1. Grafička priprema
Izrade grafičkog proizvoda prolazi kroz tri faze:
1. Grafička priprema 2. Tisak 3. Grafička dorada
U grafičkoj pripremi se oblikuje sadržaj informacije prema definiranom predlošku layoutu. Pod oblikovanjem podrazumijevamo definiranje veličinu pisma, vrstu pisma, format proizvoda, boju teksta...
1. 1. DeskTop Publishing (DTP) - Stolno izdavaštvo - Računalni slog DeskTopPublishing se u hrvatskom jeziku prevodi kao stolno izdavaštvo. DeskTopPublishing ili stolno izdavaštvo je proces oblikovanja sadržaja informacije za tisak na osobnom računalu, uz pomoć odgovarajućih programa. Kako se proces slaganja odvija na računalu u literaturi i praksi se često susreće i termin računalni slog.
Jedna od osnovnih razlika nekadašnjeg fotosloga i računalnog sloga je što kod računalnog sloga na ekrana monitora vidimo „točno ono“ što će se kasnije otisnuti. Takav sistem slaganja zove se WYSIWYGs (what you see is what you get – ono što vidiš to ćeš dobiti). Također računalni slog dozvoljava jednostavno ubacivanje i obradu ilustracija ili slika i njihovu integraciju s tekstom, jednostavniji postupak oblikovanja tipografskih karakteristika teksta i još mnogo toga.
Nakon završenog procesa oblikovanja sadržaja informacije na računalu tehnološki postoje tri mogućnosti:
1
1. Izrada filma tj. fotografskog predloška (eng. computer to film) - računalo je povezano s uređajem koji se zove fotoosjetljivač i koji nam ispisuje podatke na filmu. fotoosvjetljivač
2. Izrada tiskovne forme (eng. computer to plate) - računalo je povezano s uređajem koji zovemo CTP (eng. Computer To Plate) i koji nam ispisuje podatke na ploči tj. tiskovnoj formi. CTP uređaji
3. Direktno s računala u tisak (eng. computer to print) - računalo je povezano s tiskarskim strojem . U ovom slučaju govorimo o digitalnom tisku. Dobivamo otisnuti proizvod. digitalni tiskarski strojevi
2
Osnovna hardverska konfiguracija računalnog sloga sastoji se od: o o o o o
računala skenera (različite vrste) digitalnog fotoaparata pisač (printer) razni nosioci podataka (pomični hard disk, usb)
1.2. Skeneri Skener je uređaj koji služi za digitalizaciju fotografija, crteža i transparentnih-prozirnih medija (npr. negativ filma i dijapozitiv). Skeniranje je obično postupak kojim se slika pretvara u oblik pogodan za obradu, pohranu i prijenos pomoću računala (digitalizacija slike) Obično je riječ o slikama na papiru koje treba unijeti u računalo.
1.2.1. Vrste skenera Tri osnovne vrste skenera su: 1. ručni, 2. plošni ili stolni i 3. rotacijski. 1. Ručni skeneri su uređaji malo veći od miša. Značajke ručnih skenera su niska cijena i niska kvaliteta.. Ručni skeneri se danas rabe uglavnom kao čitači crtičnog koda (u samoposluživanjima), dok se za digitalizaciju slika više ne rabe.
3
2. Plošni ili stolni skeneri su najpopularniji, a zbog činjenice da se drže na stolu pored računala zovu se i stolni skeneri. S gornje strane ima poklopac koji se podiže, a ispod poklopca se nalazi staklena ploha na koju se stavlja predložak za skeniranje.Stolni skeneri danas su najrasprostranjenija vrsta skenera. Skener ima izvor svjetlosti (ako se radi o reflektivnom predlošku s donje, a ako je riječ o transparentnom predlošku s gornje strane) i optički sustav koji dovodi rezultirajuću svjetlost do fotoosjetljivih elemenata. Format im je najčešće A4, a rjeđe A3. Stolni skeneri danas su najrasprostranjenija vrsta skenera.
Rotacijski skeneri su starosjedioci na području skeniranja, ali su neosporno i najkvalitetniji uređaji koji se koriste za skeniranje. Predložak(prozirni ili refleksivni) se lijepi na prozirni šuplji valjak (bubanj) koji rotira. Na rotacijskom skeneru mogu se skenirati samo savitljivi predlošci. Rotacijski skeneri rabe se za profesionalnu primjenu gdje je potrebna vrhunska kakvoća skeniranja.
4
1.2.2. Princip rada skenera Predložak se u skeneru izlaže bijeloj svjetlosti. Lampa na određenoj poziciji emitira svjetlosni zrak koji se odbija od skeniranog dokumenta i posredstvom ogledala dolazi do leće koja je smještena ispod lampe. Leća dalje reflektirane zrake svijetlosti usmjerava na fotoosjetljive CCD ili PMT sklopove( čipove) koji u zavisnosti od intenziteta primljene svjetlosti daju odgovarajući napon na izlazu. Taj električni signal se sada u AD pretvorniku (analogno digitalnom) pretvara u nule i jedinice, odnosno u neki broj zapisan u binarnom sistemu. Time je završen postupak digitalizacije i podaci o slici su sada u digitalnom obliku koji se zatim prenosi u računar..
5
Ono što skener prenosi računalu je mreža polja u kojima se nalaze numerički podaci( binarni zapis) koje je skener očitao. Takav se oblik predstavljanja slike naziva bit-mapa, a njeni elementi pikseli. Piksel je kvadratnog oblika, iste nijanse (tona), a fizička veličina ovisi o rezoluciji.
6
1.2.3. Tehničke karakteristike skenera Rezolucija (razlučivost) skenera Rezolucija ili razlučivost je najvažnija značajka skenera. Rezolucija je broj piksela (točaka) po inchu. Izražava se slovima dpi (engl. dots per inch,). To je u biti sposobnost skenera da podijeli sliku na što više dijelova. Što je rezolucija veća, slika je sastavljena iz većeg broja piksela.Ti pikseli su manjih dimenzija. Što je rezolucija manja, slika je sastavljena iz manjeg broja piksela.Ti pikseli su većih dimenzija.
Optička i interpolirana rezolucija Proizvođači često ističu dvije različite rezolucije: interpoliranu i optičku (stvarnu). Optička razlučivost je stvarna razlučivost skenera koju može ostvariti mehanizam i optika skenera i jedina je bitna za kvalitetu skenera. Zato pri procjeni kvalitete skenera treba ponajprije obratiti pozornost na optičku razlučivost. Interpolirana razlučivost je ona koju skener ili upravljački program postiže interpoliranjem odnosno umetanjem dodatnih piksela između skeniranih stvarnih piksela, tako da se njihova boja izračunava na osnovi susjednih točaka. Riječ je dakle o poboljšanju rezultata skeniranja koji se temelji na procjeni, što može ali i ne mora poboljšati rezultat. Ako skener ima stvarnu rezoluciju od 600dpi i nudi opciju skeniranja od 2400dpi, on će sliku skenirati s rezolucijom od 600dpi, i te piksele iskoristiti za izgradnju slike rezolucije od 2400dpi.
