OKTOBARSKI ROĐENDANI str. 24 KALENDAR DATUMA str. 13
GODINA XV BROJ 1 OKTOBAR 2010. JESEN Došla je jesen i padaju kiše. Dani su hladniji i sunce ne grije više. Laste idu u toplije krajeve vratiće se u proljeće tako su obećale. Ulice su tužne jer djece nema više, igru će početi kad prestanu kiše. AMINA KADRISPAHIĆ, V1
str.26
EKSKLUZIVNI INTERVJU sa novinarkom MarkIn agencije
str. 28
ISPUNJENA OBEĆANJA str. 4
DETALJI O LJETNOM RASPUSTU str. 7
RUBRIKA JUĈER, DANAS, SUTRA str. 11
ŠKOLSKI LIST OŠ. ―ŠEJH MUHAMED– EF. HADŢIJAMAKOVIĆ‖ DJEĈIJA RUKA
POETSKI KUTAK str. 22
O ČEMU SANJA MOJA MAČKA ? str. 23
2
v
DJECIJE
RUKE
GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA : AJLA POTURKOVIĆ, VII2 POMOĆNICA GLAVNE UREDNICE : AIDA DŽEKMAN, VII2 GLAVNE NOVINARKE MERISA AHMETSPAHIĆ, VII2 NEJRA DEDIĆ, VIII1 TEHNIĈKI SEKTOR F O T O G R A F NEDIM PUSTAHIJA, TEHNIĈKE SEKRETARICE AMINA ŠURKOVIĆ, VIII2 BERINA DELIĆ, VIII2 GLAVNA ILUSTRATORICA
Jesen je već odavno u našem gradu. Šarene boje listova na drvećima neprestano se poigravaju u našim baštama i voćnjacima. Pojedine se ţivotinje već počinju polako spremati za zimski san. Zajedno sa jeseni tu je i nova školska godina, novi predmeti, novi nastavnici i, naravno, novi broj školskog časopisa "Dječija ruka". Naša je redakcija samo za vas odgovorila na neka vaša pitanja, pisalo smo o značajnim datumima, objavili neke vaše radove i još mnogo toga o čemu moţete čitati u ovom broju časopisa. Nadamo se da će vam se sadrţaj svidjeti i da ćete uţivati. AJLA POTURKOVIĆ
NEJLA MAHOVIĆ, VII2 STALNI SARADNICI 1. AJLA DŢANO, VII3 2. HANA SUBAŠIĆ, V1 3. LAMIJA ALIĆ, V1 4. MIRSAD ORAĈEVIĆ, VII3 5. NAIDA DEDIĆ, VIII1 VODITELJICA NOVINARSKE SEKCIJE Maja Hrnjica, nastavnica bosanskog jezika i knjiţevnosti
ADRESA REDAKCIJE Iza Hrida 11, Sarajevo, tel/fax: 033 / 532-324
DJEĈIJA RUKA
3
Ispunjena obećanja – Najavljeni sadrţaji ................................................................ 4 Nova školska 2010/2011. godina / ―Jučer, danas, sutra‖ ................................... 11 Značajni datumi ............................................................................................................... 13 Škola u dječijim slovima ................................................................................................ 19 Putovanja ........................................................................................................................... 21 Poetski kutak .................................................................................................................... 22 Oktobarski rođendani ..................................................................................................... 24 Školski rad ....................................................................................................................... 25 ―Odličan 5+‖ ..................................................................................................................... 26 Ekskluzivni intervju sa novinarkom Markin agencije ............................................... 28 Zanimljivosti ( ―Moţda niste znali‖ , ―Ĉitaj i pronađi‖) ....................................... 29 Humor ................................................................................................................................. 30 U sljedećem broju moţete pročitati .......................................................................... 31
Slika na naslovnoj stranici — nacrtao KENAN LIGATA, VIII1 Slika na naslovnoj stranici — nacrtala NEJLA MAHOVIĆ, VII2
DJEĈIJA RUKA
4
Aida Dţekman:
NAJAVLJENI SADRŢAJI
Od aprila do juna desilo se puno toga u našoj školi. Stalno se i dešava. Zbog toga smo odlučili da od ove školske godine izlaze dva broja školskog časopisa, kako naši čitaoci ne bi propustili ništa od dešavanja u našoj školi.
- GLAVNA UREDNICA REZULTATI TAKMIĈENJA / NAGRADE O P Ć I N S K O
T A K M I Ĉ E N J E
PROJEKT GRAĐANIN Naši učenici članovi sekcije Demos su na Općinskom takmičenju realiziranom 17. 04. 2010.godine, u subotu, osvojili PRVO MJESTO sa osvojenih 699 bodova.
VIII1 i Amel Mangafić, VIII1.
Ĉlanovi ekipe: Berina Hurem, VIII3, Irma Borovina, VIII 3 , Lamija Omerović, VIII3, Selma Sorguč, VIII2, Amina Lilić, VIII2, Adna Rovčanin, VIII2, Edin Sabljica,
Sve faze pripreme za takmičenje o kojima smo pisali u prošlom broju školskog lista, realizirala je voditeljica sekcije Demos, Nermima Kurtović, profesorica historije. K A N T O N A L N O
T A K M I Ĉ E N J E
PROJEKT GRAĐANIN 27. aprila 2010. godine, u subotu, na Kantonalnom takmičenju iz građanskog obrazovanja / demokratija i ljudska prava, članovi sekcije Demos su osvojili 5. mjesto u konkurenciji 62 osnovne škole. ĈESTITAMO ! ŠKOLSKO TAKMIĈENJE ―BIRAMO NAJBOLJE ODJELJENJE‖ Već tradicionalno, svake školske godine, od oktobra do aprila, u našoj školi traje takmičenje među odjeljenjima u disciplini, znanju i izostancima.
DJEĈIJA RUKA
5
Prvoplasirano odjeljenje bira DAN BEZ OCJENJIVANJA kao nagradu za taj mjesec, a na kraju nastavne godine, u junu mjesecu, najbolji idu na izlet. Ove godine odjeljenja koja su zauzela prva tri mjeta su VI2 razrednica Nermina Kurtović, VI1 razrednica Amina Sućeska i VIII1 razrednik Mustafa Bičo. Rang-lista za školsku 2009/2010. godinu: NOVEMBAR
DECEMBAR
FEBRUAR
4.75
4.91
4.49
4.74
6-2
4.69
4.62
4.85
4.76
6-3
3.39
4.36
4.62
6-4
3.60
4.16
7-1
3.36
7-2
APRIL
OKTOBAR
6-1
MART
RAZRED
BODOVI
RANG
4.97
5.00
4.82
2.
4.90
4.89
4.83
1.
4.59
4.70
4.77
4.41
4.
3.67
4.48
4.77
3.95
4.11
6.
3.53
3.67
3.85
D
3.36
3.46
7.
4.33
3.88
4.45
4.53
4.37
4.45
4.34
5.
8-1
4.58
4.91
4.87
4.70
4.08
4.20
4.56
3.
8-2
4.91
4.75
3.98
4.72
4.14
3.86
4.34
5.
8-3
3.31
D
3.03
3.26
D
D
2.90
8.
