutatáshasznosítási és Technológia-Transzfer Központ)
•
Sveučilište u Kaposváru (Kaposvári Egyetem - KE) o Ured za inovaciju i transfer znanja (Innovációs és Tudástranszfer Iroda)
•
MEDIOPOLISZ Sveučilišno regionalno središte znanja Južnog Zadunavlja (MEDIPOLISZ Dél-Dunántúli Regionális Egyetemi Tudásközpont - MEDIPOLISZ RET)
•
Innovating regions in Eurrope (IRE)
•
Technology Innovation International (TII)
•
Industrijski park VIDEOTON (VIDEOTON Ipari Park)
•
Industrijski park Paks (Paksi Ipari Park)
•
Poslovna inkubatorska kuća „Somogy-Flandria” (Somogy-Flandria Inkubátorház)
•
Savez poslovnih inkubatora poduzetništava (Vállalkozói Inkubátorok Szövetsége - VISZ)
12
ULOGA DDRIÜ U PROJEKTU INNO-CROPFOOD
U Jugoistočnoj Europi se poljoprivreda odlikovala heterogenim razvojem. Poduzeća nisu mogla biti konkurentna na međunarodnom tržištu. Područje koje obuhvaća projekt ima jak poljoprivredni potencijal, ali pati od izolacije. Mala i srednja poljoprivredna poduzeća ne mogu stići dalje od mjesnih granica tržišta, a tržištima vladaju velika poduzeća i konkurentna poduzeća izvan Europske unije. U fokusu projekta stoji niska konkurentna sposobnost malih i srednjih poljoprivrednih poduzeća, čiji je uzrok među ostalima nedostatak inovacija i I+R djelatnosti. Od iznimne je važnosti inovacijski potencijal proizvoda dobre kvalitete/tradicionalnih proizvoda. Projekt pruža potporu inovacijskim djelatnostima, tehnološkom transferu i suradnji malih i srednjih poduzeća i tako stvara jaču konkurentnu sposobnost na međunarodnom tržištu. Radi potpomaganja razvoja poduzetništava u regiji Južnoga Zadunavlja Regionalna agencija za inovacije Južnoga Zadunavlja (DDRIÜ) i Trgovačka i industrijska komora županije Somogy (SKIK) kao partneri uključile su se u projekt Sveučilišta u Kaposváru InnoCropFood „Od njive do trpeze” pokrenut u okvirima programa IPA prekogranični program Mađarska –Hrvatska, a u cilju da se stvori zajednička komunikacijska platforma za stvaranje i jačanje užih i efikasnijih kontakata organizacija zainteresiranih u agrarnoj i prehrambenoj industriji. Platforma omogućuje dijalog između baza istraživanja i poduzetništava, gdje bi DDRIÜ i SKIK mogle imati ulogu „graditelja mostova”, to jest, one mogu osiguravati komunikacijske kanale između dvijema navedenima skupinama. To je potrebno, jer postoji iskustvo da sveučilišta istraživanja često vrše u izolaciji, bez poznavanja stvarnih potreba i zahtjeva gospodarstva. A sa druge strane, poduzetništva često i ne znaju kakve nove, ostvarljive ideje „prekriva prašina” između zidova fakulteta koje bi se mogle biti dobro prihvaćene na tržištu, i /ili mogle povećati stagnirajuću potražnju. To posebno valja za mala i srednja poduzeća. Zbog dobro poznatog nedostatka kapitala za mala i srednja poduzeća koja su glavni sudionici u životu gospodarstva realizacija većeg inovativnog ulaganja znači iznimno velik materijalni teret, a istodobno, nove ideje, novi postupci bi mogli pridonijeti povećanju ili održavanju konkurentne sposobnosti.
13
Prema ulozi koju je DDRIÜ prihvatila u projektu, ona je kao projektni parner sudjelovala u koordinaciji projekta na razini partnera. Prva važna etapa je bila organiziranje i provođenje priredbe sa treningom Kick-off meeting održane 9-10. studenog 2011. godine u Osijeku, u Hrvatskoj. Pored toga, Agencija je bila zastupana na svim priredbama vezanima za projekt, na WS1 i WS2 u Osijeku, na WS3 i WS4 u Kaposváru, odnosno i na studijskim putovanjima i projektnim susretima u Debrecenu i u Koprivnici. 14-15. studenog 2012. godine je u Pečuhu bila održana priredba WS5 u organizaciji Regionalne agencije za inovacije Južnoga Zadunavlja (DDRIÜ) i Trgovačke i industrijske komore županije Somogy (SKIK). Sudionici su tijekom dvodnevne priredbe slušali iznimno vrijedne referate hrvatskih i mađarskih stručnjaka. U okvirima programa su prikazani i primjeri dobre prakse u prehrambenoj industriji. Prvoga dana uveče su sudionici mogli vidjeti uređaj za proizvodnju ulja, odnosno brašna od sjemenki grožđa Podruma Gere (Gere Pincészet) u Villányu, što predstavlja inovaciju u prehrambenoj industriji i temelji se na zdravoj ishrani. Drugoga dana programa su partneri posjetili Istraživački zavod za vinogradarstvo i vinarstvo Sveučilišta u Pečuhu gdje su položili i temelje za suradnju između Sveučilišta u Pečuhu i Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku. Budući zajednički rad će, nadamo se, pridonijeti i održivosti projekta. Regionalna agencija za inovacije Južnoga Zadunavlja je bila koordinator izradnje jedne studije preglednog karaktera u obimu od oko 500 stranica koja se bavila položajem agrarno-prehrambene industrije u regiji i preko granica. Odnosno, napisane su dvije kraće studije, jedna o regionalnoj inovacijskoj strategiji u prehrambenoj industriji, a druga je ovaj dokument kao izvješće o dvama studijskim putovanjima organiziranima u okvirima ovoga projekta.