7
Visokim rezolucijama koje proizvođači često ističu se služimo kada skenirani predložak treba višestruko povećati. Da bismo dijapozitiv (35 mm) povećali na format A4 uz planiranu rezoluciju od 300dpi, trebati ćemo dijapozitiv povećati 6 puta . Taj dijapozitiv skener će skenirati rezolucijom od 1800dpi.
6 x 300dpi = 1800dpi povećanje
planirana rezolucija
rezolucija skeniranja
Ako skener ima optičku rezoluciju 600dpi, prilikom skeniranja gore navedenog dijapozitiva on će morati koristiti interpoliranu rezoluciju. Ovakav skener neće dati kvalitetnu skeniranu fotografiju, jer je koristio interpoliranu rezoluciju. Visoko profesionalni skeneri imaju visoke optičke,tj. stvarne rezolucije i prilikom povećanja neke slike ne koriste interpoliranu rezoluciju. Koje rezolucije koristimo za skeniranje slika? o
Kolor slike ne skeniramo rezolucijama većim od 300 dpi
o
Crno-bijele slike ne skeniramo rezolucijama većim od 200dpi
o
Crna i bijela (štrih) slika ne skeniramo rezolucijama većim od 1000dpi
Veća rezolucija ne znači kvalitetniju sliku. Ona nam može uzeti vremena na skeniranju, obradi i ispisu, a da u konačnici nismo dobili kvalitetniju sliku i na kraju smo samo opteretili sustav grafičke pripreme. Veličina datoteke(fila) i rezolucije Veličina datoteke raste s kvadratom rezolucije. Veličina datoteke = rezolucija 2 · veličina slike · širina slike· način skeniranja Način skeniranja: štrih =1 bit crno-bijelo = 8 bita color = 24 bita
8
Dubina skeniranja -broj bita po kanalu (boji) Dubina skeniranja je sposobnost razlikovanja nijansi.Izražava se brojem bita po kanalu. Računalo može obrađivati samo digitalne podatke ili jednostavnije rečeno računalo može raditi samo s brojevima. Zato je sliku na neki način potrebno pretvoriti u brojeve. To se radi u dva koraka. U prvom se koraku slika podijeli na točke (broj točaka ovisi o razlučivosti skenera). Svaka se točka osvijetli i odbijeno svjetlo dovodi do osjetila koje svjetlost pretvara u električnu struju (ili napon). Što je svjetlost jača, to je struja veća. Drugi korak je pretvorba iznosa struje u broj. Taj se postupak zove digitalizacija. Računalo radi s binarnim brojevima, pa se iznos struje pretvara u binarni broj. A/D pretvornik pretvara analogni električni signal u n rasponu od V do V u brojeve od 0 do 2 -1, gdje je n broj bita. min
max
Npr. 4-bitni A/D pretvornik pretvara ulazni napon od 0 do 1 V u brojeve od 0 do 15. To znači da će se cjelokupni raspon svjetlosti od crnog do bijelog prikazati s 16 nijansi. Ljudsko oko može razaznati mnogo više nijansi. Primjerice zamislimo da se skenira ploha koja je na jednom kraju potpuno crna, a prema drugom kraju postaje sve svjetlija da bi na kraju postala bijela. Ako se ta ploha opisanim postupkom pretvori u 16 nijansi sivoga, ljudsko će oko primijetiti stepenasti prijelaz sivih tonova. Zato je povoljnije pretvoriti raspon svjetlosti u binarni broj sa što više bita. Slika prikazuje plohu s postupnim prijelazom od crne do bijele boje prikazanu s različitim brojem bita. Što je broj bita veći, to je rezultat skeniranja bolji.
Ako skener raspolaže s osam bita to znači da je u mogućnosti razlikovati 28 =256 nijansi.
Kod skeniranja u boji imamo tri kanala RGB : o
crveni(red)
o
zeleni(green)
o
plavi (blue)
Ako se kaže da je skener 24 bitni, to u prijevodu znači da je u stanju raspoznati 28 = 256 nijansi u crvenom, zelenom i plavom kanalu.
28 x
crveni
28 x 28
zeleni
= 16 777 216 nijansi
plavi
9
Tonska gustoća Brojka kojom se izražava razlika između najsvjetlijeg i najtamnijeg tona koji je skener u stanju prepoznati. Izražava se u rasponu od 0 – 4D i mjeri se uređajem koji se zove denzitometar.
Kod stolnih skenera kreće se oko 2,8D, a kod rotacijskih od oko 3,6D. Ako fotografija koju skeniramo ima ima veći raspon tonske gustoće od skenera, tada će se prilikom skeniranja izgubiti razlike u tamnim tonovima(npr. tamno plavi ton i crni ton prilikom skeniranja stopiti će se)
10
1.3. Digitalni fotoaparati
Digitalni fotoaparati funkcioniraju na istom principu kao klasični fotoaparati. Suštinska razlika je što svjetlo kroz objektiv ne pada na film već na CCD čip koji je osjetljiv na svjetlo. CCD je mali silikonski čip koji sadrži na tisuće ili milijune, na svjetlo osjetljivih elemenata slike koji se zovu pikseli. Svjetlo koje pada na čip izaziva stvaranje električnog napona, koji se pretvara u niz digitalnih podataka koje može pročitati računalo. Što više piksela sadrži CCD, bolja je kvaliteta tj. rezolucija slike. Kada nešto fotografirate, slika se upisuje u memorijsku jedinicu koja je neka vrsta diska ili magnetske kartice. Osnovni elementi digitalnog fotoaparata su : a) optički dio b) dio za digitalizaciju slike c) LCD ekran d) memorijske kartice a) optički dio Optički dio se obično poistovjećuje s objektivom a sastoji se od sustava leća koji služe za izoštravanje slike koja se želi zabilježiti. Kvaliteta slike ovisi o kvaliteta optičkog sustava, odnosno objektiva, koji stvara sliku. Ako je objektiv loš, ni najbolji CCD čip (visoka rezolucija fotoaparata) neće dati dobru sliku. b) dio za digitalizaciju slike CCD čip ili senzor za snimanje fotografija u digitalnom fotoaparatu načinjen je od mreže pojedinačnih fotoosjetljivih ćelija. Svaka ćelija osjetljiva je na svjetlost i na temelju jakosti primljenog svjetla stvara električni signal odgovarajuće jakosti. U ovoj fazi električni signali svake ćelije razmjerni su jačini upadne svjetlosti. Kako bi se informacija pretvorila u digitalni oblik, signal se mora digitalizirati. Svakom se signalu dodjeljuje određeni binarni broj. Nakon toga informacija se vrlo lako može obraditi računalom. Digitalni fotoaparat obrađuje različite jakosti signala iz pojedinačnih ćelija tako da svaki piksel slike dobije odgovarajuću vrijednost boje.