NEGATIVNI BODOVI
-0.10
-0.30
UĈENICI VI2 — prvoplasirano odjeljenje
DJEĈIJA RUKA
6
KAKO JE BILO NA IZLETU ? Plavo, beskrajno nebo, probudilo je i ovaj dan. Sitna kišica dočekala je ranu zoru. Dušom mi se širio miris jutra i tako uljepšao moje buđenje. Probudila sam se u sedam sati. Spremila se i krenula. Moja mama je pošla sa mnom. Došla sam pred školu gdje su bili neki od mojih drugarica i drugova. Zajedno sa razrednico, poredani u redove, sišli smo do bistričke stanice gdje nas je čekao autobus. Poljubila sam mamu i ušla. Pored mene je sjedila Nejra. Mahnula sam mami i autobus je krenuo. Putovali smo tri sata i napokon stigli do prelijepog i očaravajućeg vodopada Kravice. Prišli smo da ga vidimo izbliza. Zaslijepljena ljepotom gledala sam magični prizor. Sitne kapi vode kao rosa doticale su mi lice. Slikali smo se i, za jedan sat, krenuli u Počitelj. Tamo smo kupili trešnje i neke suvenire. Htjeli smo se peti i na kulu, ali nismo mogli jer smo još mali. Ponovo smo se slikali i vratili se u autobus. Putovali smo dalje prema Vrelu Bune. Gledajući kroz prozor posmatrala sam raznolike krajeve i prirodne ljepote. Na Vrelu Bune me najviše zapanjila pećina iz koje izvire voda. U bosanskoj kući sam se divila ljepoti starih stvari koje su obiljeţavale tradiciju naše drţave. Tu su bili bosanski tkani ćilimi, serdţade, vezeni jastuci. Sve je to bilo lijepo i uredno raspoređeno. Sljedeće odredište bio je Mostar. Tamo se nismo dugo zadrţali jer je počela padati kiša. Prešli smo preko mosta i vratili se u autobus. Vozili smo se prema Sarajevu. Svratili smo u Jablanicu, gdje smo se odmorili i nešto pojeli. Nastavili smo put i stigli na bistričku stanicu. Tu me čekao babo. Pozdravila sam se sa Nejrom i ostalim. Ušla sam u automobil. Kada sam došla kući podijelila sam poklone. Zaspala sam razmišljajući kako mi je bilo lijepo i kako se taj dan sretno završio. Ovaj izlet je za mene prije svega bio lijepo iskustvo, avantura, i još jedno novo saznanje. Onaj ko nije išao, sigurno se pokajao zbog toga što nije vidio, a ni osjetio, nova saznanja i ljepote. U čitavom svijetu postoji sedam svjetskih čuda, ali za mene ni jedno svjetsko čudo ne moţe zamijenuti ljepote naše zemlje Bosne i Hercegovine.
MERISA AHMETSPAHIĆ,VI2
DJEĈIJA RUKA
7
Jedan učenik iz ovog razreda, Nedim Pustahija, je proveo dio ljetnog raspusta vrlo zanimljivo. Samo za naš časopis otkrio je detalje...
E G I P A T Moji roditelji su odlučili da godišnji odmor ove godine provedemo u Egiptu. Kada su to saopštili meni i sestri, našoj sreći nije bilo kraja. Nisam mogao vjerovati da ću napokon provesti dvanaest dana u toj prelijepoj zemlji i vidjeti piramide, Kairo, Nil, Crveno more i još mnogo toga o čijim sam ljepotama jako puno slušao. Mislio sam da sanjam. Kada smo 1. jula sletjeli na aerodrom u Sharm-El-Sheiku shvatio sam da san postaje java. Autobusom smo se vozili do hotela, a ja sam jedva čekao da se napokon okupam u Crvenom moru, jer sam čuo da je to kao da se kupaš u akvariju. Kada sam zaronio prvi put shvatio sam da je to stvarno istina, na stotine različitih ribica i koralja prelijepih boja nalazili su se oko mene. Drugi dan boravka posjetili smo Nacionalni park Ras Mohammed do kojeg smo se vozili brodom. Tu sam vidio drvo Mangrov koje raste u slanoj vodi, ali tu slanu vodu pretvara u slatku. Zahvaljujući tom drvetu Ras Mohammed je pod zaštitom UNESCO-a.
Sljedeći dan smo se vozili otprilike 8 sati kako bi stigli u Kairo, glavni grad Egipta u kojem, vjerovali ili ne, ţivi 20 miliona stanovnika. U Kairu se nalazi i najznačajnije svjetsko čudo, piramide, pred kojim straţari ogromna sfinga. Kada sam to vidio, nisam mogao vjerovati da su to ljudi napravili još prije 3500 godina. U Kairu sam vidio i moćni Nil širok 500 metara, fabriku papirusa, parfema, ali i Nacionalni muzej u kojem se nalazi neprocjenjivo blago Tutankamona. Nakon Kaira još jedan jako zanimljiv izlet je pustinjski safari i ako vas put nanese u Egipat, nemojte ga propustiti. To je voţnja na bagijima, motori na četiri točka, kroz pustinju. U pustinji sam posjetio beduinsko selo i pio ukusan beduinski čaj. Naravno, nisam mogao propustiti ni jahanje na kamili, što je poseban doţivljaj. Još mnogo toga bih mogao pisati o toj fascinantnoj zemlji, ali vjerujte trebali bi mi dani i dani za to.
DJEĈIJA RUKA
8
9. aprila 2010. godine, u petak, odrţana je priredba u školskom holu. Program je posvećen Danu škole. Glavni koordinator programa ove godine je bio profesor Kerim Fejzagić, voditelj Dramsko-recitatorske sekcije predmetne nastave. Nastupe mlađih učenika (od I do V razreda) su pripremile učiteljice, voditeljice Dramsko-recitatorske sekcije razredne nastave: Azra Mujan i Hatidţa Hamalukić. Navedeni ne umanjuju učešće i ostalih nastavnica razredne nastave. Muzički dio programa je sa horom i orkestrom pripremila profesorica muzičke kulture, Indira Košarić. Prikazat ćemo vam dio atmosfere sa ove priredbe.
00
U 11 voditeljski par iz osmog razreda: BERINA HUREM i FARIS IBIŠEVIĆ su najavili početak priredbe.
Prvu tačku izveo je školski hor uz pratnju orkestra. Pjesma ―Kad ja pođoh na Bendbašu‖.
Monolog inspirisan tekstom romana ―Derviš i smrt‖ u izvođenju Berine Hurem. ―Ţivot i djelo Šejh Muhameda efendije
Hadţijamakovića‖, recital u izvođenju učenika VII2 ( Aida Dţekman, Eldar Bećirević i Berina Delić)
DJEĈIJA RUKA
9
Nejra Hidić je otpjevala pjesmu ―Kad bi bio blizu‖
Ples ―Cha cha cha‖ Ritmička sekcija
―Ĉoban i princeza‖, učenici V razreda
IRMA i AMINA
FARIS I ISMIHANA kao ―ROMEO I JULIJA‖
―Od korice do police‖, recital u izvođenju učenika V razreda
Ĉlanovi karataške sekcije su pokazali par tehnika
―HASANAGINICA‖ u izvođenju učenika VIII razreda
Priredba je završena nastupom folklora sa tačkom ―Bošnjake igre iz Starog Sarajeva‖
Pripremila A.DŢ. Foto: N. P.