14
STUDIJSKO PUTOVANJE U DEBRECEN
U okvirima projekta Inno-CropFood IPA prekograničnog programa Mađarska–Hrvatska Trgovačka i industrijska komora županije Somogy je 19-20. siječnja 2012. godine organizirala dvodnevno studijsko putovanje u Debrecen, gdje već uspješno radi više klastera. Na studijskom putovanju je sudjelovala i Regionalna agencija za inovacije Južnoga Zadunavlja. Cilj priredbe je bio da se mogući partneri koji u hrvatsko-mađarskom pograničnoj regiji djeluju u agrarno-prehrambenoj industriji, upoznaju sa prednostima suradnje u obliku mreže i mogućnostima izgradnje tih mreža. Najznačajnija baza znanja u regiji Sjeverne Nizije je Sveučilište u Debrecenu, unutar kojega Medicinski fakultet i Poljoprivredni fakultet, na jedinstven način u zemlji, na mnogim znanstvenim područjima pokrenuli zajedničke I+R programe, naprimjer, na polju razvoja lijekova ili funkcionalnih prehreambenih proizvoda. Rad Fakulteta za poljoprivredu, prehrambene znanosti i gospodarenje okolišom određeno koncepcijom ostvarivanja istraživačkog sveučilišta. Za održavanje i razvoj nastave na razini sveučilišta je neophodno vršenje domaćih i međunarodnih istraživanja koja predstavljaju iznimno visok nivo, kao i stvaranje infrastrukture potrebne za ta istraživanja. Razvoju gospodarenja okolišom i razvoju multifunkcionalne poljoprivrede regije Zatisja (Tiszántúl) Fakultet pridonosi realizacijom domaćih i međunarodnih istraživačkih projekta. Tijekom izrade strukture nastave velika pozornost se posvjećuje zahtjevu malih i srednjih poduzetništava i velikih poduzeća za radnom snagom, postojanju odgovarajuće, stručno osposobljene radne snage. S obzirom da se na ove zahtjeve utječu brze promjene u gospodarskom životu, prednost treba dati fleksibilnim programima stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije, te treba više iskorištavati mogućnosti koje pruža obrazovanje odraslih. Djelatnost Fakulteta u organizaciji istraživanja je vezana prije svega za tri akreditirane doktorske škole. Fakultet ima veoma uspješne natječajne teme klasičnog agrarnog karaktera, ali istraživanja usmjerena na količinu i na technologiju polako se zamjenjuju istraživanjima koja uzimaju u obzir zahtjeve okoliša i kvalitetu života. Prednost se daje temama u svezi s gospodarenjem okoliša, zaštitom prirode, osiguravanjem kvalitete prehrambenih proizvoda, sa tehnologijom u prehrambenoj industriji kao i interdisciplinarnim temama.
15
Sukladno sa područjima razvoja nastave Fakultet je postigao jake pozicije u istraživanjima slijedećeg karaktera: •
klasične agrarne znanosti, sa novim područjima koja se dinamično razvijaju (biotehnologija, ekologija krajolika, integrirane tehnologije odgajanja biljaka, ekološko gospodarenje)
•
znanosti o okolišu, ekološki menedžment, zaštita okoliša i interdisciplinarna područja povezana s njome (monitoring okoliša, primjenjivanje GPS tehnika, zaštita kvalitete voda, remedijacija, gospodarenje otpadom)
•
obrada hrane, sigurnost hrane, osiguravanje kvalitete, i ostala područja za istraživanja (kvaliteta biljnih proizvoda, toksikologija, zagađenost teškim metalima, ispitivanje mikotoksina, vitamina, aminokiselina, ispitivanja tla, adaptacija raznih sustava osiguravanja kvalitete)
•
osnovna istraživanja i istraživanja koje će biti temelj za druga istraživanja (u kemiji, meteorologiji, pedologiji, strojarstvu, mikrobiologiji, fiziologiji, botanici)
•
istraživanja na području lova i zaštite prirode
•
nova, perspektivna istraživanja (teritorijalni razvoj, regionalna istraživanja). PROGRAM
19. siječanj 2012. godine. 10.45
Susret na parkiralištu Sveučilišta u Kaposváru, na polazištu autobusa Adresa:7400 Kaposvár, Guba S. u. 40.