11
c) rezolucija ili razlučivost Razlučivost pokazuje od koliko se točaka (pixel) sastoji slika koju stvara digitalni fotoaparat. Veća razlučivost znači kvalitetniju sliku i veće mogućnosti daljnje obrade. Razlučivost digitalnog fotoaparata mjeri se u megapikselima. Za CCD čip koji može snimiti sliku koja sadrži 1 milijun piksela kaže se da ima razlučivost od 1 megapiksela (1 Mpixela). Umnožak broja piksela po horizontali i vertikali daje rezoluciju CCDčipa ili senzora. Primjerice, CCD čip koji ima rezoluciju 1280x1024 piksela ima 1310720 piksela, odnosno 1.3 megapiksela (MP). Za kvalitetan otisak na foto-papiru u dimenzijama 12x9 cm, s rezolucijom od 300 DPI (točaka po inču), dovoljna je rezolucija od 1400x1100 piksela, odnosno 1.5 megapiksela (MP). Za kvalitetan otisak na A4 formatu u rezoluciji od 300 DPI, potrebno je otprilike 3500x2480piksela, odnosno 8.7 megapiksela (MP). To su teoretske vrijednosti koje nešto znače jedino ako dajete sliku u tisak. Realno, s rezolucijom 800x600 moguće je dobiti pristojan otisak na 12x9 formatu, a s 3.2 MP dobit ćete sliku izvrsne kvalitete na A4 formatu. Za prikaz na ekranu, potrebna vam je zapravo prilično mala rezolucija, također će 2 MP zadovoljiti za prikaz na 1600x1200 ekranskoj rezoluciji.
12
c) LCD ekran Veličina LCD ekrana na digitalnom fotoaparatu nije presudna iako veći LCD ekran znači da će se lakše koristiti izbornici i pogled na trenutnu sliku (ili već snimljene) biti veći. Kako se prilikom snimanja većine digitalnih fotografija buduća slika "lovi" upravo korištenjem LCD ekrana, kvaliteta LCD ekrana je bitan element.
d) memorijske kartice Digitalni fotoaparati snimljene fotografije pohranjuju na memorijske kartice. Kapacitet memorijskih kartica danas najčešće iznose: 128 MB, 256 MB, 512 MB, 1 GB i 2GB.
13
Na kraju je potrebno naglasiti da će u praksi zadovoljstvo kupljenim digitalnim fotoaparatom ponajviše ovisiti o kvaliteti fotografije koje se s njime mogu dobiti. Na kvalitetu fotografija utjecaja ima: o
razlučivost(ne toliko bitna)
o
veličina CCD čipa,
o
kvaliteta optičkih elemenata,
o
kvaliteta bljeskalice
1.4. Pisač (printer) i fotoosvjetljivač Kada smo oblikovali podatke (tekst, sliku, ...) u odgovarajućem računalnom programu, nakon oblikovanja u klasičnoj pripremi (computer to film) podaci se ispisuju na odgovarajućem predlošku - filmu. Za ispis podataka koristimo dva uređaja: 1. Laserski pisač 2. Laserski fotoosvjetljivač 3. Laserski pisač - printer Oblikovani podaci s računala ispisuju se na paus papiru ili na foliji na način da slika nastaje pod povišenom temperaturom koja zalijepi toner (crni prah) za podlogu. Rezolucije ispisa ovih uređaja su 600dpi i 1200dpi.
Laserski fotoosvjetljivač Oblikovani podaci s računala ispisuju se na filmu ili foto-papiru (film ima prozirnu podlogu, fotopapir neprozirnu podlogu) na način da slika nastaje pod utjecajem svjetla koji pada na osjetljive srebrohalogenide. Nakon osvjetljavanja potrebno je izvršiti obradu fotografskog materijala.(razvijanje filma). Rezolucije ispisa ovih uređaja su preko 2540dpi
Izlazni uređaji za grafičku pripremu imaju ispis u jednoj boji (crna) i u jednom tonu
14
1.5. Rasterska fotografija U plošnom, propusnom i visokom tisku na tiskovne forme nanosi se samo jednoličan nanos boje. To znači da u tim tehnikama možemo reproducirati na papiru samo jedan ton – jednotonska slika Jedino u dubokom tisku na tiskovnu formu nanosimo različite nanose boja zbog različitih dubina tiskovnih elemenata. To znači da u toj tehnici tiska možemo na papiru reproducirati više tonova- višetonska slika.
višetonska slika
jednotonska slika
Na koji način u plošnom ,propusnom i visokom tisku reproduciramo višetonske slike? Višetonske slike reproduciramo pomoću rastera, tj. slika je sastavljena od sitnih točkica koje nam stvaraju iluziju (privid) tonova. Točkice najčešće prostim okom ne vidimo (povečalom). Na mjestima gdje su rasterke točkice površinom manje imamo doživljaj svjetlijeg tona. Na mjestima gdje su rasterke točkice površinom veće imamo doživljaj tamnijeg tona. Na taj način smo iz jednotonske slike dobili doživljaj višetonske slike.
15
Veličina rasterskih točkica definira se kao raster tonska vrijednost (RTV). Raster tonska vrijednost je postotak pokrivenosti zamišljenog kvadrata čiji se vrhovi nalaze u središtu rasterskih točkica.
zamišljeni kvadrat
30% RTV znači da je 30% zamišljenog kvadrata pokriveno.Uređaj koji mjeri raster tonsku vrijednost je denzitometar.
Karakteristike rastera: Finoća rastera (linijatura) – je definirana brojem linija(točkica) po centimetru. Što je broj linija veći to raster finiji i reprodukcija je bolja. Može se podijeliti na: o
grubi raster (do 30 lin/cm),
o
srednje fini raster (30-60 lin/cm) i
o
fini raster (iznad 60 lin/cm).
Potrebna linijatura rastera ovisi o: o
karakteru originala,
o
namjeni reprodukcije,
o
tehnici tiska u kojoj će se tiskati,
o
te o papiru i boji koja će se koristiti.
Za reprodukciju originala sa puno detalja koristiti će se finiji raster, novinski papir podnosi samo manje linijature, itd...) Oblik rasterskog elementa – najčešći oblik rasterskog elementa je točka, ali rasterski element može imati i oblik elipse, kockice, linije, romba, ili neki drugi posebni oblik. 16
1.5.1. Ispis rasterskih predložaka na izlaznim uređajima U računalnoj tehnici također jednotonskim ispisom laserskog pisača ili fotoosvjetljivača želimo stvoriti iluziju tonova. U računalnoj tehnici imamo rastersko polje unutar kojeg se oblikuje rasterska točkica. Veličina rasterskog polja ovisit će o: o
rezoluciji ispisa izlaznog uređaja (dpi) – gradi mrežu ispisa
o
linijaturi ispisa (lpi)- stvara rastersko polje. linijaturu definiramo prilikom ispisa.