DJEĈIJA RUKA
10
EKSKURZIJA I MATURSKO VEĈE Iz nama zaista nepoznatih razloga, a pokušali smo saznati, učenici osmih razreda nisu otišli na ekskurziju. Umjesto toga imali su jednodnevni izlet u Hercegovini. Matursko veče je realizirano 4. juna kao i dosad u Jelićevoj, za koju se zna da je godinama tamo najljepše.
Nakon sabiranja bodova po svim kriterijima za znanje i bodova za učešće i rezultate na takmčenjima, od deset kandidata koji će biti ponos škole, najviše bodova imale su Irma Borovina iz VIII3 i Sevleta Mehmedović iz VIII1. Za UĈENICU GENERACIJE 2009/2010. proglašena je IRMA BOROVINA.
Proglašenje Učenika generacije IRMA BOROVINA osnovnih škola Starog Grada bilo je u općini 10. juna 2010. godine. Tom prilikom su svi učenici dobili diplome koje im je predao načelnik općine, gosp. Ibrahim Hadţibajrić.
U našoj školi 14. juna su prilikom podjele svjedočanstava učenicima osmih razreda, podjeljene i nagrade Irmi Borovini i učenicima koji su PONOS GENERACIJE. Napisala N. D. Foto: N. P.
DJEĈIJA RUKA
11
I ove godine 1. septembra školsko zvono je označilo početak. Učiteljica Alma Udovčić sa svojim novim učenicima
Bila je srijeda. Novi početak. Treba li napisati „novi početak―, jer svaki početak je novi?! Znamo da su svake školske godine prvačići novi, jer samo takvi i postoje. Nek u ovom broju školskog lista ostanu
takvi dok ih sljedeće godine ne zamjene novi.
Učiteljica Edina Fejzagić sa svojim novim učenicima
DJEĈIJA RUKA
12
Povodom prijema prvačića i njihovog prvog dana u školi realizirana je priredba u organizaciji Dramsko-recitatorske sekcije razredne nastave. Priredba kojoj su prisustvovali roditelji učenika, naši nastavnici, učiteljice, predstavnici iz Općine i uprava naše škole je počela u 1200 . Ovom prilikom novinari redakcije Dječija ruka će vas počastiti sa segmentima programa i fotografijama nekih tačaka.
Voditeljica programa AJLA PUSTAHIJA, učenica VI2.
Igrokaz ―Zeko i djeca‖ u izvođenju učenika II2.
Igrokaz ―Strašan pas‖ u izvođenju učenika III2. Na kraju priredbe učiteljice su prozvale svoje nove učenike i uputile se sa njima prema kabinetima. Tako je počela nova školska godina. Igrokaz ―Gdje je moja školica‖ u izvođenju učenika II1.
Igrokaz ―Leptir i cvijet‖ u izvođenju učenika III2.
DJEĈIJA RUKA
13
8. septembar - Informativnim člankom, literarnim radovima i obavještenjem pomoću
školskog razglasa u našoj školi obiljeţen je Svjetski dan pismenosti u organizaciji Novinarske i Literarne sekcije. Svake se godine 8. septembra u svijetu obiljeţava "Međunarodni dan pismenosti". Utemeljio ga je UNESCO još 1967. godine s ciljem promoviranja vaţnosti pismenosti, Ovogodišnja je tema "Snaga pismenosti žena", a nastavlja se na prošlogodišnju temu "Snaga pismenosti". Cilj je i dalje naglasiti osnaţujuću ulogu koju pismenost moţe i mora imati među ţenama i to u cijelom svijetu. Ova je tema ujedno i dio UNESCO – ovog "Desetljeća pismenosti" koje traje od 2003. do 2012. godine. Prema UNESCO–ovim podacima u svijetu je gotovo 780 miliona odraslih ljudi nepismeno, a gotovo dvije trećine ukupnog broja su ţene. Stoga je najbolja poruka povodom "Međunarodnog dana pismenosti" ona generalnog tajnika UN-a: "Jačajući pismenost ţena, osnaţujemo sve nas".
Jedan od pojmova s kojim se svakodnevno susrećemo je pismenost. Znati pisati, čitati, sabirati i oduzimati u 1. razredu naučila nas je učiteljica. S vremenom se gradivo povećavalo i saznavali smo sve više stvari i postajali pismeniji. Sada znamo i čitati, pisati, sabirati, oduzimati, mnoţiti, dijeliti, učimo tri jezika i još mnogo toga, ali još uvijek nismo dostigli vrhunac pismenosti. Ţivot će nas podučiti još mnogo čemu. Sada se mi dobro osjećamo jer smo pismeni, to je dobar osjećaj. Znamo pisati da u spomenar napišemo neke tajne. Pismenost ljudi ovisi o tome da li znaju pravilno pričati, mucaju li, pričaju li isprekidano, nepovezano, znaju li jezike, poznaju li rad na računaru i još mnogo toga. Nepismeni ljudi su nepotpuni, ne znaju se izraţavati i sve im je ovo strano. Stoga se potrudimo da postanemo pismeni jer je tada pogled na svijet potpuno drugačiji. Napisala: AIDA DŢEKMAN, VIII2
-Najvaţnija
stvar u ţivotu. Bez pismenosti ne bismo se mogli izraţavati, ne
bismo razumjeli prijatelje i rodbinu. Ljudi ne bi ţeljeli da razgovaraju sa nama misleći da nismo dovoljno obrazovani, pismeni za njih. Bjeţali bi od nas kao od zarazne bolesti. U školi bi dolazilo do velikih problema u pisanju, čitanju i učenju. Mogli bismo slušati, ali
DJEĈIJA RUKA
14
šta?! Dolazilo bi do problema sa nastavnicima i roditeljima. Bez pismenosti ne bismo mogli nastaviti dalje u ţivotu. Budući da se školovanje nastavlja i poslije osnovne škole, trebamo imati na umu i to kako ćemo ići dalje. Da nije pismenosti, a pogotovo učitelja, nastavnika i profesora, pisci ne bi mogli pisati knjige, a mi ih ne bismo mogli čitati i uţivati u njima. Da smo nepismeni, listovi naših dnevnika, sveski i spomenara u koje pišemo stihove, bili bi prazni. Stoga, potrudimo se da i oni koji su manje pismeni ili nepismeni postanu odgovorniji i progledaju. Napisala: AJLA POTURKOVIĆ, VII2
Slovo ―A‖ i slovo ―B‖ su sa ostalim slovima pošli u slovaricu. Svako slovo je znalo pisati i čitati, a slovo ―A‖ nije. Abeceda ga je učila, ali ono nije moglo naučiti. Slovo ―B‖ je bilo najbolje u razredu. ―P‖ nije bilo pristojno i stalno je zadirkivalo ―A‖ zbog njegovog neznanja. Kasnije su se u zadirkivanju pridruţila i slova ―S‖, ―Š‖, i ―Ţ‖. ―A‖ je bilo tuţno. Suze su mu klizile niz lice. Nije htjelo da ide u slovaricu. Abeceda je rekla slovu ―B‖ da ide kod slova ―A‖, jer nije dolazilo u slovaricu. ―B‖ se iznenada pojavilo i objasnilo slovu ―A‖ da je pismenost veoma vaţna za ţivot. Ko se ne potrudi, neće postići ništa. Sutradan, ―A‖ je došlo u slovaricu. Trudilo se i uspjelo je da nauči pisati, čitati, sabirati, oduzimati, i mnogo više. Slova ga više nisu zadirkivala, a ono je bilo sretno što je na pravom mjestu u slovarici, i stalno je zahvaljivalo ―B‖ na pomoći. Napisala: MERISA AHMETSPAHIĆ, VII2