11.00
Polazak iz Kaposvára. Putovanje u Debrecen
18.00
Dolazak u hotel HUNGUEST Hotel Nagyerdő*** Razgovor o projektu
19.00
Večera
16
2012. január 20. 7.00 - 8.30
Doručak
8.30
Odlazak u Središte za agrarne znanosti Sveučilišta u Debrecenu
9.00 – 11.00
PRAKTIČNA ISKUSTVA O SURADNJI U OBLIKU MREŽA (Mjesto: Središte za agrarne znanosti Sveučilišta u Debrecenu) -
Pozdravne riječi Dr. Jávor András, prorektor za nastavu, predsjednik Inovativnog klastera za prehrambenu industriju (Innovatív Élelmiszeripari Klaszter) Skultéti Éva, glavna tajnica Trgovačke i industrijske komore županije HajdúBihar
-
Prikaz djelatnosti Inovativnog klastera za prehrambenu industriju Dr. Prokisch József menedžer klastera
-
Mogućnosti izgradnje mreže u industriji zdravlja Dr. Szilvássy Zoltán, prorektor za strategiju Sveučilišta u Debrecenu, stručni direktor Inovativnog farmaceutskog klastera „Pharmapolis Debrecen” (Pharmapolis Debrecen Innovatív Gyógyszeripari Klaszter)
11.00 –13.00 Obilazak E-prodavaonice Inovativnog klastera za prehrambenu industriju Posjet poljoprivrednom posjedu „Nárcisz” (Nárcisz Birtok) – tvornica sira 13.00 –14.00 Ručak – Seoska gozba na Posjedu 14.00
Polazak u Kaposvár
Inovativni klaster za prehrambenu industriju “Pharmapolis”
U stručnom programu, organiziranom u zgradi Sveučilišta u Debrecenu menedžer klastera, Dr. Prokisch József prikazao je rad Inovativnog klastera za prehrambenu industriju “Phar-
17
mapolis”, područja istraživanja i rezultate postignute na polju razvoja funkcionalne hrane, i to prikazivanjem konkretnih proizvoda, a poslije je Dr. Szilvássy Zoltán, stručni direktor Inovativnog farmaceutskog klastera „Pharmapolis Debrecen” govorio o izgradnji suradnje u obliku mreža.
Program „Pólus” pruža sve veće mogućnosti da poduzetništva koja djeluju u raznim granama gospodarstva, obrazovne ustanove, organizacije rade i surađuju u klasterima. Kao dobar primjer za izgradnju široke mreže suradnje može poslužiti Inovativni klaster za prehrambenu industriju “Pharmapolis”, čije je sjedište u Debrecenu, ali njegovi članovi sudjeluju u radu iz raznih krajeva Mađarske. D.o.o. Inovativni klaster za prehrambenu industriju (Innovatív Élelmiszeripari Klaszter Kft.) je organizacija za menedžment Inovativnog klastera za prehrambenu industriju „Pharmapolis”. Program klastera želi stvoriti sustav za inovativnu suradju čijim radom upravlja tržište, koji će biti međunarodno zabilježen, koji će privlačiti domaći i inozemni kapital, visoko obrazovane istraživače, stručnjake sa područja biotehnologije, agrarnih znanosti, napose iz područja agrarne biotehnologije. Klaster je specijalan inovacijski sustav na osnovi znanja koji se temelji na bazi znanja Sveučilišta u Debrecenu i Sveučilišta u Kaposváru. Osim sveučilšta ključni su čimbenici u klasteru Samouprava Debrecena, grada sa županijskim pravima, Trgovačka i industrijska komora županije Hajdú-Bihar, a od poduzeća Zatvoreno dioničko društvo za proizvodnju salame „Pick” (Pick Szalámigyár ZRt), odnosno brojna mala
18
i srednja poduzeća zainteresirana za razvoj i proizvodnju funkcionalne hrane. Vlasnici društva koje upravlja klasterom jesu Sveučilište u Debrecenu (40%), Trgovačka i industrijska komora županije Hajdú-Bihar (30%), Teritorijalna agrarna komora županije Hajdú-Bihar (30%). D.o.o. klastera je u registar tvrtki upisano 14. srpnja 2009. godine. D.o.o. je 2010. godine steklo akreditaciju te ovako mu se otvara više mogućnosti sudjelovanja na natječajima. Postavljeni ciljevi Inovativnog klastera za prehrambenu industriju „Pharmapolis” su u organskom skladu sa programom akreditiranog farmaceutskog klastera koji su stvorili Otvoreno dioničko društvo za kemijsku industriju „Richter Gedeon” (Richter Gedeon Vegyészeti NYRt), odnosno Sveučilište u Debrecenu, skupa sa farmaceutskim poduzećima. Ovaj klaster je, skupa sa svojim domaćim i međunarodnim partnerima može biti važan sudionik u istraživanjima i razvoju programa "Food, Health and Wellness", i ne samo u Mađarskoj već i u Europskoj uniji i izvan nje, a pod tim istraživanjima se podrazumijeva i razvoj instrumenata i dijagnostične tehnike, vezane za istraživanja funkcionalne hrane, kao i razvoj zdrave hrane. (izvor: pharmapiek.hu; logsped.hu) Funkcionalna hrana Inovacijska osovina Debrecen-Kaposvár Sporazumi o suradnji sklopljeni između Sveučilišta u Debrecenu i Sveučilišta u Kaposváru, kao i dugi niz godina postojeća intenzivna znanstvena veza pruža mogućnost da dvije baze znanja na ovim sveučilištima, skupa sa mrežom