Primjer1 – Laserski pisač rezolucije 300 dpi prilikom ispisa pri linijaturi od 100lpi stvara rastersko polje dugačko tri piksela, odnosno površine 3 x 3 = 9 piksela.. Takvo rastersko polje može reproducirati samo 10 različitih tonova.(slika ispod)
Primjer2 – Laserski pisač rezolucije 300 dpi prilikom ispisa pri linijaturi od 50lpi stvara rastersko polje dugačko šest piksela, odnosno površine 6 x 6 = 36 piksela.. Takvo rastersko polje može reproducirati 37 različitih tonova. Ovo rastersko polje je površinom veće, ali može reproducirati više tonova. Općenito manjom linijaturom povećavamo broj tonova, ali je rastersko polje dimenzijama veće i obratno. Kvalitetan ispis podrazumijeva zadovoljenje dva uvjeta: 1. reprodukcija 256 različitih tonova
17
Kvalitetan ispis podrazumijeva reprodukciju 256 različitih tonova. Za dobivanje koliko-toliko prihvatljive reprodukcije slike potrebne su najmanje 32 nijanse sive boje. Međutim, istraživanja su pokazala da jeza ispravan prikaz kontura potrebno barem 64 nijanse. Rastersko polje veličine 16 x 16 je u mogućnosti reproducirati 256 sivih tonova. 2. rastersko polje (točkica) nevidljiva ljudskom oku Na ovaj uvjet presudan značaj ima rezolucija ispisa jer samo visoka rezolucija izlaznog uređaja je u mogućnosti izgraditi rastersko polje veličine 16 x 16 koje je nevidljivo ljudskom oku. Linijature iznad 100lpi rastersko polje čine nevidljivo ljudskom oku. Koja je minimalna rezolucija izlaznog uređaja koja zadovoljava dva uvjeta kvalitetan ispis? Minimalna rezolucija je 1600 dpi, jer rastersko polje mora biti veličine 16 x 16 (256 tonova), a linijatura pri kojom rastersko polje je nevidljivo ljudskom oku je 100 lpi. Kada pomnožimo 16(veličinu polja) i 100 (linijaturu) dobijemo minimalnu rezoluciju izlaznog uređaja 1600 dpi . Tu rezoluciju ima laserski fotoosvjetljivač i ako želimo kvalitetan ispis, tada koristimo fotoosvjetljiva, tj izrađujemo predložak na filmu ili fotopapiru.
18
1.6. Vrste fotografskih predložaka Na izlaznim uređajima(pisač i fotoosvjetljivač) izrađujemo fotografske predloške. Fotografski predlošci nam služe za izradu tiskovne forme. Razlikujemo fotografske predloške na: 1. Pozitiv fotografski predložak 2. Negativ fotografski predložak
Original
Pozitiv
Negativ
Pozitiv slika tonovi (npr crni ili bijeli) kod pozitiv slika isti su kao i kod originala Negativ slika tonovi (npr crni ili bijeli) kod negativ slika obrnuti su u odnosu na originala 19
Fotografske predloške također razlikujemo na: 1. Ispravan fotografski predložak 2. Neispravan fotografski predložak
Original
Ispravan
Neispravan
Ispravana slika slova se mogu čitati i pozicija detalja slike ista kao i kod originala Neispravna slika slova su neispravna i pozicija detalja slike zrcalno obrnuta u odnosu na originala
20
1.6.1. Fotografski predlošci za pojedine tehnike tiska Za svaku tehniku tiska potrebno je izraditi odgovarajući fotografski predložak. Tako za: 1. Plošni (ravni) tisak – offset tisak Izrađujemo stranično neispravan pozitiv
stranično neispravan pozitiv
Original
2. Visoki tisak – fleksotisak tisak Izrađujemo stranično ispravan negativ
Original
Ispravan ispravan negativ 21
3. Propusni tisak - sitotisak Za sitotisak možemo napraviti dva različita fotografska predloška ovisno na koju stranu okvira stavljamo fotografski predložak. a) Izrađujemo stranično ispravan pozitiv
stranično ispravan pozitiv
Original
b) Izrađujemo stranično neispravan pozitiv
stranično neispravan pozitiv
Original
22
Korektura teksta Prije same izrade fotografskog predloška potrebno je izvršiti korekturu, tj ispraviti tekstualne pogreške u tekstu.
23
Primjeri ispravljanja pogrešaka u tekstu
24
25
Ručna montaža U klasičnom tehnološkom postupku nakon računalne pripreme izrađujemo fotografski predložak - film (computer to film). Fotografski predložak izrađuje se na laserskom printeru (paus ili folija) i na laserskom fotoosvjetljivaču (film ili fotopapir). Fotografski predložak služi nam za izradu tiskovne forme. Prije izrade tiskovnu forme obavljamo ručnu montažu.
PRIPREMA NA RAČUNALU
RUČNA MONTAŽA
Ručna montaža je postupak pozicioniranja filmova (fotografskih predložaka), a sa ciljem dobivanja konačnog izgleda tiskovne forme. Ručna montaža obavlja se na montažnom stolu na kojem se s gornje strane nalazi mliječno staklo, a ispod stakla su postavljeni izvori svjetla koji osvjetljavaju staklo da bi montažer bolje vidio. Na staklenu podlogu zalijepljena je milimetarska folija koja nam služi za precizno pozicioniranje fotografskih predložaka.
26
Postupak izrade montaže Ručna montaža obavlja se u prostori koji je prozračan i dobro osvjetljen prirodnim svjetlom. Osnovni pribor svakog montažera su škare, nekoliko vrsta skalpera, tipometar sa oznakama svih grafičkih i metričkih mjera, lupa (povećalo). 1. Postavljanje astralon folije na milimetarsku foliju – astralon folija služi nam kao podloga na koju lijepimo fotografske predloške i pomoćne znakove. Astralon folija je dimenzionalno stabilna, prozirna, optporna na svjetlo,vlagu i statički elektricitet. 2. Pozicioniranje i ljepljenje fotografskih predložaka i pomoćnih znakova na astralon foliju –. Fotografske predloške lijepimo podlogom za astralon foliju, jer ćemo prilikom kopiranja na tiskovnu formu astralon foliju okrenuti i kopirati fotografski sloj na kopirni sloj. Fotografske predloške izrađene na pausu i foliji lijepimo ljepljivom trakom(selotejp), dok fotografske predloške izrađene na filmu lijepimo tekućim ljepilom u spreju. Možemo zalijepiti jedan ili više fotografskih predložaka na astralon foliju
Ako je format laserskog fotoosvjetljivača manji od formata otisnutog arka papira lijepimo više fotografskih predložaka
Ako je format laserskog fotoosvjetljivača veći od formata otisnutog arka papira lijepimo jedan fotografskih predložaka
Pomoćne znakove (pasere) lijepimo jer nam olakšavaju:
precizno kopiranje na tiskovnu formu,
precizno otiskivanje boja u višebojnom tisku i
preciznu doradu otisnutih araka
Tiskovna forma sa pomoćnim znakovima
27
ZA SVAKU BOJU IZRAĐUJEMO FOTOGRAFSKI PREDLOŽAK, A TIME I MONTAŽU. Ako želimo otisnuti plakat u tri boje, tada ćemo izraditi tri fotografska predloška i tri montaže za svaki predložak. Kod kolor tiska imamo četiri fotografska predloška za četiri boje:
cijan
magenta
žuta i
crna
Izraditi ćemo četiri montaže za svaku boju posebno i zatim izraditi četiri tiskovne forme za četiri boje
Fotografski predlošci za svaku boju
Otisnuti arak u boji
Tiskovne forme za svaku boju
28
Izrada tiskovne forme Tiskovna forma je original koji se stavlja u tiskarski stroj. Na tiskovnu formu dolazi boja koja se uslijed pritiska prenosi s tiskovne forme na tiskovnu podlogu (papir). To znači da tiskovna forma služi za izradu kopija, tj. otisaka. Bez obzira o kojoj se tehnici tiska radi (visoki, plošni, propusni ili duboki) tiskovna forma se sastoji od:
tiskovni površina – površine na koje dolazi boja i s kojih se boja prenosi na papir
slobodnih površina - površine na koje ne dolazi boja i s kojih nemamo boju na papiru
Prema međusobnom položaju tiskovnih i slobodnih površina, tiskovne forme se dijele na :
1. TISKOVNU FORMU ZA VISOKI TISAK – tiskovne površine izdignute u odnosu na slobodne površine.
2. TISKOVNU FORMU ZA PLOŠNI ILI RAVNI TISAK – tiskovne površine i slobodne površine u istoj ravnini.
3. TISKOVNU FORMU ZA DUBOKI TISAK – tiskovne površine udubljene u odnosu na
29
slobodne površine.