DJEĈIJA RUKA
15
Evo da vam kaţem nešto o pismenosti... Pismenost je za mene jedna osobina. Ta osobina nam omogućava lijepo izraţavanje koje je u cijelom svijetu poţeljno i prihvaćeno. Mnogo je lakše i ljepše slušati čovjeka koji, dok izraţava svoj stav o bilo čemu, zvuči kao savršeno isravno napisan stih, nego li čovjeka koji još uvijek nije svjestan da on nije ―mor’o‖, ―iš’o‖ ili ―poš’o‖ , nego je on morao, išao i pošao. Eto zašto je za mene pismenost osobina. Pismenost je privilegija. U odbranu te tvrdnje navešću primjer da su se nekada mogli školovati i opismenjavati samo muškarci, tako da se od ţene vijekovima očekivalo da ona bude samo domaćica i majka, a ne pismeno osvještena osoba. Pismenost je i obaveza. Nekada je škola bila neobavezna, pa zbog toga kod mnogih starijih ljudi susrećemo one koji nemaju ni završeno osnovno obrazovanje. Danas je, eto hvala Bogu, svako dijete obavezno da završi osnovnu, pa i srednju školu. Ĉovjek uči dok je ţiv. Pismenost, tj. Poznavanje gramatike, poznavanje pjesama, priča, lingvistike, je nešto što se stiče, a ne nešto sa čim se rađa. Šta je onda nepismenost? Mislim da je to oduzimanje mogućnosti školovanja, ili u novije vrijeme, nedostatak volje kod onih koji su mogli da se školuju, a nisu htjeli. Da nisam učila sve ono što jesam, i da ne znam sve ono što znam, ne bih ovo ni napisala. Napisala: AMINA ŠURKOVIĆ, VIII2
Nacrtala ŠEJLA GAGULA,VII4
DJEĈIJA RUKA
16
Pripremila: MERISA AHMETSPAHIĆ, VII2 26. septembar — EVROPSKI DAN JEZIKA Evropski dan jezika utemeljilo je Vijeće Evrope 2001. godine "Evropske godine jezika" s ciljem poticanja jezične različitosti, višejezičnosti i cjeloţivotnog učenja. Šta je jezik ? Jezik razlikuje čovjeka od svih ostalih ţivih bića. Proučavanjem jezika u svim njegovim pojavnim oblicima bavi se posebna nauka – jezikoslovlje ili lingvistika, razgranata na: historiju jezika, dijalektologiju, etimologiju, gramatiku, leksikologiju, semantiku i stilistiku. Jezikom se bavi i filologija – nauka koja pomoću jezika proučava kulturno-civilizacijske značajke nekoga društva. Naglašavam da je lingvistici jezik objekt istraţivanja, a filologiji je sredstvo istraţivanja. Jezik je posve ljudski, neinstinktivni način priopćavanja misli, osjećaja i ţelja s pomoću svjesno proizvedenih znakova. Jezik je sistem znakova koji sluţi za sporazumijevanje. Kako je nastao jezik ? O postanku jezika postoje različite teorije, npr: teorija krikova (jezik je nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih uzvika kod pračovjeka u trenucima jakih emocija: strah, bijes, glad, čuđenje), onomatopejska teorija (jezik se razvio oponašanjem zvukova iz prirode: zvukova ţivotinja, prirodnih pojava…), teorija jezika mimike i pokreta (mogao je prethoditi govoru) i druge. Bilo kako bilo, jezik je nastao iz potrebe za sporazumijevanjem. Ostvaruje se kroz jezične djelatnosti: govor i pismo. Logično je pretpostaviti da je govor prethodio pismu, no postoji i mišljenje da je pismo moglo prethoditi govoru (Roland Barthes). Bitno je obiljeţje jezika njegova konstantna promjena. Danas u svijetu postoji oko 6000 jezika, u Evropi oko 160. Jezici su međusobno različiti, ali i srodni. Većini jezika moţemo ustvrditi srodnost s drugim jezicima, što znači da su se zajedno s njima razvili iz istog prajezika. Postoje i tzv. izolirani jezici, kojima ne moţemo pronaći srodnika, primjerice baskijski jezik. Uobičajena je genealoška klasifikacija jezika, koja prati rodovsku strukturu jezika. Razlikujemo 19 jezičnih porodica. Još se od 19. stoljeća, inspirirano biologijom, jezične porodice prikazuju genealoškim stablom. I jezici umiru, zar ne ? Danas „svake druge sedmice izumre jedan jezik― (Mate Kapović), a mnogima prijeti izumiranje. Zašto jezici umiru? Rijetko je to zbog smrti svih njihovih govornika, često zbog toga što govornici počinju koristiti neki drugi jezik. Jezik je riznica znanja, povijesti, nacionalnog identiteta, usmene tradicije, stoga izumiranje jezika znači smrt svega u jeziku pohranjenoga. Frazeologija O vaţnosti jezika svjedoči nam i frazeološko blago: došlo mu na jezik - došlo mu da izusti, morao je reći; drţati jezik za zubima - paziti na riječi, uzdrţavati se od suvišnih izjava i riječi; govori pet (sedam, deset, sto i sl.) jezika - odlično je, sjajno, izvrsno, napravljeno je na
DJEĈIJA RUKA
17
najbolji način [ova pita govori pet jezika]; lomiti jezik - slabo govoriti strani jezik, loše se izraţavati na stranom jeziku, ne moći što lako izgovoriti; mlatiti jezikom - previše govoriti, govoriti nekontrolirano, brbljati sve i svašta; naći zajednički jezik (s kim) - sporazumjeti se; navrh jezika mi je -znam, ali se ne mogu sjetiti kako se kaţe; nema dlake na jeziku - uvijek će reći ono što treba, neće se ustručavati da kaţe; pet (deset, sto) jezika govori - odlično je, izvrsno je (ocjena okusa jela); pokazati jezik - otvoriti usta radi postavljanja dijagnoze pregledanjem jezika; povući (koga) za jezik - učiniti, dati povod komu da progovori, da kaţe i ono što nije namjeravao reći; skratiti kome jezik - učiniti da manje nepotrebno ili nepoţeljno priča; sladak na jeziku - koji umije lijepim riječima prikriti svoje namjere ili koji se ulaguje; svrbi ga jezik - svakako ţeli nešto reći (ako i nije potrebno); što na srcu to na jeziku - što osjeća, to govori; ugristi se za jezik - reći što i odmah se pokajati; (to su) zli jezici - oni koji govore loše o drugim ljudima.