poduzeća koja se surađuju međusobno a koja mreža se razvila oko sveučilišta, stvore jednu osovinu za inovacije u agrarnoj i prehrambenoj industriji koja će biti značajna i u europskim razmjerima. Ova osovina je osnova da dvije sveučilišne baze znanja skupa pridonose uspješnoj inovacijskoj djelatnosti Tvornice salame „Pick” i drugih poduzeća. Proizvodi, skupine proizvoda, usluge, potencijalne ciljne grupe Prilikom sastavljanja diverzificiranog portfelja za razvoj na polju istraživanja i razvoja funkcionalne hrane biraju se, dijelom iz sadašnje ponude mađarskih prehrambenih proizvoda, one koje putem eksperimentalnih i kliničkih ispitivanja mogu razvijati u funkcionalnu hranu. Krajnja točka razvoja je postizanje barem kliničke II. faze/ kliničku fazu "proof of concept",
19
gdje
je cilj sklapanje, ili prodaja jednog dijela osnovanih spin off poduzeća stručnim
ulagačima, izlazak na burzu, odnosno povećanje rezultata na tržištu. I+R usluge, vezane za tržište "Health and Wellness", sastavljanje cijelog dosijea o funkcionalnoj hrani vezani su za usluge industrije zdravlja. U izradi funkcionalne hrane surađuju sa regionalnim sudionicima agrarne industrije. Proizvodi će biti funkcionalne namirnice sa odlikama mađarske hrane koje će biti pod zaštitom prava industrijskog vlasništva. Prehrambeni proizvodi koji će se razvijati mogu se uglavnom podijeliti na dvije skupine. Sa jedne strane su to tzv. zdrave namirnice koje po trenutačnom stanju znanosti pogodne su za prevenciju odnosno liječenje bolesti koje su epidemiološki od iznimne važnosti, a u drugu skupinu spada razvijanje takvih namirnica čija je funkcija da smanjuju sporedne učinke lijekova koji se u liječenju neke grupe bolesti neophodno primenjuju. Inter-klaster suradnja se vrši sa akreditiranim Inovativnim farmaceutskim klasterom „Pharmapolis”, a, imajući u vidu izradu inovativnih agro-turističkih projekta, sa regionalnim ali i sa daljnjim termalnim klasterima. Važno je iskorištenje rezultata tradicionalne indijske i kineske medicine, s naročitim naglaskom na ljekovitim namirnicama, odnosno na primjeni u komplementarnoj medicini. U okvirima klastera se pružaju sljedeće usluge: a) Usluge Kooperacijskog zavoda klastera (Klaszter Kooperációs Intézet) o
Usluge klaster menedžmenta i regionalnog marketinga
o
Inovacijski menedžment i program "poduzeće kapitalu (V2C)"
o
Projektni menedžment
o
Obrazovanje ekonomista, odnosno menedžera za biotehnologiju
b) Usluge na razini projekta o
I+R usluge u svezi s razvojem funkcionalne hrane (analitička, toksikološka istraživanja, istraživanja dejtsva)
o
Ispitivanja sigurnosti hrane
20
o
Usluge zdravstvenog turizma (npr. kombinirani učinci liječenja hranom i ljekovitom vodom)
o
Obuka na području razvoja prehrambenih proizvoda, dietetike i termalnog turizma
U I-prodavaonici Središta za agrarne znanosti Sveučilišta u Debrecenu nude čaj od peruanskog ljubičastog kukuruza, pogačice sa sremušom, plavo brašno, razne sireve i jogurt iz biogazdinstva na Hortobágyu, proizvedene ručno, domaćom tehnologijom a obogaćene selenom i kalcijom, „kamenu kavu” u obliku tablete, prešane od glukoze i mljevene kave, i druge namirnice sa dobrotvornim dejstvom, znači, nude funkcionalnu hranu. I-prodavaonica znači Inovativna prodavaonica. Ova mala prodavaonica je otvorena krajem 2010. godine i nudi namirnice sa dobrotvornim dejstvom, dokazanim kliničkim ispitivanjima koje namirnice su zajednički razvili Sveučilište i četrdesetak poduzetnika. Veći dio kupaca čine djelatnici i studenti Sveučilišta, ali kupci dolaze i iz grada po te proizvode. Prodavaonica radi kao test prodavaonica, ovdje se proizvodi prvi put pojavljuju pred kupcima, ovdje se može procijeniti kako je proizvod prihvaćen i tek poslije će se odlučiti o njihovom izlasku na tržište. Purpurni kukuruz je dovezen iz Perua, ali bilo je potrebno 5 godina rada na oplemenjivanju dok su ga mogli odgajati i u domaćim uvjetima. Purpurni kukuruz čije su sjemenke crne boje sadržava više antioksidanata nego borovnica. Od kukuruznog brašna se peče kruh plave boje, kukuruzne klipove narodna medicina koristi za čaj protiv kašlja. Čaj je ukusan i bez šećera, bogat je antioksidantima. Selen je mikroelemenat sa izvrsnim antioksidacijskim djelovanjem, međutim, u obliku mineralije ga je lako predozirati, te može biti i otrovan. Istraživači Sveučilišta u Debrecenu su pomoću probiotičnih bakterija razvili takav oblik selena koji se ne može predozirati a i lakše se apsorbira. Jogurt obogaćen selenom je ukusan i zdrav.