4. TISKOVNU FORMU ZA PROPUSNI TISAK – tiskovne površine propuštaju boju, a slobodne ne propuštaju boju.
Tiskovne forme izrađene su od metala i u novije vrijeme se koriste plastične materije. Od ukupno oko 80 metala samo su neki pogodni za izradu tiskovnih formi. Prikladnost metala za izradu tiskovnih formi ovisi o njegovim mehaničkim i kemijskim svojstvima. Od mehaničkih svojstava važna su: o o o o o
tvrdoća, elastičnost, savitljivost, mogućnost valjanja u limove i folije, otpornost na habanje ...
Od fizikalno - kemijskih svojstava važna su: o o o o o
otpornost prema koroziji, sposobnost za jetkanje, mogućnost izrade galvanske prevlake, hidrofilnost i oleofilnost.
Za izradu tiskovnih formi danas se najčešće koriste se slijedeći metali: aluminij (Al), magnezij (Mg), bakar (Cu), krom (Cr), nikal (Ni), čelik (Fe). Nemetalne tiskovne forme koriste se u visokom fleksotisku. Većina ovih tiskovnih formi izrađena je na bazi fotopolimera.
30
Postupci izrade tiskovne forme U procesu izrade tiskovne forme želimo prenijeti sliku sa fotografskog predloška na metalnu podlogu. Prenesena slika graditi će tiskovne površine na koje će u procesu tiska doći boja. Postupci prenošenja slike na metalnu podlogu su:
kopiranje i
razvijanje.
Kopiranje Da bismo mogli prenijeti sliku na metalnu podlogu, na metalnoj podlozi u tankom sloju nalazi se kopirni sloj koji je osjetljiv na svjetlo.
Kopiranje je osvjetljavanje kopirnog sloja tiskovne forme kroz odgovarajući fotografski predložak. Osvijetli se samo dio kopirnog sloja koji se nalazi ispod prozirnog dijela fotografskog predloška.
Za vrijeme osvjetljavanja u osvijetljenom kopirnom sloju odvija se kemijska reakcija pri čemu se mijenja topivost kopirnog sloja i to na dva načina: 1. Netopivi kopirni sloj
osvjetljavanjem postaje
Topivi kopirni sloj
2. Topivi kopirni sloj
osvjetljavanjem postaje
Netopivi kopirni sloj
31
Većinom se provodi kontaktno kopiranje što znači da se fotografski predložak i tiskovna forma međusobno dodiruju. Prilikom postavljanja fotografskog predloška na tiskovnu formu treba paziti da je fotografski predložak svojim fotografskim slojem postavljen na kopirni sloj tiskovne forme (šihta na šihtu). Za kopiranje se koriste posebni kopirni okviri i svjetiljke, a sam uređaj u grafičkom žargonu naziva se „kopir - rama “.
Razvijanje Razvijanje je uklanjanje samo topivog kopirnog sloja. Tiskovna forma uroni se u otopinu koja se zove razvijač i dolazi do uklanjanja topivog kopirnog sloja. Na metalnoj podlozi ostaje netopivi kopirni sloj koji gradi tiskovne površine.
32
Izrada tiskovne forme za visoki tisak Kod izrade tiskovne forme od fotopolimera potrebno je izraditi stranično ispravan negativ fotografski predložak koji se postavlja na fotopolimernu ploču .
Fotopolimerna ploča
Kopiranje Svjetlo osvjetljava topivi kopirni sloj ispod prozirnih mjesta na negativ fotografskom predlošku. Na osvijetljenim mjestima kopirni sloj(topivi monomer) postaje netopiv polimer.
Razvijanje Razvijanjem uklanjamo samo topivi polimer. Ostaje netopivi polimer.
Gotova tiskovna forma Netopivi polimer gradi izdignute tiskovne elemente na koji dolazi boja. Dobili smo iz ispravnog negativ fotografskog predloška neispravnu tiskovnu formu . Diretnim otiskivanjem dobivamo ispravan otisak na papiru.
33
Izrada tiskovne forme za plošni-ravni tisak Kod izrade tiskovne forme za plošni tisak koristimo aluminijske ploče na kojima se u vrlo tankom sloju nalazi kopirni sloj. Najčešće koristimo pozitiv kopirni postupak. Za ovaj postupak moramo izraditi stranično neispravan fotografski predložak. Offsetna ploča
Kopiranje Svjetlo osvjetljava netopivi kopirni sloj ispod prozirnih mjesta na pozitiv fotografskom predlošku. Na osvijetljenim mjestima kopirni sloj postaje topiv.
Razvijanje Razvijanjem uklanjamo samo topivi kopirni sloj. Ostaje netopivi kopirni sloj.
Gotova tiskovna forma Netopivi kopirni sloj gradi tiskovne elemente na koji dolazi boja. Dobili smo iz neispravnog pozitiv fotografskog predloška ispravnu tiskovnu formu. Indiretnim otiskivanjem dobivamo ispravan otisak na papiru.
34
Izrada tiskovne forme za propusni tisak Kod izrade tiskovne forme za plošni tisak koristimo okvir sa sitom na kojem se u vrlo tankom sloju nalazi kopirni sloj - emulzija. Za ovaj postupak moramo izraditi stranično neispravan fotografski predložak
Tiskovna forma za sitotisak – okvir s mrežicom
Kopiranje Svjetlo osvjetljava topivi kopirni sloj ispod prozirnih mjesta na pozitiv fotografskom predlošku. Na osvijetljenim mjestima kopirni sloj postaje netopiv.
Razvijanje Razvijanjem uklanjamo samo topivi kopirni sloj. Ostaje netopivi kopirni sloj. Netopivi kopirni sloj gradi slobodne površine koje ne propuštaju boju. Na mjestima gdje smo uklonili kopirni sloj dobili smo tiskovne površinei Dobili smo iz neispravnog pozitiv fotografskog predloška ispravnu tiskovnu formu. Direktnim otiskivanjem dobivamo ispravan otisak na papiru .
.
35
Izrada tiskovne forme za duboki tisak Postupak dobivanja tiskovne forme za duboki tisak je različit i može biti.