Planine u cijelom svijetu slave svoj rođendan-Međunarodni dan planina. Kao izvor bogate biološke raznolikosti planine su izuzetno osjetljive na čovjekov utjecaj. Zato su Ujedinjeni narodi 26. septembra 2003. godine proglasili Dan planina kako bi podsjetili čovječanstvo na utjecaj koji ekosistemi imaju na kvalitet našeg ţivota. U svom okrilju planine najbolje sačuvaju ekološku ravnoteţu. Nastale su procesom pokretanja masivnih ploča, tvoreći tako Zemljanu koru. Kada se dvije ploče sudare, tvrđa i jača klizi ispod mekše koja se na vrhu savija i stvara brda i planine. Ploča ispod, dakle, ona tvrđa, nastavlja da tone te tvori istu masu. To znači da ,sigurno niste znali,planine imaju dio ispod zemlje jednako velik kao onaj iznad koji mi vidimo. Drugim riječima ili stručnim riječnikom rečeno-planine spajaju ploče u Zemljinoj kori obuhvatajući je ispod i iznad u jednu tačku ovih ploča. Na ovaj način planine učvršćuju Zemljinu koru i onemogućavaju njeno kretanje po lavi ili po samim pločama. Zbog svega navedenog, zaključujemo da su planine vrlo vaţne, da ne kaţem neophodne u prirodi. I zato ljudi ne uništavajte šume, ne zagađujte zrak i okolinu jer nema ništa ljepše od čistog planinskog zraka na sarajevskim planinama.
DJEĈIJA RUKA
18
Prvi put se počeo obiljeţavati 4. oktobra 1931. godine. Prema podacima svjetskih organizacija svaki dan nestane stotine ţivotinjskih vrsta, a najugroţenije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, razne ptice itd. Ţivotinje uglavnom ugroţava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,8 miliona ţivotinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo 100 puta više. Milijarde ţivotinja godišnje se ubijaju zbog hrane. Milione proganjaju, progone i na kraju ubijaju u lovu. Ubijaju ih radi istraţivanja u raznim eksperimentima za lijekove. Ubijaju ih zbog krzna. Neke ţivotinje pate u kavezima, a neke na ulici. Sve se to moţe izbjeći. Sve ţivotinje koje će već moţda sutra biti ubijene imaju svoj dan - DAN ZAŠTITE ŢIVOTINJA. Jednog dana ţivotinje će biti slobodne. Jednog dana nestaće najgorih nepravdi i patnji koje je svijet ikad vidio. Tada će jedenje ţivotinjskih leševa biti osuđivano, gledanje zatvorenih bića nezamislivo, a ubijanje iz zabave psihopatsko. Naše riječi postat će djela. Do tog dana, slobode svih bića, ostaje jedan dan koji svjetska javnost posvećuje ţivotinjama. Mi, djeca, to radimo svaki dan i radit ćemo dok ne budu slobodne!
DJEĈIJA RUKA
19
OMILJENI PREDMET
MATEMATIĈKE OPERACIJE
Bosanski jezik je predmet pravi Pun pjesama i priča o ljubavi.
Sabiranje i mnoţenje su bili najbolji prijatelji. Sve je bilo dobro dok se nije na papiru napisano plavom olovkom, neuredno, pojavilo dijeljenje. Bez zagrada je prava zbrka nastala i plava olovka poče pisati pogrešno. Odvoji sabiranje od mnoţenja i između njih stavi dijeljenje. Zatim sve izbrisa zelenom gumicom Osta sve zamrljano kad plava olovka iza stavi oduzimanje. Sve neuredno, zamrljano, nepovezano. Ako se dobro pogleda na papir, vidjet će se malo izbrisano sabiranje, zamrljano mnoţenje i dijeljenje i dopisano oduzimanje. Gumica je pokušala uništiti dokaze, uzalud. Crvena olovka stavi kvaku pored sabiranja i oduzimanja. Svi se začudiše da njihovo prijateljstvo još uvijek traje, da su još uvijek zajedno pored zamrljanog dijeljenja i mnoţenja u svesci matematike jednog nemarnog učenika.
Mnogo je slova, mnoga su štiva Zanimljivih priča iz davnina. Gramatika i nije slatka Ali kad učiš redovno Ona moţe biti laka. Sluţba, Funkcija, Padeţi i Vrste riječi... Ima li kraja mojoj sreći?! Ĉitati i pisati Mnogo volim ja Postat ću pjesnik Nek se zna!
AIDA DŢEKMAN, VIII-2
BERINA DELIĆ, VIII-2 IZGUBLJENA REĈENICA R je bila najljepša i najsretnija rečenica u sintaksi. R najbolja drugarica R. Ona prva s cvijetom je bila toliko zaljubljena u sebe da nije obraćala paţnju na osjećaje ostalih rečenica. Zadirkivala ih je a posebno R . Tokom jednog časa uobraţena R je šetala sveskom, od reda do reda. Kada je došla do pedeset i pete stranice ko zna kojeg reda, nije znala kojim redom i kako da se vrati na petu stranicu sveske, u deveti red. Tada se iznenada pojavi R i ponudi joj da se vrate zajedno, jer i ona ţeli natrag na petu stranicu. Prije nego što je zvonio kraj tog časa, zajedno su bile na petoj stranici sveske, svaka u svom redu. Od tada R joj je postala najbolja prijateljica.
više nije sebična. Druţi se sa ostalima, a R MERISA AHMETSPAHIĆ, VII-2
DJEĈIJA RUKA
20
5. oktobra realizirana je radioemisija ―ŠKOLSKO ZVONO‖ povodom Svjetskog dana učitelja u organizaciji radioekipe koju su činili: Subašić Hana V1, Alić Lamija V1, Poturković Ajla VII2, Oračević Mirsad VII3, Dedić Naida VIII1, Dţekman Aida VIII2, Šurković Amina VIII2. Ovom prilikom objavljujemo sadrţaj čestitke koja je na ZIDNIM NOVINAMA objavljena tog dana: Poetski raspoloţeni učenici su nastavnicama darovali pjesme. U nastavku moţete pogledati kako izgledaju ti pokloni. MOJA UĈITELJICA Moja učiteljica zove se Edina. Iz njenog lica zrači vedrina. Njen zvonki glas na aktivnost pozivao je nas. Ĉetiri godine druţenja prošle su kao san. NASTAVNICA BOSANSKOG Moja nastavnica bosanskog eh, znamo je svi. Radosna je i draga, sretna i fina, i mom srcu mila.
Učiteljici dajem obećanje od nas: nastavnike nećemo slušati manje od vas ! HANA SUBAŠIĆ, V1 NAŠA RAZREDNICA
Hvala joj za sve što me naučila a njeno ime nije tajna zove se Maja !!! MERISA AHMETSPAHIĆ, VII2
Osmijeh njen zlata je vrijedan. Kad se ona smije svaki dan je vedar. Ona je razrednica SEDMOG DVA vole je njena djeca sva. Ona nam je kao druga majka svaki čas sa njom prava je bajka. Dodir joj je njeţan poput latica ruţa, glas njen, toplinu i radost nam pruţa. To je naša razrednica Kurtović Nermina.