21
Aminokiselina lizin je potrebna za sintezu životno važnih bjelančevina. Sa jednom tvrtkom koja proizvodi kekse u pokusu ispitivali su koliko gubi od svoje djelotvorne tvari pri pečenju te se ispostavilo da 80-90 % ostaje. Tako je nastao keks sa lizinom koji se prodaje i u trgovinama. Konzumiranje jednog keksa dnevno znači efikasnu pomoć u očuvanju zdravih kostiju. Ekspadirani sirak sa medom i cimetom je prava senzacija, ukusan proizvod koji mnogo obećava. Postoji veliko interesovanje za ovaj proizvod, on je i u Europskoj uniji novitet. Već se može kupiti u domaćim bio prodavaonicama. (izvor: pharmapiek.hu, elitmed.hu)
Kultura sira u Debrecenu
Sudionici su posjetili poljoprivredni posjed „Nárcisz”, gdje se spaja tradicija sa sakupljenim modernim znanjem, znanostima. Vlasnik, Mircz Nárcisz koji teži da se njegov posjed uzdržava samoopskrbom, pokazao je svoju tvornicu sira uz koju želi izgraditi i tvornicu za domaće kuhanje piva i pekaru. Nedavno je osnovana udruga Ceh mađarskih obrtnika proizvođača sira (Magyar Sajtkészítők Kézműves Céhe Egyesület) čiji je cilj udružiti obrtnike koji se bave pravljenjem sira i odrediti kriterije za kvalitetu u postupcima proizvodnje sira. U modernom svijetu gdje se sve proizvodi u serijama, sve je veći zahtjev za vrijednostima koje nastaju individualnim, ručnim radom, što je u potpunom skladu sa pravljenjem sira. Ceh na sačuvanju tradicionalnih i mjesnih okusa ne radi u sterilnim muzejskim uvjetima, već dobro zna da ne može biti živa tradicija pravljenja sira ako proizvedeni sir ne stiže do potrošača. Zbog toga ceh, osim širenja kulture sira, organiziranja stručnih kolegija, svojim članovima omogućuje i prodaju sireva. Članovi međusobno dijele svoja stručna iskustva, time pomažu razvoj. Ceh, radi ostvarivanja gore navedenih ciljeva osim izrade unutarnjeg stručnog i etičkog kodeksa sudjeluje i u izradnji prijedloga zakona. Udruga je otvorena za suradnju sa drugim privatnim osobama ili organizacijama. Članstvo se sastoji od redovnih članova sa punim pravima i od podupirućih članova.
22
Ciljevi udruge: - daje potporu i potpomaže stručnu obuku, na razini hobija, na osnovnom i na visokom stupnju, povišenje stručne kvalifikacije i stručnu praksu - želi uvesti zvanje „majstor sira” i za obrtnike osnovati viteški red „vitezova sira” - želi uvesti zaštitni znak kvalitete za sireve izvrsne kvalitete koji su izrađeni od obrtnika, ručno - želi postići da stručni naziv i tehnologija izrade sira mađarske vrste „gomolya” dobije zaštitu brenda - u svrhu stručne provjere kvalitete želi organizirati smotre sireva gdje se sirevi predstavljaju široj publici - izradi nazive sireva karakterističnih za pojedine krajeve u Mađarskoj, a njihovo podrijetlo će se vezivati i za geografske nazive (npr. seljački sir iz Nizije/Alfelda, sir iz Ladánya, sir sa Blatnog jezera, kozji sir iz Gyome). Podstiče proizvođače sira da sireve za zaštićenim nazivima proizvode sukcesivno, od istih osnovnih sirovina i istom tehnologijom. - članovi mogu proizvoditi sireve samo od određene vrste mlijeka, a ukoliko drugačije postupaju, to moraju priopćiti potrošačima - punopravni član ceha koji proizvodi sir najmanje na jedan od svojih sireva stavlja logotip ceha - ceh smatra svojim zadatkom ukidanje prodaje mlječnih proizvoda i sireva na nekulturan način, pored cesta, te otvaranje specijaliziranih prodavaonica sireva uz pomoć stručnjaka - podstiče ugostiteljstvo i trgovinu u Mađarskoj na stvaranje kulture sira, a prednost daje geslu „Od mađarskog mlijeka mađarski majstori neka izrade mađarski sir!” kako bi se smanjila prodaja inozemnih proizvoda.