Kemijski postupak (postupak pomoću pigmentnog papira) – kod ovog postupka izrađivao se fotografski predložak koji se kopirao na pigmentni papir. Pigmetni papir se prenese na bakreni valjak kojega zatim jetka(nagriza) kiselinom.Postupak graviranja traje između pola sata do sata.
Elektrogravirni postupak – koristi poseban stroja s dijamantnom iglom koji gravira bakreni valjak. Proces graviranja jednog bakrenog valjka traje između 1 do 2 sata. Sam proces graviranja kontrolira računalo.
36
Postoje tri mogu mogućnosti graviranja tiskovnih elemenata u metalni valjak: 1. Iste površine tiskovnih elemenata, ali različite dubine. Tamnije tonove na otisku dobivamo većom dubinom tiskovnih elemenata. 2. Različite površine tiskovnih elemenata, ali iste dubine. Tamnije tonove na otisku dobivamo većom površinom tiskovnih elemenata. 3. Različite površine i različite dubine tiskovnih elemenata. Tamnije tonove na otisku dobivamo većom površinom i većom dubinom tiskovnih elemenata. Ovim načinom graviranja tiskovnih površina dobivamo najkvalitetnije otiske
37
TISAK Tisak je postupak izrade većeg ili manjeg broja identičnih kopija što je moguće sličnijih originalu. Postupak izrade identičnih kopija odvija se na tiskarskim strojevima u četiri faze: 1. ulaganje papira 2. nanošenje boje na tiskovnu formu 3. prenošenje boje s tiskovne forme na tiskovnu podlogu uslijed pritiska 4. izlaganje papira Na tri načina pritiskom možemo prenijeti boju na papir, i to:
1. Pritiskom tiskovne ploče o temeljnu ploču
2. Pritiskom tiskovnog valjka o temeljnu ploču
3. Pritiskom tiskovnog valjka o temeljni valjak
38
Višebojni tisak U grafičkoj industriji tisak se dijeli na: 1. jednobojni i 2. višebojni tisak 1. Jednobojni tisak – kao što sama riječ kaže je tisak u jednoj boji i to najčešće crnoj. Za jednobojni tisak potrebno je izraditi jednu tiskovnu formu.
1. Višebojni tisak – je tisak dvije i više boja. Razlikujemo: a) Tisak u više boja b) Kolor tisak
39
Tisak u više boja (eng. spot color printing) Ovaj se višebojni tisak koristi za tiskanje vizit karti, majica, tiskanica. U praksi to je najčešće dvobojni ili trobojni tisak, što ne znači da ne možemo imati četverobojni, peterobojni, šesterobojni, ... tisak. Za svaku boju napravi se tiskovna forma i na tiskovne forme dolazi boja u željenom tonu.
Željeni ton određene boje dobije se miješanjem osnovnih boja i ovdje govorimo o fizičkom miješanju boja.
Postoje katalozi boja (npr. Pantone Matching System) gdje su prikazane osnovne boje i svi tonovi otisnuti na različitim vrstama papirima.
Boje miješamo prema strogim recepturama. Receptura nam govori:
koje boje od osnovnih ćemo koristiti za dobivanje željenog tona i
u kojim omjerima miješamo izabrane osnovne boje
40
Kolor tisak Baziran je na suptraktivnoj sintezi miješanja boja. Osnovne boje suptraktivne sinteze su žuta, cijan i magenta. Bojama suptraktivne sinteze oduzimamo dijelove spektra bijele svijetlosti.
Bijelu boju (svijetlo) vidimo jer se reflektira ljubičasto-plavi, zeleni i crveni dio spektra, Žutu boju vidimo jer se reflektira zeleni i crveni dio spektra, a ne reflektira se ljubičasto-plavi dio spektra Cijan boju vidimo jer se reflektira ljubičasto-plavi i zeleni dio spektra, a ne reflektira se crveni dio spektra. Magenta boju vidimo jer se reflektira ljubičasto-plavi i crveni dio spektra, a ne reflektira se ljubičasto-plavi dio spektra. ŽUTA + MAGENTA = Bijela – ( ljubičasto-plava i zelena) = crvena ŽUTA + CIJAN = Bijela – ( ljubičasto-plava i crvena) = zelena MAGENTA + CIJAN = Bijela – ( zelena i crvena) = ljubičasto-plava MAGENTA + CIJAN + ŽUTA = Bijela – ( zelena, crvena Ii ljubičasto plava) = crna S obzirom da boje nisu u prirodi idealne u color tisku koristimo i četvrtu boju crnu boju, jer na mjestu gdje imamo tri osnovne boje ne dobivamo crni ton,već tamno smeđi ton.
41
Kolor tisak je tisak u četiri točno određene boje i to: C – cijan M – magenta Y – žuta K – crna (slovo K dolazi od engleske riječi key- ključna boja) Kolor tisak znači koristi CMYK sustav mješanja boja
Kako u color tisku vidimo druge tonove? Na otisku imamo četiri slike u četiri boje(CMYK) prikazane različitim veličinama rasterskih točkica. Zbog tromosti oka mi vidimo samo jednu sliku. Različite veličine rasterskih točkica reflektiraju različite količine svjetlosti koje dolaze u ljudsko oko, a naš mozak te svjetlosti spaja u jedan ton. Govorimo o optičkom miješanju, jer se miješaju svijetlosti, a ne boje.