Nacrtala IMAN DŢIDO, IV2
DJEĈIJA RUKA
AJLA POTURKOVIĆ, VII2
21
8. oktobra, petak, druga smjena u školi. Ne, nije. Dan jest, al’je jutro. Nema nastave danas. Meteorolozi su najavili sunčano vrijeme sa neodređenom temperaturom. Jutro je bilo veoma hladno, spremno za topliju odjeću. Ĉekajući autobuse, Bistrička stanica se popunjavala učenicima jednog šestog i četiri sedma razreda, spremnih za izlet. Tačno u devet sati dođoše dva autobusa i učenici sa svojim razrednicima uđoše. Dok je zvuk motora najavljivao polazak na Igman, neki roditelji su još stajali na stanici i pratili pogledom svoju djecu.Tokom puta svako je uţivao na svoj način.. Neki učenici su pjevali, neki nešto pričali, a neki samo gledali u prelijepu zelenu okolinu koja je ubro nakon izlaska iz grada okruţila autobus. Uz dobru atmosferu stigli smo na jednu od okolnih sarajevskih ljepotica, planina, koja nosi muško ime– Igman. Ĉist i svjeţ zrak, miris šume i veliko prostranstvo preed našim očima bilo je dovoljo da se mi, učenici bar malo odmorimo, igrajući se. Tobogan, ljuljaške, reketi, lopta, šetnja, skuteri. Kad bismo ogladnili, sjeli smo na klupe i nešto pojeli od onog što smo ponjeli. Do smo se odmarali od igre, pričali smo. Nismo bili jedini na Igmanu, učenici iz još šest sarajevskih osnovnih škola su bili tu. Zelena livada je odjekivala dječijim glasovima i zabavljala se sa dječijom igrom. U dva sata došlo je vrijeme povratka. Ĉini mi se da je put trajao kraće nego u odlasku. U popodnevnim satima vratili smo se u svoje tople domove puni utisaka. Napisala: AJLA DŢANO, VII3
DJEĈIJA RUKA
22
PRIJATELJSTVO Prijateljstvo je nešto što teško je steći prijateljstvo ponekad zna i da muči... Prijatelje svoje voljeti treba i kad mučenje nastane da prijateljstvo ostane. Prijatelja tvog kad putevi daleko odvedu SMS mu pošalji da što prije putevi tebi dovedu.
EMINA KULDIJA, V1 Nacrtala DŢEJNA PRASKO, VIII2
STRANAC ZA LJUBAV Korak je put ljubavi od predaje do nove izdaje ne budi lud, zaboravi sve što te sad veţe za mene.
MOJA DOMOVINA Domovina moja bez ikakvih je mana nacrtana na 100 strana.
Znam za ljubav, ti si stranac trag što nikud ne vodi, ti si mojoj sreći lovac, onaj što mi srce zarobi.
Srcem otpjevana. I za sve što si nam dala VELIKO TI HVALA! KERIM GAGULA, V1
Korak je bol istini, da ne valjam, a cijelu sebe dam, i zauvijek da joj budeš sve, briga me, sve sam probala, al' ne ide.
IRMA VOLODER, VII4
Nactala NEJRA DEDIĆ, VIII1
DJEĈIJA RUKA
Nactao ADNAN BEGIĆ, VIII1
23
O ĈEMU SANJA MOJA MAĈKA? Moja mačka spava, ispred kamina, uspavala je prijatna toplina. Sklopila je okice, podvila rep, stvarno je gledati prizor lijep. O čemu sanja moja mačka ? Pitam se dok je gledam. Da li o miševima, ili o skitnji, stvarno ne znam. Ne mogu da je pitam, jer ne ţelim da joj kvarim san, nadam se da je nešto lijepo, jer sutra je čeka novi dan. Nacrtala AJLA POTURKOVIĆ, VII2
HANA SUBAŠIĆ, V1 MOJA MAMA Ako vidite te smeđe oči, nemojte misliti da su to zvijezde noći. To su oči moje drage mame koje toplo gledaju na me. Volim da me njene ruke miluju po kosi, jer tada sve što je teško lakše se podnosi. I zato kada porastem ţeljela bih biti i ja, takva vesela, sretna i mila. Nacrtala ISMIHANA HUKELIĆ, VII4
DJEĈIJA RUKA
VILDANA NEZOVIĆ, V1
24
Piše AIDA DŽEKMAN U Matici rođenih u Travniku, pod rednim brojem 70, piše da je 9. oktobra 1892. godine rođen Ivan, sin Antuna Andrića, podvornika i Katarine , rođene Pejić. Budući veliki pisac rodio se u Travniku sticajem okolnosti, dok je mati boravila u gostima kod rodbine. Andrićevi roditelji bili su Sarajlije. Suočavajući se sa besparicom, majka svoga jedinca daje na čuvanje muževljevoj sestri u Višegrad gdje završava osnovnu školu, a potom se vraća majci u Sarajevo, gdje 1903. godine upisuje Realnu gimnaziju.Za gimnazijskih dana, Andrić počinje da piše poeziju i 1911. god. u Bosanskoj vili objavljuje svoju prvu pesmu „U sumrak“. Knjiga stihova u prozi Ex Ponto, objavljena je u Zagrebu 1918.g. 1920. godine objavljuje pripovijetku “Put Alije Đerzeleza”
IVO ANDRIĆ
Najznačajnija djela ovog pisca su : “Na Drini ćuprija”, “Gospođica”, “Travnička hronika” (1945), “Priča o vezirovom slonu” (1948), “Prokleta avlija” (1954), “Omer-paša Latas” (posthumno 1977.).
Godine 1958. godine je objavljen i jedini predgovor koji je ikada za neku knjigu napisao: uvodni tekst za knjigu Zuke Džumhura „Nekrolog jednoj čaršiji“. Neki od njegovih citata: “Ljubav, siromaštvo i kašalj se ne mogu sakriti.” “Svi mi umiremo jednom, a veliki ljudi dva puta: jednom kad ih nestane sa zemlje, a drugi put kada propadnu njihova djela.” “Ništa ljude ne vezuje tako kao zajednički i sretno proživljena nesreća.” “Jedini pisac nema drugo do — riječi. I jedini smo mi pozvani da od obične, nestalne i promjenljive riječi, kojom se svi ljudi služe u svojim životnim potrebama, napravimo sredstvo umjetničkog izražavanja, i, po mogučnosti, umjetničko djelo...” Ivo Andrić je 26. 10. 1961. godine dobio najveće priznanje za svoj rad — Nobelovu nagradu za književnost koju dodjeljuje Švedska akademija nauke i umjetnosti. Nagradu je dobio za roman “Na Drini ćuprija”. Sav novac od nagrade je donirao za poboljšanje bibliotečkog fonda u Bosni i Hercegovini. Umro je 13.03.1975. godine, u Beogradu. Rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu. Jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika. “Kameni spavač” i “modra rijeka” su vjerovatno najznačajnije bosanskohercegovačke kreacije dvadesetog vijeka. Osnovnu školu završio je u Stocu, a gimnaziju u Sarajevu. S 19 godina (1936.) izdaje prvu zbirku pjesama “Vidopoljska noć” 1958. godine skreće opću pažnju na sebe sa dvije poeme “Plivačica” i “Povratak”. Poslije se nižu njegove zbirke: “Okrutnost kruga”, “Minijature”, “Kameni spavač”, “Modra rijeka” i mnoge druge. Veoma je značajna osoba, jer je proučavao historiju Bosne, pogotovo bogumilske običaje (u tu je svrhu objavio djelo ”Stari bosanski tekstovi”) a i bio je i urednik časopisa “Život” (1964.-71.), u kojem je štampao stare bogumilske epitafe i to baš onakve kakvi su na poleđini novčanice sa njegovim likom. U MAK DIZDAR istom časopisu 1970. godine u članku “Marginalije o jeziku” se borio protiv sve jačeg uticaja srpskog na bosanski jezik. Umro je u Sarajevu, 14. jula 1971. godine. Ipak, iako je žudio za prošlosti, slao nam je poruke za budućnost: ''I nema kraja Smrću je samo obasjana Staza života od gnijezda do zvijezda''.