Mircz Nárcisz, predsjednik udruge, svoje proizvode izrađuje bez vještačkih aditiva, izričito od mlijeka koza i krava koje pasu na Hortobágyu, i mlijeku dodaje samo sirište i soli. Sireve posjeda „Nárcisz” možemo dijeliti na skupine po tvrdoći: na promociji smo vidjeli meke,
23
polutvrde i tvrde sireve. Prema trajanju fermentacije možemo govoriti o svježim sirevima, o sirevima sa kratkom i sa dugom fermentacijom. Majstor koji proizvodi sireve teži izraditi markantne sireve s individualnim odlikama, takav je naprimjer sir iz Hortobágya sa ljekovitim biljkama i puno rupica, a u rupice se stavljaju mrvice ljekovitih biljki sa puste, kao npr. bijeli sljez, poljska preslica, kopriva, kamilica i šipak. Iskustvo stečeno na studijskom putovanju je potvrdilo stajalište da za mala i srednja poduzetništva velike mogućnosti i pomoć može značiti ako se udružuju i surađuju i sa drugim sudionicima tržišta. Bit će im lakše realizirati interese, odnosno mogu dobiti pomoć da njihova konkurentna sposobnost postaje veća kako na domaćem, tako i na međunarodnim tržištima.
24
STUDIJSKO PUTOVANJE U KOPRIVNICU 25-26. travnja 2012. godine su partneri Inno-CropFood, kao i poduzetništva i organizacije iz pogranične regije sudjelovali na dvodnevnom studijskom putovanju u Koprivnicu u Hrvatskoj. PROGRAM 25. travanj 2012. godine 10.00: Polazak iz Kaposvára (parkiralište Sveučilišta u Kaposváru) 13.00 – 15.00: Posjet tvrtki: CARLSBERG CROATIA 15.00 – tól : Zauzimanje smještaja 17.00 – 18. 00: Razgovor o projektu 19.00: Večera 26. travanj 2012. godine 9.00-10.30: STRUČNA PREDAVANJA (Mjesto: Gospodarska komora u Koprivnici, Koprivnica) 9.00- 9.15: Pozdravne riječi Gospodarstvo i prehrambena industrija županije Koprivnica Predavač: Mr. Julio Kuruc, predsjednik Podravske banke 9.15 -9.25: Pozdravne riječi Predavač: Varga József, predsjednik Trgovačke i industrijske komore županije Somogy 9.25- 9.40: Kratak prikaz projekta Inno-CropFood Predavač: Németh Krisztina, tajnica Trgovačke i industrijske komore županije Somogy 9.40-10.00: Suradnja Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i poduzetništava Predavač: MA Kristina Svržnja és MA Silvia Jerčinović, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
25
10.00-10.15: Suradnja sa istraživačkim zavodima na polju razvoja proizvoda, inovacije i tehnologije u Podravka d.d. Predavač: PhD Ranilović Jasmina, direktorica kontrole kvalitete u Podravka d.d. 10.15-10.30: Pitanja i odgovori 11.30-13.30: Posjet tvrtki Podravka d.d. 14.00-15.00: Ručak 15.00-
: Polazak u Kaposvár
Cilj studijskog putovanja u okvirima kojeg su ostvareni i posjeti tvrtkama bio je da se partneri i poduzetništva upoznaju sa prednostima i mogućnostima organiziranja suradnje u obliku mreže u regijama Hrvatske koja će uskoro pristupiti Evropskoj uniji. O organiziranju putovanja je kao partner sudjelovala Gospodarska komora županije Koprivnica. Sudionici studijskog putovanja slušali su informativno predavanje o gospodarstvu Koprivničko-križevačke županije, i posjetili dvije najznačajnije tvornice Koprivnice, tvornicu Podravka i pivovaru Carlsberg Croatia. Obje tvornice svoje proizvode izvoze u mnoge europske zemlje.