42
Izrada 4 fotografska predloška(CMYK) iz kolor slike zove se separacija (odvajanje) boja. Kod izrade fotografskih predložaka svaki se fotografski predložak snima pod različitim kutem da se izbjegne efekat koji se zove moare. CIJAN – pod kutem od 1050 MAGENTA – pod kutem od 750 ŽUTA – pod kutem od 900 CRNA – pod kutem od 450
Kada se u praksi koristi tisak u više od četiri boje? Ljudsko oko i mozak u stanju su doživjeti više tonova nego što ih je moguće reproducirati CMYK sistemom miješanja boja. Neki tonovi se neće identično reproducirati u četverobojnom CMYK tisku, već približno. Postoje situacije kad naručitelj grafičkog proizvoda ne dopušta ni najmanje odstupanje u tonovima, poput reprodukcije logotipa i drugih zaštićenih znakova. Takve tonove dobiti ćemo fizičkim miješanjem boja prema strogim recepturama. Postoje u praksi najčešće dvije situacije kada koristimo tisak u više od 4 boje: 1. Kada uz kolor tisak naručitelj inzistira na točno određenom tonu
crvena boja (točno određen a boja) 43
2. Tiskani proizvod ima više od četiri boje i naručitelj inzistira na točno određenom tonu za svaku boju
44
Tiskarski strojevi Postupak izrade kopija 1. ulaganje papira, 2. nanošenje boje na tiskovnu formu, 3. otiskivanje uslijed pritiska i 4. izlaganje papira se odvija na strojevima koji se zovu tiskarski strojevi. Postupak je danas u potpunosti automatiziran i vođen računalom(komandni pult) Tiskarski strojevi mogu se podijeliti na:
jednobojne i
višebojne
Na strojeve koji tiskaju:
iz arka i
iz role
Također se mogu podijeliti na:
tiskarske strojeve plošnog ili ravnog tiska
tiskarske strojeve visokog tiska
tiskarske strojeve propusnog tiska
tiskarske strojeve dubokog tiska
Tiskarski strojevi plošnog ili ravnog tiska – offset tiska Osnovna karakteristika tiskarskih strojeva je tiskovna jedinica Tiskovna jedinica offset tiskarskih strojeva sastoji se od tri valjka: 1. temeljni valjak ili ploča valjak – na njemu se nalazi tiskovna forma offset tiska 2. offsetni ili gumeni valjak – na njemu se nalazi gumena navlaka 3. tiskovni valjak ili pritisni valjak – na njemu se nalazi papir
45
Istovremeno na tiskovnu formu nanosi se boja i vodena ili alkoholna otopina. Boja se hvata na tiskovne površine, a vodena ili alkoholna otopina na slobodne površine. Pritiskom temeljnog i offsetnog valjka boja se prenosi na offsetni gumeni valjak. Pritiskom tiskovnog i offsetnog valjka boja se prenosi na papir koji se nalazi na tiskovnom valjku. Postupak se ponavlja za svaki otisak. Jednobojni tiskarski stroj na arke Ima jednu tiskovnu jedinicu i jednim prolazom papira kroz stroj otiskuju se jedna boja na papir
Sivi valjak –temeljni valjak Zeleni valjak – offsetni valjak Plavi valjak – tiskovni valjak Crvena linija – kretanje papira kroz stroj
46
Dvobojni tiskarski stroj Ima dvije tiskovne jedinice i jednim prolazom papira kroz stroj otiskuju se dvije boje. Način otiskivanja dviju boja su : o dvije boje jednostrano i o jedna boja obostrano Kod obostranog tiska dolazi do okretanja arka u tisku. Arak papira uvijek se s njegove prednje strane prenosi s jednog valjka na drugi valjak pomoću hvataljki. Kod okretanja valjka hvataljke 3 prijenosnog valjka preuzimaju papira sa njegove stražnje strane.
47
Četverobojni tiskarski stroj Ima četiri tiskovne jedinice i jednim prolazom papira kroz stroj otiskuju se četiri boje. Način otiskivanja četiriju boja su : o četri boje jednostrano i o dvije boja obostrano Kod obostranog tiska (okretanja arka u tisku) dolazi do okretanja arka u tisku između druge i treće tiskovne jedinice.
48
Okretanje arka u tisku-obostrani tisak U tisku postoji mogućnost okretanja arka i na taj način dolazi do obostranog tiska. Kod obostranog tiska prijenosni valjak (reversing drum) uzima arak s stražnje strane i dolazi do okretanja arka između dvije tiskovne jedinice.
49
Tiskovna jedinica za lakiranje Postoje strojevi koji uz tiskovne jedinice za obojenje imaju posebnu tiskovnu jedinicu, a koja nanosi vodeni lak. Lakiranjem se postiže sjajan otisak. Uvijek je smještena na zadnje mjesto, tj. Između posljednje tiskovne jedinice za nanos boje i izlagaćeg uređaja. Prepoznajemo je po tome što je visina tiskovne jedinice manja od visine ostalih tiskovnih jedinica. Razlog tome je manji broj valjaka koji su smješteni u tiskovnoj jedinici Valjak duktor (2) uzima lak iz kade i prenosi na valjak nanosač (1). Valjak za doziranje (3) prislonjen je uz duktor i svojim pritiskom o valjak duktor regulira debljinu sloja laka. Jači pritisak sloj laka je tanji i obratno. Lak se nanosi na temeljni valjak . Taj valjak je u direktnom kontaktu s tiskovnom podlogom ( papirom ). Temeljni valjak presvučen je gumom ili fotopolimernom navlakom. Lak se nanosi na tiskovnu podlogu ili u punoj površini ili se lakira samo crtež. Ako se lakira samo crtež onda se koristi reljefna polimerna navlaka. tiskovna jedinica za lakiranje
3
1
4 tiskovne jedinice s tiskovnom jedinicom za lakiranje
1. valjak nanosač 2. duktor 3.valjak za doziranje
2
Temeljni valjak Kada za lak
Papir
tiskovni valjak (pritisni valjak)
ulaganje
izlaganje smjer kretanja papirne trake
Četverobojni tiskarski stroj s uređajem za lakiranje
50
UREĐAJ ZA VLAŽENJE Nanosi vodenu ili alkoholnu otopinu na tiskovnu formu i time sprječava hvatanje boje na slobodnim površinama. Nanosi se strogo dozirana i jednolična količina otopine. a)Klasični uređaj - vodena otopina
Duktor uzima vodu iz kade i predaje valjku heberu koji ima horizontalno gibanje. Valjak heber predaje vodu metalnom valjku, a ovaj valjcima nanosačima koji nanose vodu na tiskovnu formu. Količina vode regulira se : a) Kutnim pomakom valjka duktora – veći kutni pomak više vode prelazi na valjak heber i obratno b) Pritiskom valjka hebera o valjak duktor – veći pritisak više vode prelazi na valjak heber i obratno 1.Valjak duktor – metalni valjak presvučen tekstilnom presvlakom uronjen u posudu s vodenom otopinom 2.Valjak heber – gumeni valjak presvučen tekstilnom presvlakom. Pravi horizontalne pokrete između valjka duktora i hebera. Prima i predaje otopinu za vlaženje 3.Metalni valjak (razribač) – metalni valjak. Prima vodenu otopinu, razribava i predaje valjcima nanosačima. Ima rotacijsko i aksijalno gibanje. 4.Valjci nanosači – gumeni valjci presvučeni tekstilnom presvlakom. Nanose vodenu otopinu na tiskovnu formu.
4
Tem eljni v a l ja k
(ploča valjak)
3 4
2 1
b)Uređaj na bazi alkoholne otopine
Kvalitetniji uređaj jer alkoholna otopina bolje kvasi zbog površinske napetosti i potrebno je manje otopine na tiskovnoj formi. Manje otopine dolazi na papir i on je manje podložan dimenzionalnoj deformaciji. Razlikuje se od klasičnog uređaja: a) Samo jedan valjak nanosač b) Valjci nisu presvučeni tekstilnom presvlakom c) Valjak heber nema horizontalnog gibanja
1.Valjak duktor – gumeni valjak uronjen u posudu s alkoholnom otopinom 2.Valjak heber – metalni valjak. Prima i predaje otopinu za vlaženje 3.Razribači – gumeni i metalni valjak. Primaju alhoholnu otopinu, razribaju i predaju valjcima nanosačima. Imaju rotacijsko i aksijalno gibanje. 4.Valjci nanosači – gumeni valjak. Nanosi alkoholnu otopinu na tiskovnu formu. 5.Pritisni valjak – metalni valjak. Svojim pritiskom regulira količinu alkoholne otopine na tiskovnoj formi. Veći pritisak manje alkoholne otopine i obratno.