DJEĈIJA RUKA
25
SVE JE BILO DOBRO DOK NIJE ZAZVONIO TELEFON
Njen osmjeh naglo nestade, a suzne oči samo što ne okinuše u plač. Jutro miriše na pravi ljetni dan. Razigrane i radoznale ptičice igraju se i skakuću sa drveta na drvo. Svako je drvo poput kraljice ukrašeno zelenom haljinom koju ljeto svake godine kroji samo za njih. Nebo puno ptica i golubova plavi se poput najljepšeg okeana. Na svjetlozelenoj travi krcatoj šarenim cvjetovima igraju se mali veseli leptirići. Ptice pjevaju svoju omiljenu ljetnu pjesmicu i svakog jutra iznova je pjevaju u znak hvaljenja ljeta. Lagani povjetarac šušti krošnje i doziva ljeto da se s njim igra. Berina se sa roditeljima dogovara da idu na ljetovanje u Tunis. Nakon duţeg razgovora odlučiše ipak ići. Trebaju krenuti za sedam dana jer njen odac tada stupa na godišnji odmor. Berina se sa mamom već počinje spremati. Stavi u torbu svoje stvari i pozva prijateljicu da joj sve ispriča. Odoše u šetnju u obliţnji park. Tamo se ptice sa njima vesele, a zeleno drveće paţljivo sluša njihovu priču. Sunce ih pozdravlja i obećava Berini da će je pratiti do mora. Dođe Berina kući i ču kako roditelji pričaju o gostima iz Amerike koji namjeravaju ostati par dana kod njih. Mama reče da bi im trebali javiti. Svaki dan Berina očekuje poziv gostiju. Drţi je u neizvjesnosti poziv koji je trebao odlučiti da li će Berina ići na more ili će se njeni sretni dani pretvoriti u najtuţnije. Sunce i ptice čekaju. Najednom telefon zazvoni i javi se Berinina mama. Berina stoji pored telefona i čeka mamin odgovor. Mama završi poziv i reče Berini da naţalost neće ići na more ovaj mjesec jer gosti dolaze već sutra. Osmijeha na licu kao da nikad nije ni bilo. Oči pune suza se suzdrţavaju da ne zaplaču. Nebo, ptice, drveće, svi kao da ţele plakati zajedno sa njom. Ali Berina se sabra i pomisli da će moţda sljedeći mjesec ići. Napisala AJLA POTURKOVIĆ, VII2
Nacrtala TAJRA SELIMBEGOVIĆ, IV2
Nacrtala AMINA HODŢIĆ, VII1
DJEĈIJA RUKA
26
"Odličan, 5+" je multimedijalni projekat prevencije maloljetnicke delikvencije, zasnovan na
edukaciji i informisanju roditelja o pravilnom odgoju djece.
Pod pokroviteljstvom općine Stari Grad Markin-agencija i produkcijske kuće su počele sa praktičnom realizacijo projekta ―ODLIĈAN 5+‖. To znači da su se novinari i kamermani uputili u posjete školama. Prvi put u našu školu su došli 28. septembra.
Foto : Nedim Pustahija
Snimili su predavanje ―Značaj komunikacije‖ koje je realizirala pedagogica Emina Hrnjić. Nakon toga predstavile su se Karatesekcija, Ritmička sekcija i Novinarska sekcija.
KARATE KLUB ―SATORI‖
RITMIĈKA SEKCIJA
Ilda i Irma Memić su oduševljene Karate sekcijom i što su savladale jednu borilačku vještinu.Inda Dučić, je predstavila rad Ritmičke sekcije. Ples je za nju hobi u kojem uţiva i zato je već tri godine u ovoj sekciji. Od članova rukovodstva Novinarske sekcije saznali smo o svrhi postojanja vannastavnih aktivnosti. ĈLANOVI REDAKCIJE ―DJEĈIJA RUKA‖
DJEĈIJA RUKA
27
Škola je odgojno- obrazovna ustanova. Obrazovni cilj časa daje znanje koje je kao medij. Taj medij nastavniku otkriva sposobnost i interesovanje učenika. Sljedeći postupak nastavnika je usmjeravanje učenika prema onom što voli , što ga interesuje i za šta je sposoban. U tu svrhu svaka škola ima vannastavne aktivnosti i nastavnike- koji organiziraju njihov rad. Cilj svake sekcije je da usmjeri dijete u onom smjeru gdje je najsposobnije. Ona usmjerava postupke djeteta. Ono se više druţi. Osjeća se vaţnim na svojoj poziciji u sekciji. Izgrađuje samopouzdanje i postaje sigurnije u sebe. Ajla
je predstavila organizaciji rada Redakcije “Dječija ruka” i nabrojala članove. Merisa
je
rekla da je naučila pojmove iz teorije novinarstva i da ih sad moţe praktično primjenjivati. Aida i Nejra su istakle značaj timskog rada školskih sekcija. Na kraju predstavljanja ove sekcije glavna urednica, Ajla Poturković, je dala savjet svim roditeljima :”Dozvolite svom djetetu angaţman u sekcijama koje ga zanimaju čak i ako ima slabe ocjene. Tako će korismo provoditi vrijeme, vi ćete znati gdje je, a moţda ga neko od članova sekcije zainteresuje za učenje.” Sve što su iz Markin-agencije snimili će se rasporediti u nekoliko petominutnih TV-emisija. Planirano ih je 66. Emitovanje je počelo kako je i najavljeno 1. oktobra 2010. godine.Prvu emisiju sa našim učenicima mogli smo pogledati 12. oktobra u 15 00na BHT1. Ako neko nije gledao moţe uvijek sve emisije pogledati na YouTube.com. Pojam za pretragu ―Odličan 5+‖.Drugi put snimanje je bilo 26. oktobra. Tad je prikazan rad Dramske sekcije, Orkestra(melodike) i Dječijih rukotvorina. Dramsku sekciju su predstavili :Amina Šurković, Sead Fejzagić, Inda Dučić, Berina Delić i Berina Vatrenjak. Rekli su da sekcija učestvuje u pripremi i izvođenju predstava i da se prolazeći kroz program dramskog odgoja članovi osposobljavaju za obavĺjanje scenskih zadataka (recitovanje, vođenje programa i gluma). O radu školskog orkestra (dio melodike) govorile su učenice: Elma Bajrović, Merisa Ahmetspahić, Dţejna Pilav i Ajla Poturković. Ajla je predstavila program rada sekcije koji se sastoji od narodne muzičke tradicije, a rado izvode i poznate kompozicije kao što su ―Pokraj grada Sarajeva‖, drţavnu himnu, ―Bosno moja‖ i ―Ĉudna jada od Mostara grada‖.Merisa je rekla da voli muziku i sviranje pa joj sekcija savršeno odgovara. Dţejna je rekla da je već dvije ipo godine u ovoj sekciji i da ţeli ovom prilikom da se zahvali nastavnici Indiri Košarić, za sve što ju je naučila, jer nije imala priliku da ide u muzičku školu. Elma je pozvala sve zainteresovane učenike da se učlane u ovu sekciju ili u neku drugu da bi ispunili korisno slobodno vrijeme. Aida Dţekman je predstavila sekciju Dječije rukotvorine. Sekcija se trenutno bavi vezom za koji su zaduţene djevojčice. Dječaci prave ogrlice od perlica i glinamola.Minja Ĉajo je istakla uspješnu saradnju ove sekcije sa KUD ―Šadrvan‖.Dţenan Mašić i Vedad Zulčić su rekli da im je u sekciji zabavno i da ona korisno ispunjava njihovo slobodno vrijeme.