Informativna predavanja Drugoga dana studijskog putovanja su sudionici slušali predavanja o prehrambenoj industriji u županiji i o idejama za razvoj. Julio Kuruc, član Odbora Hrvatske gospodarske komore je iznio da je Hrvatska gospodarska komora godine 2012. obilježila 150. godišnjicu postojanja, što znači da oni imaju veliko dugogodišnje bogato iskustvo glede organiziranja i usklađivanja gospodarstva. Kristina Svržnja, profesorica Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima prikazala je djelatnost ove obrazovne ustanove, odnosno rezultate njezina rada. Visoko učilište ostvaruje tijesnu suradnju sa gospodarstvom, oni potpomažu rad poljoprivrednih poduzeća raznim uslugama kao naprimjer laboratorijska ispitivanja, kontrola kvalitete, savjetovanje u agro-
26
kemiji i u vinarstvu, provođenje mjerenja i istraživanja uz sudjelovanje studenata. Nadalje, oni sudjeluju i u drugim zajedničkim projektima čiji rezultati se mogu dalje iskorištavati. Naglašeni je cilj da se radi potpomaganja razvoja regije između visokog učilišta i sudionika gospodarskoga života dalje jačaju kontakti koji pospješuju inovacije. Jasmina Ranilović, direktorica kontrole kvalitete u Podravka d.d. obavijestila je nazočne o inovacijskoj djelatnosti proizvođača „Vegete” koja je vrlo popularna i u Mađarskoj. Pivovara Carlsberg Prvoga dana studijskoga putovanja sudionici su posjetili Pivovaru Carlsberg. Tvornica je uskladila tradicionalnu proizvodnju piva sa savremenom tehnikom a paletu proizvoda je proširila novim okusima. Tvornica u Koprivnici je najmodernija tvornica Carlsberg piva u Hrvatskoj koja najviše poštuje ekološke standarde. U pivovari se ostvaruje visok učinak i ekološka odgovornost poduzeća. Pivovara u Koprivnici je jedina pivovara u Hrvatskoj koja ima suvremeno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, a i jedina koja od 2010. godine redovito objelodanjuje izvješća o zaštiti okoliša. Važni datumi: •
Godine 1971. osnovana je Panonska pivovara kao dio poduzeća Podravka
•
Godine 1972. izlaze na tržište sa Tuborg brand
•
Godine 1994. Carlsberg Breweries postaje dioničar u Panonskoj pivovari
•
Godine 1997. se sklapa sporazum o jednom od najvećih (dotadašnjih) inozemnih ulaganja, kako bi se izgradila nova pivovara
•
Godine 1997. je nova Panonska pivovara počinje sa radom te otada je jedna od najmodernijih pivovara u Europi
•
Godine 2002. Podravka prodaje svoje dionice Panonskoj pivovari i Carlsberg Breweriesu
•
U ožujku godine 2004. Panonska pivovara postaje Carlsberg Croatia
•
Godine 2007. postaje dio Carlsberg South East Europe regije
•
Od godine 2008. odgovara za razvoj mađarskog i slovenskog tržišta
27
Važniji podaci: Broj zaposlenih: (Jugo-istočna Europa): 1.481 Udio na tržištu: 16,6% Položaj na tržištu, mjesto: 3 Godišnja potrošnja piva po osobi: 76 litara Vlasnički udio Carlsberga: 100% Brendovi: Međunarodni i mjesni brendovi: Carlsberg, Tuborg, Pan, Holsten Uvezeni i distribuirani na hrvatskom tržištu: Budweiser Budvar, Guinness, Kilkenny Od godine 2010.: Cider Somersby Od 2011. godine: Holsten, Radler
Podravka
Podravka se bavi proizvodnjom i distribucijom namirnica, pića i farmaceutskih proizvoda. Ona je jedna od vodećih velikih prehrambenih poduzeća u Jugo-istočnoj, Srednjoj i Istočnoj Europi. Zahvaljujući mnogogodišnjem iskustvu na području proizvodnje hrane, njezini proizvodi spadaju u najkvalitetnije proizvode cijeloga svijeta. Na domaćem tržištu su prije svega poznati proizvodi Vegeta i Eva, ali bi oni željeli pojaviti se na mađarskom tržištu sa više Podravkinih proizvoda. Podravka ima ispostave, odnosno zastupništva u 17 zemalja na 3 kontinenta (u Europi, Australiji i Americi). Jaka distribucijska mreža se prostire od Jadrana do Baltijskog mora, te se ovako približava potrošačima na međunarodnom tržištu. Pored proizvodnje i prodaje, tvrtka je na svojim tržištima stvorila jake strateške saveze te preko svoje prodajne mreže vrši i distribuciju proizvoda svojih partnera. Podravka je razvila više brendova, najpoznatija je Podravka kao sveobuhvatni brend, zatim Vegeta, univerzalni dodatak jelima koji je nazočan u više od 40 zemalja. Brend Vegeta je u
28
Poljskoj dobio nagradu „Superbrand”. Poslije Poljske je Vegeta ovu nagradu dobila i u Mađarskoj i Rusiji, a brend Podravka je dobila nagradu „Superbrand” u Slovačkoj. Simbol tvrtke je srce koje upućuje na to da se Podravka brine o svojim potrošačima i o partnerima sa kojima je u vezi. Osnovni zahtjev tvrtke je rast i razvoj, oni surađuju sa mnogim domaćim i inozemnim institucijama, istraživačkim zavodima, ali istovremeno rade na načelima održivoga razvoja. Tijekom razvijanja svojih proizvoda oni posvećuju pozor i razvoju okoliša, pod čim se podrazumijeva i razvoj zajednice i regije. I ovdje se dobro očituje porast zahtjeva za funkcionalnom hranom, zbog toga je pokrenuto više istraživanja radi razvijanja proizvoda koji imaju pozitivan utjecaj po zdravlje. Oni su postigli veoma dobre rezultate u proizvodnji dječje hrane. Jedan drugi novo razvijeni proizvod je funkcionalna mineralna voda koja sadržava dodane biljne ekstrakte, tkiva i mineralije. Nakon predavanja su sudionici posjetili tvornicu Podravka.