51
UREĐAJ ZA NANOS BOJE Zadatak uređaja je da: osigura stalan dotok boje i da boju nanosi na tiskovnu formu prije svakog otiska boju razriba tj. jednolično i u tankom sloju nanosi na tiskovnu formu Da bi uređaj za bojenje ispunio sve zadatke od bitnog je značenja broj valjaka, raspored i promjer valjaka. U prosjeku svaki uređaj za bojenje kod strojeva na arke sastoji od 20 – 30 metalnih valjak koji su presvučeni slojem plastične mase ili gumom. Raspored valjak obavezno je guma – plastična masa –guma -…(nikad ne smiju doći dva gumena ili dva metalna valjka). Valjci imaju različiti promjer, a time i različitu brzinu rotacije, kao i različite površine što omogućava bolje razribavanje boje.
Bojanik s bojom
Valjak duktor Valjak heber
Devet valjaka razribača
Četiri valjka nanosača
52
Kako se regulira količina boje na tiskovnoj formi? a)Zonskim vijcima - Svaki tiskarski stroj ima veći broj zonskih vijaka koji reguliraju udaljenost elastičnog noža bojanika i valjka duktora. Oni su poredani jedan do drugoga na određenom razmaku i svaki je odgovoran za svoje područje. Zbog toga se zovu zonski vijci. Njihovim stezanjem približava se elastični nož valjku duktoru i obratno. manja udaljenost valjka duktora od elastičnog noža “hvata” manju količinu boje
veća udaljenost valjka duktora od elastičnog noža “hvata” veću količinu boje elastični nož
boja
elastični nož valjak duktor
boja valjak duktor
zonski vijci
zonski vijci
b)Kutnim pomakom valjka duktora - Valjak duktor se periodično rotira (samo kada na njega dođe valjak heber). Ako je njegov kružni – kutni pomak veći on više boje prima na sebe i više boje predaje valjku heberu i obratno
53
c)Pritiskom valjka hebera o valjak duktor - Valjak heber dolazi valjku duktoru, uzima boju i odlazi od valjka duktora i predaje boju slijedećem valjku. Ako je veći pritisak između valjka duktora i valjka hebera više se boje predaje s valjka duktora na valjak heber i obratno.
elastični nož
boja
valjak heber
zonski vijci
ALCOLOR
Danas su moderni offset strojevi na bazi alkoholnog vlaženja. Prednosti. a) Kvalitetniji otisak – manje je alkoholne otopine na tiskovnoj formi. Boja i alkoholna otopina se u manjoj mjeri međusobno miješaju nego kod vodene otopine. b) Brža uspostava ravnoteže boje i otopine, smanjenje makulature (makulatura je loš otisak ) – na startu treba proći manje vremena prilikom uspostave ravnoteže boje i alkoholne otopine.
c) Alkohol brže hlapi – manja količina vlaženja dolazi na papir i uslijed toga papir je manje podložan deformacijama
54
Razribavanje - Prvo se razribava (jednolično i u tankom sloju ) alkoholna otopina za vlaženje i boje bez međusobnog kontakta i bez kontakta s tiskovnom formom.
nanosač
Predvlaženje - Uređaj za vlaženje stupa u kontakt s tiskovnom formom i uređajem za bojenje. Na taj način otopina za vlaženje dolazi u kontakt s tiskovnom formom, a preko ostalih valjaka u sistem za bojenje. Rezultat je uspostava ravnoteže boje i alkoholna otopina. Kako je valjak nanosač u dodiru s tiskovnom formom obavlja se predvlaženje jer je alkoholna otopina potisnula boju i on služi kao kao valjak za nanošenje alkoholne otopine
nanosači
Nanošenje boje - Poslije predvlaženja, postavljaju se valjci za nanošenje boje na tiskovnu formu (4 valjka) i tisak počinje.
55
UREĐAJ ZA ULAGANJE
Zadatak uređaj za ulaganje je da odvoji gornji arak od naklade i uloži ga u stroj kod svakog okreta tiskovnog valjka. Radi na principu vakuma koji gornji arak odvaja od cijele naklade. Danas se koriste dva tipa ulagačih uređaja: Pojedinačni ulagači uređaj i Stepenasti ulagači uređaj
Pojedinačni – na prednjem rubu odvaja arak od naklade i tek kad zadnji rub arka napusti nakladu dolazi do odvajanja slijedećeg donjeg arka od naklade.
Usisni pipci s prednje strane odvajaju arak od naklade
56
Princip rada pojedinačnog ulagačeg uređaja Usisni pipci uzimaju gornji arak s prednje strane arka i odvajaju ga od naklade. Papir uzima grajfer koji ga prenosi preko transportne daske do čeonih i bočnih maraka koje ravnaju arak. Arak zatim preuzimaju ulažuće hvataljke koje arak iz stanja mirovanja uzimaju s transportne daske i predaju ga hvataljkama (grajferima) tiskovnog valjka koji rotira.
Stepenasti – podiže arak na stražnjem rubu i slijedeći arak se odvaja od naklade kada je gornji arak prešao relativno kratki put(1/4 – 1/3 širine arka), slijedeći donji arak odvaja se od naklade. Uslijed toga arci se kreću u obliku stepenica Usisni pipci s stražnje strane odvajaju arak od naklade
57
Princip rada stepenastog ulagačeg uređaja Usisni pipci uzimaju gornji arak s stražnje strane arka, odvajaju ga od naklade i prenose do prednjih rolni na transportnoj dasci. Transportna traka prenosi papir preko transportne daske, a transportne rolice priljubljuju papir na traku i drže ga prilikom transporta. Papir dolazi do bočnih i čeonih maraka koje ravnaju arak papira. Nakon ravnanja arka potrebno je uz pomoć ulažućeg valjka papir iz stanja mirovanja dovesti na brzinu rotiranja tiskovnog valjka.
58
UREĐAJ ZA IZLAGANJE Zadatak uređaja je da: kod svakog okretaja tiskovnog valjka izložiti po jedan otisnuti arak papira na nakladu na izlagačem stolu Razlikujemo kratki i dugi izlagači uređaj. Kratki – put izlaganja je relativno kratak
Izlaganje s tri hvataljke arka papira
Izlaganje s dvije hvataljke arka papira
Dugi izlagači uređaj – put izlaganja je relativno dug i izlagači uređaj sastoji se od 5-7 hvataljki koje prenose papir na izlagači stol. 59
Izlaganje s sedam hvataljki arka papira
Izlaganje s šest hvataljki arka papira
60
Uređaj za sušenje otiska Jedan od problema offset tisak je da boja otisaka obično nije dovoljno suha nakon ispisa, a time i izravno nije moguća daljnja obrade tiskanih listova. U offset tisku dovoljno suhi otisak može biti samo ako se postavi posebna dodatna jedinica za sušenje koja je sastavni dio stroja. Ona je postavljena kod dugih izlagačih uređaja. Kod kratkih izlagačih uređaja nismo u mogućnosti postaviti uređaj za sušenje kao sastavni dio stroja. Koristi se prah koji samo onemogućava sljepljivanje otisnute naklade. Tako otisnuti arci neko vrijeme se moraju sušiti da bila moguća daljnja obrada tiskanih listova.
Procesi sušenja mogu biti: IR sušenje, sušenje vrućim zrakom i UV sušenja / stvrdnjavanje
61