DJEĈIJA RUKA
28
Nakon snimanja novinarke su bile u prilici da intervjuišu novinarku Aminu. ―Dječija ruka ― vam poklanja sadrţaj. NEJRA i AIDA DJEĈIJA RUKA: Kako se zovete? Koji je cilj ovog projekta, je li to prevencija maloljetničke delikvencije ili nešto drugo? NOVINARKA: Dobro, ja se zovem Amina Denić. Što se tiče ovog projekta mogu vam reći da je odavno osmišljen, s tim da je definitivno cilj ovog projekta prevencija maloljetničke delinkvencije. Dakle, mi već izvjesno vrijeme obilazimo sve škole u kojima dobijamo pozitivne primjere kako mladi provode svoje vrijeme, dakle vrijeme koje provode u školi, a ne recimo na ulici ili negdje drugo. Toliko, dakle to je definitivno prevencija maloljetničke delinkvencije. DJEĈIJA RUKA: Moje drugarice i ja se volonterski bavimo novinarstvom u školi. Kako je kada je novinarstvo posao?
NOVINARKA: Meni je novinarstvo bio posao od srednje škole, a sada sam upisala i fakultet, isto novinarstvo. Tako da imam priliku sada u ovom projektu da se iskaţem. A kada je novinarstvo posao nosi puno odgovornosti. Projekat koji iziskuje odgovornost, rad i marljivost. Novinarstvo je jako pozitivno, evo i vašim drugarima ako se ţelite da se bavite time, jako je dinamično, nikada nije dosadno, stalno upoznajete nove ljude. Evo recimo ja sam danas došla u vašu školu, i upoznala sam vas dvije, vaše nastavnike i nastavnice i tako svaki dan. DJEĈIJA RUKA : Hvala vam na razgovoru i nadamo se skorom ponovnom susretu. NOVINARKA : Ja također.
DJEĈIJA RUKA
29
Pripremila AIDA DŢEKMAN Svaka ptica dnevno mora pojesti hranu makar polovicu svoje teţine da bi preţivjela. Neki Eskimi koriste friţidere kako bi spriječili potpuno smrzavanje hrane. Mačke ne osjećaju sladak okus. Znaš li da medvjed ima 42 zuba? Bruce Lee je bio toliko brz da su filmovi morali biti usporeni da bi se vidjeli njegovi pokreti. Morski rakovi, škampi, imaju srce u glavi. Pomoću usporenog snimka ustanovljeno je da kapi kiše nemaju oblik suze, već su u obliku zemičke.
Riječ je nastala da bi se misao sakrila. (Stendal) Gdje su potrebne ruke, riječi su suvišne.(Ezop) Riječi... spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora." (Krleţa) Najstarije i najkraće riječi "da" i "ne" zahtjevaju najviše
DJEĈIJA RUKA
NEJRA DEDIĆ, VIII1
Nacrtala
NAIDA MAŠIĆ, IV2
Nacrtala
razmišljanja." (Pitagora)
30
HUMOR PRVI DAN Komšija pita Mujicu nakon prvog dana škole: - ―Pa, kako je bilo u školi ?‖ - ―Bezveze! Što je najgore izgleda da ću i sutra morati doći !‖
VAŢNA STVAR Učitelj: - ―Imenuj nam jednu vaţnu stvar koju nismo imali prije 10 godina!‖ Perica: - ―Mene !‖
IMENIK Mujo sav usplahiren ulazi u biblioteku. - ―Vraćam vam ovu knjiţurinu! Uţasno je dosadna, nema radnje, nema zapleta, a previše likova!‖. A na to će bibliotekarka: - ―A kod tebe je, znači, bio naš telefonski imenik !‖
PLIVANJE Krenuo mali Mujica u školu plivanja i nakon nekog vremena govori instruktoru: - ―Odoh ja kući...‖ - ―U čemu je problem ?‖ - pita ga on. - ―Nisam više ţedan !‖, odgovori Mujica.
PLAĈ ILI SAN Jednu noć, dok je spavao, Mujica je gromko plakao. Nakon što je čuo plač, otac je uletio u sobu i zabrinuto ga upitao: - ―Mujice, zašto tako plačeš ?‖ - ―Sanjao sam da je škola izgorjela.‖ - ―Pa, to je samo san‖ , tješi ga otac. A na to će Mujica: - ―Pa zato i plačem !‖
DJEĈIJA RUKA
31
Bili smo prijatno iznenađeni kada je 26. oktobra, baš u toku snimanja drugog dijela predstavljanja naše škole u projektu ―Odličan 5+‖, u našu školu došao Kemail Hajdarević, novinar ―Malih novina‖ i ―Vesele sveske‖. Nismo iznenađeni zbog dolaska novinara, već zbog razloga. Došao je zbog projekta sa radnim nazivom ―Mišljenje djece o medijskom prostoru‖. Tokom posjete intervjuisao je našu novinarku AIDU DŢEKMAN. Pitanja su se odnosila na invaziju sapunica i reality show-ova i tome sl. Sadrţaj ćemo potraţiti u ―Malim novinama‖.
Kako se naši učenici sa nastavnicima pripremaju za predstojeća takmičenja u okviru vannastavnih aktivnosti ?
Koje rezultate su naši učenici sa svojim voditeljima sekcija postigli na takmičenjima koja će se realizirati nakon objavljivanja ovog broja ―DJEĈIJE RUKE‖ ?
Kako smo proslavili Dan drţavnosti Bosne i Hercegovine ? ( novinarska reportaţa )
Sadrţaj rubrike ―Jučer, danas, sutra‖
Vaša literarna ostvarenja u literarnom kutku
Koji cilj je postigao projekat ―ODLIĈAN 5+‖ ?
Moţda smo vas iznenadili, moţda niste znali da će od ove školske godine ―DJEĈIJA RUKA‖ izlaziti dva puta godišnje, u svom jesenjem i proljetnom ruhu. Ako je tako, vaš literarni rad ili prilog nekoj od rubrika moţete već sljedećeg ponedjeljka dostaviti našoj sekretarici. Biće nam drago da ga objavimo u našem aprilskom broju. GLAVNA UREDNICA
Redakcija DJEĈIJA RUKA
32
Nacrtala AZRA GUGIĆ, VI1
Nacrtala AJLA POTURKOVIĆ, VII2
REDAkcijA ―DJEĈIJA RUKA‖
DJEĈIJA RUKA