29
ZAKLJUČAK Dva studijska putovanja su pružila izvrsnu priliku da se projektni partneri, odnosno predstavnici prehrambene industrije bolje upoznaju i steknu korisna iskustva. Potreba za suradnjom u obliku klastera je obrazloženo teškim položajem industrije za preradu hrane. Zajednička nabava i marketing, zajednička I+R djelatnost, pronalaženje zajedničkih dobavljača – sve to pomaže pojačati konkurentnu sposobnost mjesnih poduzetništava. Inovativni klaster za prehrambenu industriju „Pharmapolis” je dobar primjer za zajednički rad koji se može ostvariti u prehrambenoj industriji. Organizacija i struktura klastera može poslužiti kao vrlo dobar primjer. Mala i srednja poduzeća teško mogu pravilno reagirati na okolnosti na globalnomm tržištu i takmičiti se sa multinacionalnim tvrtkama. Važno je pronaći onaj moment koji ih razlikuje od ostalih i daje im konkurentnu prednost pri izlasku na tržište. Takva stvar može biti, naprimjer, isticanje mjesne proizvodnje što izgleda privlačnijim od uvoznih proizvoda i predstavlja pouzdaniju kvalitetu. Naglašavanje pouzdane kvalitete je iznimno važno, mala i srednja poduzetništva trebaju težiti prije svega proizvodnji
takvih proizvoda koji sadržavaju visok
postotak dodane vrijednosti, udovoljavaju individualnim zahtjevima na tržištu, predstavljaju iznimno visoku kvalitetu a temelje se na regionalnim tradicijama. Veća poduzetništva, poštujući pravila održivog razvoja, moraju proizvoditi masovne proizvode koji su konkurentni, pouzdani, odgovaraju i zahtjevima zdrave ishrane a cijena im je povoljna. Istraživanje, razvoj i inovacija u krugu prehrambenih poduzeća u regiji su tek u začetku. Suradnja sveučilišta i sudionika gospodarskog života još nije bez smetnji i dva područja se često djeluju izolirano. I u krugu potrošača se može pojavljivati poneka prepreka prilikom uvođenja nekog novog proizvoda, zbog nepovjerenja ili zbog cijena koje se smatraju suviše visokima. Ali takve riječi kao ekološki način mišljenja ili bio-proizvod mogu pridonijeti bržem prihvatanju proizvoda. Funkcionalna hrana ima velik potencijal, ona znači iznimno važan dio razvoja prehrambene industrije. I-prodavaonica u Debrecenu kao dobra praksa očituje prodaju inovativnih prehrambenih proizvoda koje kupuju ljudi svjesni važnosti zdrave ishrane, te ovaj primjer je vrijedan za adaptiranje i u regiji Južnoga Zadunavlja.
30
Za industriju je iznimno važno primjenjivanje tehnologija koje štede energiju, smanjuju količinu otpada, a povećavaju efikasnost i ekonomičnost proizvodnje. Važno je da se organizirani, institucionalni oblici transfera znanja i tehnologije u prehrambenoj industriji izrađuju tako da njihove usluge mogu koristiti a i priuštiti sebi mala i srednja poduzeća. Uključivanje u opskrbu mjesnih naselja je od iznimne važnosti prije svega za mala i srednja poduzeća izvan velikih gradova. Za pojačanje mjesnih proizvoda je dobar primjer udruga Ceh mađarskih obrtnika proizvođača sira, članovi kojeg udruživanjem žele stvoriti uvjete za proizvodnju kvalitetnih sireva u Mađarskoj. Transfer znanja također može pridonijeti povećanju konkurentne sposobnosti malih i srednjih poduzetništava. Suradnja istraživačkih središta i poduzeća može dati istaknute rezultate, za to je odgovarajuće uvjete može pružati neki klaster. Opći cilj Regionalnog inovativnog klastera za prehrambenu industriju Južnoga Zadunavlja (DDRÉIK) je jačanje suradnje poduzetništava, organizacija, institucija koji djeluju u regiji. U svrhu toga, ovaj klaster, oslanjajući se na mjesnu bazu znanja, usklađuje kanale potražnje i ponude i proširuje paletu usluga u regiji. Sukladno tendencijama u ponašanju potrošača glavni cilj DDRÉIK je, sa jedne strane, razvoj prehrambenih proizvoda od strateške važnosti koji sadržavaju visok postotak dodane vrijednosti (funkcionalna, ekološka, tradicionalna hrana), proizvodnja namirnica koje udovoljavaju zahtjevima potrošača, odnosno udovoljavanje tim zahtjevima na održiv način. Drugi cilj klastera je razvoj i uvođenje na tržište prehrambenih proizvoda koji udovoljavaju zahtjevima 60-70 % stanovništva, koji odgovaraju propisima glede sigurnosti hrane, ali čija cijena je niža i nisu markirani (tzv. cheap basic namirnice). Domaća poduzeća koje u Južnom Zadunavlju djeluju u prehrambenoj industriji mogu biti uspješni samo ako zajedno iskorištavaju mogućnosti koje pruža inovacija i stupe u kontakt sa Sveučilištem u Kaposváru ili Sveučilištem u Pečuhu koja su u regiji najveće baze znanja. Uspjeh suradnje u obliku mreže može biti povećan ako državne granice ne ograničavaju mogućnosti suradnje. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji otvaraju se daljnje mogućnosti za zajednički rad.
31
